Univerzitet u Tuzli

Farmaceutski fakultet
Nastavni predmet: Botanika I

Arabidopsis thaliana
(Seminarski rad)

Maja Vajić
Azra Adrović
 Sistematika

Carstvo Plantae
Red Brassicales
Porodica Brassicaceae
Rod Arabidopsis
Vrsta A. thaliana
Rasprostranjenost Arabidopsis thaliana

 Područja na kojima A. thaliana prirodno raste

 Područja na kojima je A. thaliana unesena

 Područja na kojima A. thaliana nije zastupljena

 Historijat:

 Arabidopsis thaliana je otkrio Johannes Thal, ljekar iz

Nordhausena, Thüringen, Njemačka u planinama Harz u 16.
stoljeću (1577. godine)
 Ovu biljku je prvenstveno nazvao Pilosella siliquosa (i od
tada prolazi kroz brojne promjene imena)
 Godine 1753., Carolus Linnaeus je preimenovao biljku u
Arabis thaliana u čast Thala
 Godine 1842., njemački botaničar Gustav Heynhold opisao
je novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku
 Brassicaceae (=Cruciferae)
 Arabidopsis thaliana (Talova
grbaštica, mišje uho ili uročnjak)
pripada porodici Brassicaceae
(=Cruciferae), krstašice, koje
imaju vrlo karakterističan cvijet
 To su uglavnom zeljaste,
višegodišnje ili jednogodišnje
biljke koje gotovo nikad nemaju
pokrovne listove ni predlistiće, a
ni vršni cvijet
 Cvjetovi su im disimetrični, imaju
četveročlanu čašku, četiri latice,
dva vanjska (kraća) i četiri
unutrašnja (duža) prašnika i
jednu nadraslu plodnicu
 Porodica Brassicaceae obuhvata više biljnih vrsta, među
kojima je i Arabidopsis thaliana sa sljedećim osobinama:
 Jednogodišnja biljka, relativno kratkog životnog ciklusa
 Arabidopsis je popularni model organizam u
botanici i genetici
 Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis
thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih
parova
 Arabidopsis thaliana je bila prva biljka sa sekvenciranim
genomom popularan je alat za razumijevanje molekularne
biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta
i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu)
 Morfologija i životni ciklus
 To je jednogodišnja, rijetko
dvogodišnja biljka
 Najčešće naraste u visinu do oko
20-25 cm
 Na dnu stabljike, listovi formiraju
rozete, uz nekoliko listova i na
cvjetajućoj stabljici
 Bazni listovi su zelene do blago
ljubičaste boje, dugi oko 1,5-5 cm i
široki 2-10 mm
 Grubo su nazubljeni, a na stabljici
su manji, sa cjelovitim rubom i
obično ne naliježu na nju
 Prekriveni su malim dlačicama
 Cvijet je promjera oko 3 mm
 Plod je komuška, dug oko 5-20
mm i sadrži 20-30 sjemenki
 Struktura korijenja je
jednostavna, sa jednim
primarnim korijenom koji raste
okomito prema dole, a kasnije
proizvodi manje bočne
ogranke i korjenčiće
 Ovakvi korijeni,
u rizosferi stupaju u osobeni
oblik interakcije sa bakterijama,
kao što je Bacillus megaterium
 Arabidopsis može cijeli životni
ciklus završiti u šest sedmica
 Centralna stabljika koja proizvodi cvjetove raste oko
tri sedmice, a cvjetovi se prirodno samooprašuju
 U laboratoriji, Arabidopsis se može uzgajati u
Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke
rastu pod fluorescentnim svjetlom ili u stakleniku
 Primjena

 Pripadnice porodice Brassicaceae kao kosmopolitske

vrste; predstavljaju relativno jefitin i lako dostupan
izvor nutrijenata i bioaktivnih jedinjenja
 Ove biljke su od neprocenjivog značaja budući da se
koriste u ishrani ljudi i stoke, kao industrijske sirovine i
u dekorativne svrhe
 U ovoj grupi se nalazi i popularni model organizam
Arabidopsis thaliana koji se koristi za različita
istraživanja u području biologije i medicine
 Ljekovitost

 Biljke porodice Brassicaceae su efikasne u prevenciji

oksidativnog stresa, one vrše indukciju enzima
detoksikacije, stimulaciju imunog sistema, smanjuju
rizik od pojave kancera, inhibiraju proces maligne
transformacije, mutacije kancerogena i smanjuju
proliferaciju ćelija kancera
Arabidopsis kao modelni organizam

 Arabidopsis thaliana ima mnoge prednosti za analizu

genoma, uključujući kratko generacijsko vrijeme, malu
veličinu, veliki broj potomaka i relativno mali nuklearni
genom
 Ove prednosti su razvile interes naučne zajednice za
istraživanje bioloških procesa Arabidopsisa
 Za podršku ovim aktivnostima, međunarodna saradnja
(Arabidopsis genom inicijativa, AGI) započela je
sekvenciranje genoma 1996. godine
 Prijavljene su sekvence hromozoma 2 i 4
 Time Lapse Arabidopsis thaliana, rast iz sjemena
 Literatura

 Domac, R. (1984): Mala Flora Hrvatske i susjednih

područja. Školska knjiga, Zagreb.
 Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. (1978): BOTANIKA –
SISTEMATIKA, EVOLUCIJA I GEOBOTANIKA. Školska
knjiga, Zagreb.
 https://bs.wikipedia.org/wiki/Arabidopsis_thaliana?fbc
lid=IwAR0N81yrXlaqr9oICg7N2ke0XlnCG9hTuLYzrOtG
bd9gQDxJshSsv8G5AoQ
 https://www.youtube.com/watch?v=XRjylHdFA7w
HVALA NA
PAŽNJI!