Professional Documents
Culture Documents
Vitamin I
Vitamin I
Definicija
Vitamin
So koenzimot na mesto, A B
Coenzyme
soedinenijata A i B se privlekuvaat
od aktivnoto mesto na enzimot, i Enzyme
istite reagiraat.
Enzyme
Avitaminozi i hipovitaminozi
ПО 1 МЕСЕЦ ТРЕТМАН
Токсичност од предозирање
Glavni izvori:
- ribino maslo, ribata, mlekoto,
jajcata, kvasecot i pe~urkite;
- glaven izvor vo organizmot e
negovata produkcija vo
ko`ata po izlo`uvawe na
son~eva svetlina.
Biolo{ki aktivni formi na vitamin D
Glavni izvori:
- rastitelni masla, maslo od
p~eni~ni klici, seme od
son~ogled itn.;
- `ivotinskite produkti se
relativno siroma{ni so ovoj
vitamin;
Prepora~an dneven vnes:
za vozrasni e 10-20 mg.
Vitamin E - hemiska struktura
Se sostoi od dve komponenti: aromati~no jadro
(metiliran hidrohinon) i strani~na veriga na
izoprenoidniot alkohol fitol;
Postojat 6 derivati na vitamin E: alfa, beta, gama, delta,
eta i zeta tokoferol. Biolo{ki najaktiven e alfa-
tokoferolot.
Struktura na alfa-tokoferol
Metabolizam na vitaminot E
• Se polarni i hidrofilni;
• Site se sintetiziraat vo rastenijata (isklu~ok e
vit. B12);
• U~estvuvaat kako kofaktori vo enzimskite
reakcii;
• Se izla~uvaat so urinata;
• Ne se deponiraat vo tkivata i organite (isklu~ok
e vit. B12);
• ^esta e pojavata na hipovitaminoza i
avitaminoza
Askorbinska kiselina (Vitamin C )
Glavni izvori:
sve`oto ovo{je i zelen~uk:
limon, portokalot, piperkata,
zelena zelka, jagodi, brokula
itn.
Dnevni potrebi:
Za vozrasni lica od
50-100 mg.
Vitamin C – hemiska struktura
• antineuriti~en faktor
(anti beri-beri);
Glavni izvori:
Kvasec, nadvore{en sloj na
zrnoto na `itaricite, morkov,
spana}, grav, gra{ok; crn
drob, bubreg, mozok,
muskuli.
Dnevni potrebi:
Kaj vozrasen ~ovek: 1-3 mg
Vitamin B1 - hemiska struktura
Metabolizam na tiaminot
1. Riboflavin;
2. Nikotinamid;
3. Folna kiselina;
4. Pantotenska kiselina
Riboflavin (Vitamin B2)
Glavni izvori:
Mleko, sirewe, jajca, crn drob,
bubreg, pomalku e zastapen
vo zelen~ukot.
Dnevni potrebi: 1- 3 mg
Vitamin B2-hemiska struktura
Metabolizam na riboflavin
PP faktor (pelagra
preventiven faktor)
Glavni izvori:
Mesoto, crniot drob, kvasecot,
pe~urkite, varen kompir i dr.
Mo`e da se sintetizira vo
~ovekoviot organizam od
aminokiselinata triptofan (od 60
molekuli triptofan se sintetizira
edna molekula nikotinamid)
Dnevni potrebi: 25 mg
Nikotinamid - hemiska struktura
Metabolizam na nikotinamid
Glavni izvori:
Lisnat zelen~uk, cveklo,
avokado, meso, crn drob,
`ol~ka od jajce i dr.
- Se sintetizira i od florata
na debeloto crevo.
Dnevni potrebi: 400 g
Folna kiselina- hemiska struktura
Metabolizam na folna kiselina
Glavni izvori:
`ol~ka od jajce, meso,
mleko,riba, `itarici, kvasec
i dr.;
Go sintetizira i
bakteriskata flora
Dnevni potrebi:
2-3 mg
Vitamin B6-hemiska struktura
Metabolizam i biohemiski funkcii
faktor protiv
perniciozna anemija
Glavni izvori:
Crn drob, bubrezi, meso,
mleko, jajca
Dnevni potrebi: 2 g
Vitamin B12 - hemiska struktura
Metabolizam na Kobalaminot
Glavni izvori:
Crn drob, bubrezi, soja, karfiol, pe~urki i dr., a
se sintetizira od strana na intestinalnata
bakteriska flora.
Dnevni potrebi: 150-200 g
Biotin - hemiska struktura
Metabolizam i biohemiski funkcii na
biotinot
1. 1Џекова-Стојкова
1.1.1 С. Биохемија, Глава 7:
Витамини, стр. 165-196.
2. Мјуреј РК. Харперова илустрирана биохемија
2012; Глава 44: Микронутриенти: витамини и
минерали, стр. 467- 481.