SVJETLOST

(IZVORI SVJETLOSTI)
• SVJETLOST
• IZVORI SVJETLOSTI
• Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Elektromagnetsko zračenje možemo predočiti kao roj čestica koje se nazivaju
fotoni. Svaki foton nosi određenu količinu energije. Cjelokupni raspon zračenja
koje nastaje u svemiru nazivamo elektromagnetski spektar. Vrste
elektromagnetskog zračenja:
• -gama zračenje (γ-zrake)
• -rendgensko zračenje (X-zrake)
• -ultraljubičasto zračenje
• -vidljivo zračenje (svjetlost)
• -infracrveno zračenje
• -mikrovalno zračenje
• -radiovalovi
• Izvori svjetlosti su tijela koja emitiraju svjetlost. Svjetlost se širi najvećom mogućom
brzinom. Ne razlikuju se fizička svojstva svjetlosti nastale u prirodnim izvorima
(npr.zvijezdama) i umjetnim izvorima svjetlosti (npr. sijalicama). Ne razlikuju se
svojstva svjetlosti nastale u vrućim izvorima svjetlosti (npr. zvijezde, sijalice, vatra)
i hladnim izvorima (npr. plinske svjetiljke i živi organizmi). Primarni izvori svjetlosti
se djele:
• - Putem upotrebe električne energije kao izvora: sve vrste normalnih i halogenih
sijalica, grijači itd.
• - Putem upotrebe toplotne energije kao izvora: različite vrste goriva i gasova
• - Nuklearne reakcije: sve vrste atomskog zračenja čija je posljedica velika
temperatura i zračenje u talasnoj dužini od 380-780 nm.
 Električna energija kao izvor
• U ovom slučaju se tijela upotrebom električne energije
zagrijavaju do usijanja, pri čemu kao posljedica nastaje svijetlo.
Kao primjer su sijalice čija nit od volframa usijanjem daje toplo
crvano-žuto svjetlo. Pri tome se atomi volframa odvajaju od
baze niti i spajaju sa zidnim staklom sijalice pri čemu nit postaje
sve tanja i tanja tako da sijalica pregori. Rok trajanja prvih
sijalica (nit je bila od uglja) je bio vrlo kratak. Izvlačenjem zraka
iz sijalice i uvođenjem volframa kao baze je rok trajanja jedne
sijalice produžen na otprilike 1000 sati. U halogenim sijalicama
se umjesto zraka okolina niti puni inertnim gasovima sa
dodatkom male količine halogenih elemenata (jod ili brom),
čime se reakcija spajanja atoma sa staklom usporava i tako
produžuje rok trajanja na oko 2000 sati.
Toplotna energija kao izvor
• U ovom slučaju kao posljedica hemijske reakcije,
najčešće oksidacije, dolazi do razvijanja toplote
čija je posljedica emisija svjetlosti. Kao primjer
mogu se uzeti različiti gasovi ili pare pojedinih
hemijskih spojeva, pri čijem plamenu se kao
posljedica razvija svjetlost. Zavisno od vrste gasa
ili pare i temperaturi plamena, svjetlo ovakvih
reakcija moze varirati u boji.
Nuklearne reakcije kao izvori
• U ovom slučaju se kao posljedica atomskih
reakcija razvija toplotna energija koja u
najvećem broju slučajeva dovodi okolinu
do usijanja i tako zrači svjetlo. Najbolji
primjer za ovu grupu je Sunce čije atomske
reakcije nas svaki dan snabdjevaju za život
potrebnim svjetlom.