 Ime i prezime:

 Dječji vrtić:
 Odgojna skupina:
 Mentorica:
 Datum:
 Tema:
 Literatura:
 Konzultacije:
 Cilj:
 Zadaće:

(Treća stranica)
 Organizacijski i materijalni uvjeti
 Aktivnosti za ostvarivanje zadaća
 Prilozi
 U jednoj rečenici definirati cilj.

Primjerice: Različitim aktivnostima potaknuti

djecu na uočavanje različitosti, mjerenje i
uspoređivanje visine i dužine te donošenje
sudova o tome.
 Zadaće se planiraju za cijelu skupinu, za manju
skupinu djece, za pojedino dijete.
- tjelesni i psihomotorni razvoj
- socio-emocionalni razvoj
- spoznajni razvoj
- govor, komunikacija, izražavanje i
stvaralaštvo
 Osobina i psiholoških uvjeta razvoja djeteta
predškolske dobi
 Obilježja skupine (dob, razvojni status, sastav
skupine, obiteljski status, rizičnost uvjeta
razvoja i dr.)
 Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja
predškolske djece i vrste programa
 Vlastitih znanja, vještina i sklonosti
 Planiraju se prema pitanjima: ŠTO, KAKO,
KOLIKO, KADA, GDJE?
 Promjene u organizaciji prostora
 Provjeravanje sadržaja centara aktivnosti
(nadopuna centara novim sredstvima i materijalima)
 Uvođenje novih i nekonvencionalnih materijala i
aktivnosti
 Novi centar interesa opisati detaljnije
 Priprema sredstava, pomagala, materijala za
ostvarivanje planiranih aktivnosti i sadržaja – ono
što je potrebno unaprijed pripremiti
Pedagoško osmišljavanje i pripremanje
materijala za aktivnosti
 Jesu li pripremljeni materijali dovoljno
raznovrsni, raznoliki?
 Jesu li materijali osmišljeni tako da ih mogu
koristiti djeca različitih kompetencija?
 Odgovaraju li materijali interesima te
individualnim i razvojnim mogućnostima djece?
 Potiču li materijali djecu na samostalno
korištenje i suradnju s drugom djecom?
 Mogu li djeca koristeći materijale otkrivati i
učiti nešto novo?
 Jesu li materijali usklađeni s postojećim
znanjem i iskustvom djece?
 Je li djeci ponuđena mogućnost dokumentiranja
vlastitih aktivnosti?
 Planiraju se aktivnosti koji omogućuju
ostvarivanje zadaća
 Aktivnosti se planiraju sukladno potrebama i
interesima djece, pri tome se vodi računa o
široj okolini djeteta
 U planiranju aktivnosti potrebno je poštivati
osnovne principe djetetova stjecanja iskustva i
učenja - omogućiti djetetu doživljaj, proradu
doživljaja, obogaćivanje doživljaja umjetničkim i
drugim sadržajima, istraživanje, izražavanje,
stvaranje…
 Poželjno je planirati aktivnosti za pojedinu
djecu (u dogovoru s mentoricom)
 POTICAJI ZA AKTIVNOSTI (verbalni i
neverbalni iskazi, novi materijali, materijali
grupirani na nov način, sudjelovanje drugih
odraslih na unaprijed dogovoren i poticajan
način, posjeti …)
 Tijek aktivnosti (uvodna aktivnost, paralelno
odvijanje pojedinih aktivnosti, odvijanje u
određenom slijedu, kada, kako, zašto?)
 Životno-praktične i radne aktivnosti
 Raznovrsne igre
 Društvene i društveno-zabavne aktivnosti
 Umjetničko promatranje, slušanje,
interpretacije umjetničkih tvorevina za djecu –
slikovnice, likovna, književna, glazbena,
scenska, filmska djela …
 Istraživačko spoznajne aktivnosti
 Specifične aktivnosti s kretanjem
 Vrednovanje ostvarivanja cilja i zadaća
 Procjenjivanje do koje mjere je pojedina
aktivnost doprinijela ostvarivanju postavljenih
zadaća
 Procjenjivanje aktivnosti i sadržaja koji su za
djecu bili posebno vrijedni
 Zapažanja o specifičnim djetetovim ponašanjima
(kreativnost, samostalnost, spretnost,
komunikativnost, agresivnost …)
 Zapažanja o grupiranju djece, interesu za
pojedine aktivnosti
 Zapažanja o spontanim dječjim aktivnostima
 Osvrt na osobni doživljaj uloge odgojitelja
Evaluacija i promišljanje aktivnosti
Promatranje i analiza aktivnosti djece
 Mogućnost djece da samostalno koriste
materijale
 „Smislenost“ aktivnosti, osim pedagoške svrhe,
smisao koji određena aktivnost ima za dijete
 Postojeća iskustva djece s određenim
materijalima
 Na koju vrstu/vrste aktivnosti ponuđeni
materijali potiču djecu?
 Što djeca točno rade i što to za njih znači?
 Kako djeca razumiju problem ili temu kojom se
bave?
 Koji aspekt problema ili teme djecu najviše
zanima?
 Aktivnosti ostvarene individualno, na razini
skupine djece, čitave skupine
 Postojeća iskustva djece s određenim
materijalima
 Zapažanja o spontanim dječjim aktivnostima
Analiza i (samo)evaluacija kvalitete sudjelovanja u
aktivnostima s djecom
 Uključivanje u aktivnost djece (ne, da, ako da s kojim
ciljem ?)
 Je li uključenost u aktivnost djece bila primjerena ?
 Slušanje djece („Čuješ li me, odgovaraš li na moja
pitanja i moje potrebe?“)
 Koliko i o čemu je studentica razgovarala s djecom?
 Je li tijekom aktivnosti poštovana inicijativa i prijedlozi
djece?
 Je li studentica u razvijanju aktivnosti bila fleksibilna u
korist prirodnog razvoja aktivnosti?
 Je li djeci nudila gotova rješenja i odgovore ili poticala
na razmišljanje i rješavanje problema?
 Je li ostvaren uvid u cjelinu situacije, tj. što rade sva
(ostala ) djeca ?
 Dijete/djeca odgojiteljica
 Dijete dijete/djeca
 Dijete/djeca ostali

 Ja – poruke
 Povratna informacija
 Imenovanje osjećaja, upravljanje osjećajima
 Spremnost za uvažavanje dječjih interesa,
motivacije i stajališta
 Spremnost na uvažavanje dječje autonomije u
iniciranju i sudjelovanju u aktivnostima
 Postavljanje pitanja otvorenog tipa koja djeci
omogućuju uključivanje u pravu raspravu
 Poticanje djece da razmisle o nečemu na
drukčiji način, iz druge točke gledišta
 Partnersko sudjelovanje u dječjim aktivnostima
na način da se te aktivnosti dodatno obogate i
prošire
 Korištenje strategija koje potiču dječju
samostalnost i inicijativu
 Korištenje strategija koje djecu potiču na
samoregulirajuće ponašanje, aktivnosti koje
zahtijevaju planiranje (igre s uputama,
aktivnosti prema nacrtima, predlošci za
građenje ili recepti za kuhanje), socio-dramska
igra
 Primjena strategija koje djeci pomažu
izgrađivati pozitivne odnose i suradnju s
drugima (usvajaju socijalne vještine, uče jedna
od drugih, postaju biše empatična…)
 Djelotvorna primjena teorijskih koncepata u
odgojnoj praksi
 Stjecanje stručnih kompetencija za rad s
djecom