Agresija

• Što je agresija?

• Zašto nanosimo bol drugima?

 Što je agresija?

• agresivno ponašanje = bilo koji oblik ponašanja

učinjenog s NAMJEROM da se povrijedi neka osoba ili
objekt
• agresivnost = asertivnost

Neprijateljska agresija Instrumentalna agresija

agresivni postupci proizlaze iz agresija je sredstvo za

osjećaja ljutnje i usmjereni su postizanje nekog drugog cilja,
na nanošenje boli a ne nanošenja boli
 Individualne razlike u agresivnosti

• neki ljudi agresivniji su od drugih

• jesu li muškarci agresivniji od žena?
– fizičku agresiju više izražavaju muškarci
– u verbalnoj agresiji i izražavanju ljutnje nema većih razlika
– žene nešto sklonije indirektnoj agresiji

indirektna agresivnost - oblik socijalne

manipulacije u kojoj agresor nanosi
štetu bez susreta sa svojom “žrtvom”
(ogovaranje, širenje loših ili izmišljenih
priča o drugima, nagovaranje drugih na
nedruženje s nekom osobom,
otkrivanje tuđih tajni)
 Rezultati meta-analiza

• meta – analiza = statistički postupak koji uzima u obzir

prosjek više istraživanja kako bi se utvrdila veličina efekta
• Cohenov d - standardna statistika koja omogućava
usporedbu različitih istraživanja (uzima u obzir razliku između
aritmetičkih sredina dvije distribucije ovisno o standardnoj
devijaciji tih distribucija)
 Rezultati meta-analiza

• Bettencourt i Miller, 1996 – meta-analiza eksperimentalnih

istraživanja agresivnosti kod adolescenata i odraslih
• M > Ž (d=0.23)
• efekt veći u istraživanjima neizazvane agresije (d=0.43),
nego u slučaju izazvane agresije (d=0.06)
• posebno za neke situacije – fizički napad (d=0.48) i uvreda
nečijeg intelekta (d=0.59)

• Archer i Mehdikhani, 2004 – meta-analiza neeksperimentalnih

istraživanja s mjerama svakodnevne agresije
• Ž > M na mjerama indirektne odnosno agresije u odnosima
(tračanje, klevetanje i protjerivanje iz grupe), međutim
efekt je malen, ovisi o operacionalizaciji mjera i čini se da
je vezan samo za adolescentsko razdoblje
 Teorije agresije

01 AGRESIJA KAO UROĐENO PONAŠANJE

(INSTINKT)

02
FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE

03
AGRESIJA KAO NAUČENO PONAŠANJE
 Agresija kao urođeno ponašanje

• teorija instinkta – agresija kao urođen i neizbježan nagon

• ! ne objašnjava interpersonalne i interkulturalne razlike u
agresivnosti !

neuralni genetski biokemijski

utjecaji utjecaji utjecaji
 Neuralni, genetski i kemijski utjecaji

• NEURALNI UTJECAJI
– nema 1 područja u mozgu odgovornog za agresiju jer je agresija
kompleksno ponašanje te ovisi i o situaciji
– postoje neuralni mehanizmi koji facilitiraju ili inhibiraju agresiju
• GENETSKI UTJECAJI
– nasljeđuje se osjetljivost živčanog sustava na agresivne znakove
– evolutivna adaptivnost agresivnog ponašanja
• BIOKEMIJSKI UTJECAJI
– agresivnost korelira s: alkoholom; niskim šečerom u krvi;
hormonalnom biokemijom:
• Hormon testosteron
• Neurotransmiter serotonin
 Biokemijski utjecaji

• neurotransmiter serotonin – ima inhibirajući učinak na

impulzivnu agresiju
– nasilni kriminalci imaju vrlo nisku razinu prirodno stvorenog
serotonina
– u eksperimentima na običnim ljudima – kad se ne dozvoli
proizvodnja serotonina u mozgu dolazi do porasta u agresiji
• hormon testosteron – više razine povezane s više agresivnog
ponašanja
– prirodna razina viša kod osuđenika za nasilne, nego za nenasilne
zločine
– ubrizgavanje i kod životinja i kod ljudi dovodi do povećane agresije
– djelomično objašnjava razlike u agresivnosti između muškaraca i
žena
 Agresija kao urođeno ponašanje

• postoje neuralni, genetski i biokemijski utjecaji na

agresivno ponašanje, ali

• “Znanstveno je neopravdano tvrditi da je bilo kakav oblik

nasilnog ponašanja genetski programiran u ljudsku
prirodu, tj. da je uzrokovan instinktom”
Council of Representatives of the APA &
International Council of Psychologists

• moguće smanjiti ljudsku agresivnost

 Frustracijska teorija agresije

• Berkowitz (1978) – frustracijska teorija agresije (jedna od

prvih psiholoških teorija agresije)
• frustracija = onemogućavanje postizanja cilja
• glavna postavka: frustracija dovodi do srdžbe kao
emocionalne spremnosti za agresiju
• F > kad su motivacija i očekivana gratifikacija veće, a
onemogućavanje potpuno
• F > što je veći jaz između
očekivanja i postignuća
Frustracijska teorija agresije

Najvažniji poticaji za srdžbu:

percipirana veličina učinjene štete

namjera počinitelja

je li se šteta mogla spriječiti?

 Klasična frustracijska teorija agresije

direktna
vanjska
agresija
motivacija za pomaknuta
agresiju
unutarnja
frustracija agresija
druge
reakcije (npr.
povlačenje)
 Agresija kao naučeno ponašanje

• teorija socijalnog učenja agresije (Bandura, 1961)

– prava socijalno psihološka teorija
• glavna postavka: socijalna okolina ima glavnu ulogu u
nastanku agresivnog ponašanja koje se uči
oponašanjem modela i/ili vikarijskim potkrepljivanjem
– modeliranje - promjene u ponašanju pojedinca koje su rezultat
promatranja ponašanja drugih
– princip vikarijskog potkrepljenja – učimo i tako da opažamo
posljedice (potkrepljenja i kazne) koje su drugih ljudi dobili za
svoje ponašanje
Eksperiment s Bobo lutkom (1963; 65)
 Okolnosti koje povećavaju
vjerojatnost agresije

A. neugodni
BOL događaji i
podražaji (uz
frustraciju)

ZBIJENOST POVIŠENA
TEMPERATURA

NAPAD
PROVOKACIJA
 Okolnosti koje povećavaju
vjerojatnost agresije

B. uzbuđenje (aktivacija)
– važna interpretacija

C. prisutnost agresivnih znakova kao što je oružje

– agresivni znak – znakovi/predmeti koji pojačavaju vjerojatnost
agresivnog ponašanja frustriranih osoba
 “The weapons effect”

• Berkowitz i LaPage (1967)

Prosječno trajanje šokova koje su zadavali ljutiti

sudionici (u tisućinkama minute)
50

40

30
oružje u prostoriji reket za badminton u prostoriji
 Faktori koji pridonose agresiji

Utjecaj medija Grupni utjecaji

 Utjecaj medija

• istraživanja nasilnih filmova i TV emisija, računalnih igrica i

glazbe jednoznačno pokazuju kako nasilni mediji povećavaju
vjerojatnost agresivnog ponašanja i kratkoročno i dugoročno
(Anderson i sur., 2003)
• kratkotrajna izloženost povećava vjerojatnost agresivnih
emocija, agresivnih misli te fizičke i verbalne agresije
• longitudinalna istraživanja pokazuju da su pojedinci koji su u
djetinjstvu često izloženi nasilju u medijima agresivniji kasnije
u životu
 Izloženost nasilju u medijima

10
ozbiljnost kriminalnih radnji do 30. g.

9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
nisko srednje visoko
preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.

Huesman, 1985
 Utjecaj medija

• Eksperimentalna istraživanja:
– gledanje nasilja uistinu povećava učestalost agresivnog
ponašanja
– učinak gledanja nasilja na TV najjači kad privlačna osoba počini
opravdano i realistično nasilje koje ostaje nekažnjeno i ne
pokazuje se da izaziva bol ili štetu žrtvi
– Vrijedi i za računalne i video-igrice
Faktori prihvatljivosti nasilja u medijima

1. Nasilje prikazano kao efikasan način postizanja cilja

i ostaje nekažnjeno
2. Nasilje prikazano bez negativnih posljedica po žrtvu
3. Nasilje opravdano jer ga čine pozitivni likovi
4. Sličnost gledatelja s počiniteljem nasilja
5. Nasilje prikazano na realističan način
6. Podložnost nasilju – ako se gleda u stanju
emocionalnog uzbuđenja što sprječava kritički stav
gledatelja
 Koji mehanizmi su u podlozi utjecaja
medija?
1. slabi prethodno naučene inhibicije prema agresivnom
ponašanju
“Ako mogu oni, onda mogu i ja”
2. oponašamo modele
“Znači tako se to radi”
3. udešavanje – nakon što je nedavno vidio nasilje na TV-
u/igrici pojedinac svoje osjećaje uzrujanosti može krivo
protumačiti kao jaku ljutnju, pa je vjerojatnije da će planuti
“Mislim da to što doživljavam moraju biti nasilni osjećaji”
4. desentitizacija na nasilje
lakše je živjeti s nasiljem i ponašati se agresivno
5. svijet vidimo kao opasno mjesto
“Bolje da ja sredim njega prije nego on sredi mene”
 Seksualna agresivnost

• Izlaganje seksualno nasilnim

filmovima kod muškaraca rezultira
većim prihvaćanjem pogrešnih
vjerovanja o silovanju i većom
tolerancijom na nasilje nad
ženama.
 Grupni utjecaji

A. Grupe mogu pojačati agresivnost zbog difuzije

odgovornosti
– ljudi udaljeniji od onih kojima se nanosi bol, lakše donose odluke o
agresiji i spremniji su nanositi veću bol
– povećava se s brojem uključenih osoba

B. Grupe pojačavaju agresivne (i druge) tendencije:

– Ljuti sudionici zadaju jače šokove kad su u grupi nego kad su sami
– U grupi se brže pojačava agresija prema osobi koja ometa
– Grupni utjecaj pojačava individualne agresivne tendencije koje već
postoje zbog situacije (npr. frustracija cilja)
 Grupni utjecaji

C. Razvojem grupnog identiteta, raste pritisak za

konformiranjem
– Osjećaj jedinstva s grupom
– Podvrgavanje grupnim normama
– Smanjenje osobnog identiteta
 Smanjivanje agresije

• kažnjavanje nasilnog ponašanja

– smrtna kazna

• nedostaci kažnjavanja:
– kažnjeno ponašanje nije uklonjeno – ono je samo potisnuto
– kazna ponekad dovodi do povećanja ponašanja – osoba dobiva
pažnju
– osoba može ne prepoznati da je kazna povezana uz neko
ponašanje
– kazna često rezultira emocionalnim odgovorima koji mogu
dovesti do izbjegavanja
– može rezultirati agresijom
– ne ukazuje kakvo ponašanje jest odgovarajuće
– može uzrokovati psihološku štetu
 Smanjivanje agresije

Izbaci to iz
sebe Sila silu rađa
 Smanjivanje agresije
01
Iskazivanje ljutnje i svijest o svojim osjećajima

02
Oslobađanje ljutnje kroz ispriku

03
Modeliranje neagresivnog ponašanja

04 Trening komunikacije i vještina rješavanja

problema

05
Izazivanje empatije