 Fašizam kao ideologija, pokret, politički

režim
 četiri momenta su uticala na stvaranje
programa fašizma
 užasno teško razdoblje
 Zavladala je glad i neimaština
 počinju se ponašati revolucionarno
 Benita Mussolini je bio socijalist
 nakon Prvog.svj.rata su ga izbacili iz partije
 Crnokošuljaši
 Mussolini je preuzeo i simbol moći i
zajedništva - fasces.
 Fasci de Combattimento
 1922- organiziraju pohod na Rim u kojem
sudjeluje 60.000 fašista
 Vittorio Emanuele III povjerava Mussoliniju
mandat
 Liberalna stranka
 fašizam taj koji će u 20. stoljeću zamijeniti
liberalizam i demokraciju.
 Fašisti su namjeravali stvoriti od Italije veliku
silu
 počinje osvajanjem Rijeke
 rješavanje spora između građana i pape.
 1929. godine sklopljen je konkordat
 Lateranski sporazum
 1933.- Njemačka je istupila iz Lige naroda
 1936.-1939- Zategnute odnose s
Francuskom i Velikom Britanijom
 morao prihvatiti njemačku aneksiju Austrije
(1938.) i komadanje Čehoslovačke (1939.)
 15 godina bio na vlasti i spremao Italiju za rat
 Velikog fašističkog vijeća 25. jula 1943.
 Mussolini je uhićen
 oslobodili ga njemački padobranci - 12.
Septembra 1943.
 Hitler postavio za šefa marionetske države
 njemačke se snage povlače iz Italije
 27. aprila 1945. krenuo u blindiranom
automobilu
 "To je dijabolično! Ali ja im se neću predati.
Moram se izvući po svaku cijenu."
 "Pogledajte ovog njemačkog vojnika. Ne čini li
vam se da je to Mussolini?"
 'Zar ovako, bez ikakve borbe!'“
 Zadatak da izvrši smaknuće dobio je
pukovnik Valerio.
 Mussolini i njegova ljubavnica Clara
 Adolf Hitler osniva Nacističu stranku 1919.
god.
 Ideja velike Njemačke.
 Istrjebljenje Jevreja.
 Pokušsaj državnog udara.
 Hitler izlazi iz zatvora, i dolazi do velike
gospodarske krize.
 Za vrijeme krize propada oko 60.000
preduzeća.
 Hitler i nacistička stranka pobjeđuju na
izborima 193. god.
 1933. god. Podmetnut požar u parlamentu.
 Hitler postaje predsjednik Republike.
 Hitler krši Versajski sporazum.
 Obnova vojske i povrat oduzetih pokrajina
 Od svih velikih sila Japan je godine 1939.
imao najviše ratnog iskustva, zahvaljujući
svojem pohodu na Kinu koji ne samo da je na
početku postigao spektakularne uspjehe,
nego je bio i sjajna prilika za testiranje novih
tehnologija, pogotovo na mornaričkom i
zrakoplovnom polju.
 Japanci su također veliku važnost udijelili
površinskim snagama, pri čemu se razvio tzv.
dugi torpedo koji će postati jedno od
najubojitijih oružja rata i omogućiti
Japancima pomorsku nadmoć na samom
početku rata na Pacifiku.
 Za razliku od mornaričkog, japansko ratno
zrakoplovstvo u sastavu kopnenih snaga po
kvaliteti aviona i pilota ponešto je zaostajalo
za većinom država u svijetu, a poseban
nedostatak bila je orijentacija na neposrednu
podršku kopnenim snagama.
 Tamno crveno: Japan do decembra
1941.svijetlo crveno: okupirano od Japana
1941, decembar - 1942. - maj
 U tridesetim godinama prošlog stoljeća,
smatralo se u Japanu da je važno za još veći
gospodarski uspon, proširiti se na područja
Kine i Koreje. Japan je od kraja 19. Stoljeća
bio zasigurno najvažnija država, u
gospodarskom pogledu na Dalekom istoku.
Sve više se simpatizirala militaristička
politika, uglavnom vođena viskom časnicima,
kao što je Hideki Tojo, japanski general i
premijer tijekom Drugog svjetskog rata
 Nakon dolaska militarista na vlast, u Japanu
počinje vladati vojska, ali ne skidajući cara
Hirohita sa dužnosti, nego pod izgovorom da
vladaju u njegovo ime, jer ipak u Japanu se
vjerovalo da je car vlast božanskog podrijetla.
Sa ostvarivanjem vlasti, militaristi i Japan
kreću sa svojim osvajačkim ambicijama. Prva
na redu je bila kineska pokrajina „Shantung“.
Nakon Shantunga, Japanci osvajaju 1931.
Bogatu kinesku pokrajinu Mandžuriju i tamo
osnivaju Nezavisnu Državu Mandžuko. Već
1933. Pohodi se nastavljaju, a sada su na
„tapeti“ bili sjevernokineski prostori i
područja Sjeverne Koreje.
kineska pokrajina "Mandžurija"
 Japan, osim što je bio napadački raspoložen,
težio je za novom podjelom svijeta, gdje će
on biti pri samome vrhu, zapravo vladar
Azije. Te težnje povlače za sobom
„antikominternski pakt“ koji je 1936. Potpisan
sa Trećim Recihom. Pakt je uglavnom
sadržavao točke o borbi protiv komunizma, u
prijevodu borba usmjerena protiv Sovjetskog
Saveza.
 Japanske vođe imali su velike interese za
strateški važne pacifičke otoke i bogata
područja jugoistočne Azije, što je dovelo do
sukoba interesa sa Velikom Britanijom i SAD-
om, a na kraju krajeva i do „Pacifičkog rata“,
tj. Drugog svjetskog rata na Pacifiku.
 Prije početka drugog svjetskog rata Japan je
1931. napao Mandžuriju u prvom sino-
japanskom ratu, a zatim i ostatak Kine
1937.g. u drugom sino-japanskom ratu.
 Neki izvori okrivaju da Car Šōva nije imao
prigovora na plan o invaziji Kine 1937.g. ,
koji su mu predložili njegovi ministri i
premijer Fumimaro Konoe. Najveća briga mu
je bila mogućnost napada Sovjetskog Saveza
sa sjevera, a najviše pitanja je svojim
ministrima postavljao o vremenu koje će
trebati da se savlada kineski otpor.
 Prema Akiri Fujiwari, tijekom rata sa Kinom
Car je osobno ratificirao prijedlog da
japanska vojska odbaci u ratovanju
međunarodna pravila o postupanju sa ratnim
zarobljenicima. Radovi Yoshiaki Yoshimi i
Seiya Matsuno ukazuju da je Car odobrio
posebna naređenja (rinsanmei), o upotrebi
kemijskog oružja protiv Kineza.
 Za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je
sklopio savez sa nacističkom Njemačkom i
fašističkom Italijom nazvan Sile Osovine. U
srpnju 1939. Car je nekoliko puta raspravljao
sa jednim od svoje braće Yasuhitoom (Princ
Chichibu), koji ga je tri puta tjedno posjećivao
i zalagao se za savez, često je u posjetu bio
zajedno sa ministrom vojske Seishiro Itagaki .
Tek nakon uspjeha njemačke vojske u Europi
Car je pristao na savez.
 Pred kraj rata, na početku 1945.g. unatoč sve
loši situaciji za Japan, Car nije pristao na
završavanje rata pregovorima i predajom
prema savjetu premijera Fumimaro Konoe,
nego se još nadao velikoj pobjedi. Nakon
predajom Njemačke u svibnju 1945. i odluke
Sovjetskog Saveza o tome da neće produžiti
sporazum o nenapadanju, japanski kabinet se
sastao u lipnju 1945. kako bi potvrdio odluku
o borbi do zadnjeg čovjeka. Ovu odluku je
potvrdio Car na kratkom sastanku sa svojim
savjetnicima.
 Dana 26. jula 1945. saveznici su donijeli
Postdamsku Deklaraciju u ko su zahtjeva
bezuvjetna predaja Japan, što su japanska
vlada i Car prvotno odbili. Nakon napada
atomskom bombom na Hiroshimu i Nagasaki
i objave rata Sovjetskog Saveza, Car je
odlučio završiti rat. O svo odluci obavijestio
je svoju obitelj, a dana 15. augusta je preko
radija emitirana snimka u ko Car objavljuje
bezuvjetnu predaju svih japanski vojnih
snaga, te je to ujedno i prvi puta da su
japanci čuli glas svoga Cara preko radija.