POLITIČKE IDEOLOGIJE

Huso Jašarević
POLITIČKE IDEOLOGIJE
U najširem značenju pojam ideologije je sličan
pojmu filozofije: to je način tumačenja svijeta i
društva i odnosa u društvu.
U užem smislu ideologija je skup ideja koje služe
kao osnova za organizovanu političku akciju; njima
se nastoji održati, mijenjati ili srušiti postojeće
stanje u društvu.
TEORIJA-IDEOLOGIJA-POLITIKA

 Ideologija je smještena između nauke i

politike pa je zbog toga podložna vrlo
različitim tumačenjima:
- sistem političkih uvjerenja;
- ideje vladajuće klase;
- pogled na svijet bilo koje društvene grupe ili klase;
- ideje koje održavaju mir u društvu jer uvjeravaju potlačene u
nužnost njihovog položaja;
- skup ideja koji daje legitimnost postojećem uređenju;
- politička doktrina s “monopolom na istinu”
IDEOLOGIJA
Robert Nisbet, Konzervativizam, 1986.

“Ideologija je svaka razložno povezana cjelina moralnih,

ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koja je
tijesno i prepoznatljivo integrisana u politiku i političku
moć. ... Tu je riječ o osnovici moći usmjerenoj ka
postizanju pobjede ovakve cjeline ideja. Ideologija, za
razliku od običnog i privremeno formiranog skupa
ideja, ostaje živa duže vrijeme, ima svoje zastupnike i
tumače , kao i značajan stepen institucionalizacije.”
DRUŠTVENA ULOGA IDEJA
 Ideje i ideologije mogu da fragmentiraju
društvo i uvuku ga u duboke sukobe
 Ideologija može da djeluje i kao društveni
cement, kao snažna kohezivna sila koja
objedinjuje individualne napore i usmjerava ih
u jednom pravcu
POLITIČKE IDEOLOGIJE
Najpoznatije značenje ideologije je ono koje su ovom
pojmu dali Marx i Engels: ideologija je iskrivljena,
lažna svijest koju stvaraju dominantne klase;
ideologija služi za održavanje postojećeg stanja koje
tim klasama odgovara. Sposobnost vladajuće klase
da proizvodi ideje zasnovana je na njenoj dominantnoj
ulozi u proizvodnji i društvu.
Karl Marx – Friedrich Engels
Njemačka ideologija, 1846. god.

“Misli vladajuće klase su u svakoj epohi

vladajuće misli... Klasa kojoj stojena
raspolaganju sredstva za materijalnu
proizvodnju, raspolaže time u isto vrijeme i
sredstvima za duhovnu proizvodnju, tako da
su joj na taj način potčinjene i misli onih koji
nemaju sredstva za duhovnu proizvodnju.”
 Marx je smatrao da njegovo učenje nije
ideologija radničke klase - dakle nije lažna
svijest - već naučna spoznaja istorije i
društvene uloge radničke klase.

Svi sljedbenici marksizma shvatili su ovo

učenje kao pravo da vlastito mišljenje i
interese predstave kao istorijske interese
radnika (Lenjin, Staljin, Broz i svi
komunistički diktatori diljem svijeta).
 Karl Mannheim,
Ideologija i utopija, 1929. god
Ideologija se sastoji od vjerovanja i vrijednosti vladajuće
klase koji "prikrivaju pravo stanje društva i pred sobom i
pred drugima, i time ga učvršćuju".
Utopijske ideologije zagovaraju potpunu promjenu u
strukturi društva, a temelje se na viziji savršenog
društvenog sistema.
Oba su koncepta pogrešna jer sprečavaju istinit uvid u
stvarnost.
Samo nauka omogućuje istinitu spoznaju društva, ali tek
ideologija omogućuje njegovu promjenu.
STRUKTURA IDEOLOGIJE
- INDIKATIVNI ISKAZI Odnose se na
stvarnost, tumače je i objašnjavaju
- NORMATIVNI ISKAZI Odnose se na
poželjnu stvarnost, na ono što tek treba
da bude, upućuju ili naređuju kako svijet
treba urediti, sadrže upute kako treba
postupati u pojedinim situacijama da bi se
dobili određeni rezultati
STRUKTURA IDEOLOGIJE
EKSPLICITNI DIO IDEOLOGIJE
Sastoji se od od jednog niza eksplicitnih i ekspresivnih iskaza
manje ili veće opštosti kojima se stvarnost objašnjava, opovrgavaju
suprotna ili samo drugačija stanovišta i predlažu ciljevi
za neku alternativnu budućnost.

IMPLICITNI DIO IDEOLOGIJE

Sadrži ono što se samo po sebi razumije
i oko čega nema spora
 FUNKCIJE NEREČENOG DIJELA

1. Izbjegavaju se sukobi s drugim partijama i

potencijalnim saveznicima;
2. Izbjegava se izjašnjavanje o svim političkim
pitanjima, pri čemu može i da se pogriješi ili
podijeli članstvo
IDEOLOŠKE RAZLIKE
 IZMEĐU PARTIJA

 UNUTAR JEDNE PARTIJE: partije se znatno

razlikuju po tolerisanju unutarpartijskih
ideoloških razlika. Dok jedne tolerišu ogromne
razlike i čak formiranje frakcija, druge
sankcionišu i najmanje odstupanje od zvanične
ideologije.
IDEOLOGIZACIJA
 Ideologizacija u SAD
 Ideologizacija u Evropi
 KRAJ IDEOLOGIJE –
KRAJ ISTORIJE?!
 Daniel Bell, The End of Ideology?(1960.) Političke ideje su iscrpljene;
partije se takmiče za vlast ekonomskom, a ne ideološkom utakmicom.

 Francis Fukuyama, The End of History (1989.) Liberalna ideologija je

pobijedila sve druge ideologije

 Anthony Giddens, Beyond Left and Right (1994.) Ideologije su postale

besmislene u svijetu koji se globalizira, modernizira i povezuje.
VELIKE
IDEOLOGIJE
LIBERALIZAM
KONZERVATIVIZAM
SOCIJALIZAM
FAŠIZAM
ANARHIZAM
FEMINIZAM
ENVIRONMENTALISM
VJERSKI FUNDAMENTALIZAM
 LIBERALIZAM
 INDIVIDUALIZAM: “Nema društva!”(M.Tatcher)
 SLOBODA: negativna sloboda (sloboda od) i pozitivna
sloboda (sloboda za)
 RAZUM
 JEDNAKOST
 TOLERANCIJA
 PRISTANAK
 KONSTITUCIONALIZAM je garancija zaštite građana
od vlastite vlade i države
LIBERALIZAM
John Stuart Mill
Prilog načelima dobre vladavine
O slobodi
Razmatranja o predstavničkoj vladavini
Ludwig von Mises
August von Hayek
Liberalizam
Zasnivanje slobode
Put u rostvo
KONZERVATIVIZAM
 TRADICIJA
 PRAGMATIZAM
 NESAVRŠENOST ČOVJEKA
 ORGANICIZAM
 HIJERARHIJA
 VLAST
 SVOJINA
SOCIJALIZAM
 ZAJEDNICA
 BRATSTVO
 JEDNAKOST
 RASPODJELA PREMA POTREBAMA
 KLASNA PODJELA DRUŠTVA
 SVOJINA: KOLEKTIVNA (državna,
društvena)
FAŠIZAM
Pojedinac je ništa. Vrijedi samo kao član
kolektiva u koji se u potpunosti utapa.
Idealan je čovjek onaj kojeg pokreću
dužnost, čast, bespogovorna poslušnost
prema vođi i požrtvovnost za naciju,
rasu i državu.
FAŠIZAM
 Italijanski fašizam i njemački nacizam
 Rasni aspekt fašizma
 Geografski aspekt fašizma (“Lebensraum”)
 Vojno-militaristički i imperijalni aspekt fašizma
 Psihološki aspekti fašizma (Wilhelm Reich)
 Fašizam i genocid (holokaust)
ANARHIZAM
Svaka politička vlast – a pogotovo država
– zla je i nepotrebna. Pojedinci u
društvu treba da sarađuju sporazumno i
na osnovu slobodne volje.
Anarhisti nikada nigdje nisu bili na vlasti,
ali su ove partije bile uticajne u Španiji,
Rusiji, Francuskoj i Meksiku.
FEMINIZAM
 Prvi talas feminizma – polovina XIX vijeka;
zamire s davanjem prava glasa ženama
početkom XX vijeka
 Drugi talas – 60-tih god. XX vijeka
 Osnovna teza svih feminističkih pokreta: u
temelje ovoga svijeta uzidana je
neravnopravnost među polovima; svijet je
uređen kao muški svijet i taj je poredak
potrebno i moguće srušiti.
ENVIRONMENTALISM
 Ekologizam je ideologija koja smatra da
postoji suštinska veza između ljudske vrste i
prirode: ljudi su dio prirode, a ne njeni
gospodari. To je ekocentrično stanovište,
različito od environmentalističkog koje se
zalaže za očuvanje prirode u korist čovjeka.
 Partije svijetlozelenih i tamnozelenih
VJERSKI FUNDAMENTALIZAM

 Savremeni pokret izrazito tradicionalističke i

antimoderne orijentacije
 Sve velike religije imaju i svoje fundamen-
talističko krilo
 Postkolonijalna i nerazvijena društva kao
najprijemčivija na fundamentalističke ideje
 Populistička i militaristička orijentacija f.