Mudre izreke

 Stari zavjet
 kratica Izr
 31 poglavlje
 mnogostruko autorstvo
I. MUDRE IZREKE
(Izr 1 – 10)
PRVA GLAVA

 Uvodni natpis (Izr 1, 1 – 7)

 Kloniti se loša društva (Izr 1, 8 – 19)
 Opomena nemarnima (Izr 1, 20 – 33)
Uvodni natpis
1 Mudre izreke Salomona, sina Da-
vidova, kralja izraelskog:
Da se spozna mudrost i pouka,
da se shvate razumne riječi;
da se primi umna pouka,
pravda i pravica i nepristranost;
Da se dade pamet neiskusnima,
mladiću znanje i umijeće;
kad mudar čuje, da umnoži znanje,
a razuman steče mudrije misli;
da razumije izreke i prispodobe,
riječi mudraca i njihove zagonetke.
Strah je Gospodnji početak spoznaje,
ali ludi preziru mudrost i pouku.
DRUGA GLAVA

 Zaštita od loša društva (Izr 2, 1 – 22)

TREĆA GLAVA

 Put do mudrosti (Izr 3, 1 – 12)

 Radosti mudraca (Izr 3, 13 – 35)
ČETVRTA GLAVA

 Izbor mudrosti (Izr 4, 1 – 27)

PETA GLAVA

 Izbjegavanjepreljubnice i prava ljubav

mudraca (Izr 5, 1 – 23)
ŠESTA GLAVA

 Neoprazno jamstvo (Izr 6, 1 – 5)

 Lijenčina i mrav (Izr 6, 6 – 11)
 Nevaljalac (Izr 6, 12 – 15)
 Sedam gnusoba (Izr 6, 16 – 19)
 Očinske opomene (6, 20 – 35)
SEDMA GLAVA
Zato me, sine moj, poslušaj,
i čuj riječi mojih usta.
Nek ti srce ne zastranjuje na
njezine putove,
i ne lutaj po njezinim stazama.
Jer je mnoge smrtno ranila i oborila,
i mnogo je onih što ih je pobila.
U Podzemlje vode putovi kroz njenu kuću,
dolje u odaje smrti. (Izr 7, 24 – 27)
OSMA GLAVA

 Drugo poosobljenje mudrosti (Izr 8, 1 – 11)

 Samohvala mudrosti (Izr 8, 12 – 21)
 Stvaralačka mudrost (Izr 8, 22 – 36)
DEVETA GLAVA

 Gostoljubiva mudrost (Izr 9, 1 – 6)

 Protiv podrugljivaca (Izr 9, 7 – 12)
 Gospođa ludost oponaša mudrost (Izr 9, 13 – 18)
II. VELIKA SALOMONOVA
ZBIRKA IZREKA
(Izr 10 – 20)
SALOMON

 ime:
Salomon (starohebrej.) = "dijete mira", odnosno "mirotvorac"; u Bibliji
se spominje i njegovo drugo ime: Jedidja (2 Sam 12,25) u značenju
"Gospodnji miljenik", koje mu je, kako navodi Biblija, dao prorok
Natan u ime Božje
SALOMON

 vladavina:
kralj Salomon bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova, sin
izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat-Šebe
vladao je od 970. do 937. g. pr. Kr, a za vrijeme njegove vladavine
vladao je mir
SALOMON
 graditeljska djelatnost:
u njegovo je doba cvala trgovina, posebice s okolnim krajevima,
poput Libanona i Arabije
Salomon je bio vrlo poduzetan kralj: organizirao je građevinarske
radove po cijelom svom kraljevstvu i nadggledavao je izgradnju
palača, cesta, vodovoda i gradova koji su služili kao skladišta te
gradova za bojna kola i konjanike
njegovo najvažnije djelo: gradnja prvoga hrama u Jeruzalemu u
kojem je bio pohranjen Kovčeg Saveza s dvjema pločama na
kojima je bilo napisano Deset Božjih zapovijedi
SALOMON

 biblijska, ali i kasnija tradicija slavi ga zbog njegove legendarne

mudrosti
SALOMON
 Salomonovi grijesi
osim jeruzalemskog hrama, Salomon je gradio i drugdje u svome
kraljevstvu, no čini se da su njegovi ambiciozni graditeljski pothvati
iziskivali prevelika davanja od naroda pa je nakon njegove smrti
došlo do pobune i podjele kraljevstva na sjeverno i južno
međutim, biblijska tradicija daje svoje objašnjenje za podjelu
kraljevstva poslije Salomonove smrti: tu stoji da su ostarjelog kralja
njegove žene navele da štuje poganske bogove, što je razgnjevilo
Boga koji je za kaznu odredio da se kraljevstvo raspadne na dva
dijela poslije njegove smrti (1 Kr 11,4-11,13)
SALOMONOVE MUDRE IZREKE

 forma: najčešće dva ili tri stiha, a poneke imaju i četiri

 u njima se ističu vrline, a često te vrline dolaze u opoziciji s
manama kako bi se naglasile
 grupacija u skupine s obzirom na vrlinu koju izreke tematiziraju:
1. MUDROST

 vrlo često u opoziciji s ludošću, bezumnošću

 Mudar sin veseli oca,/ a lud je sin žalost majci svojoj. (10, 1)
 Luđaku se čini pravim njegov put,/ a mudar čovjek sluša savjete
(12, 15)
 Druži se s mudrim, i postat ćeš/ mudar,/ a tko se drži bezumnika,
postaje/ opak. (13, 20)
2. PRAVEDNOST
 pravednik je vrlo često u opoziciji s opakim čovjekom; pravednost -
nepravednost

 Ne koristi krivo stečeno blago,/ dok pravednost izbavlja od smrti. (10,

2)
 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje/ srdžbe,/ a pravednost izbavlja
od smrti. (11, 4)
 Pravednika ne stiže/ nikakva nevolja,/ a opaki u zlu grcaju. (12, 21)
 bolje je malo s pravednošću/ nego veliki dohoci s nepravdom. (16,
8)
3. MARLJIVOST

 nasuprot lijenosti, nemarnosti

 Lijena ruka osiromašuje čovjeka,/ a marljiva ga obogaćuje. (10,

4)
 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je/ kruha,/ a tko trči za ništavilom,/
nerazuman je. (12, 11)
 Nemaran ne ulovi svoje lovine,/ a marljivost je čovjeku blago/
dragocjeno. (12, 27)
4. NEDUŽNOST

 vrlo često u opoziciji sa zlim čovjekom

 Tko nedužno živi, hodi bez straha,/ a tko ide krivim putovima,
poznat/ će se. (10, 9)
 Nedužnomu pravda njegova put/ utire,/ a zao propada od
zloće. (11, 5)