Kolegij psihologija dječje igre

Akad.god. 2012/2013
Vrste PP
 Motorička oštećenja
 Kognitivna oštećenja
- Mentalna retardacija, Down sindrom,
teškoće učenja, traumatske ozljede
mozga
 Senzorna oštećenja
- Slušna, vizualna, taktilna, njušna i
okusna
- Poremećaj senzorne integracije
Vrste PP
 Komunikacijska, govorna i jezična
oštećenja
 Socio-emocionalne teškoće
- Poremećaji ponašanja, ADD/ADHD,
poremećaji autističnog spektra
- Poremećaji raspoloženja
- Zlostavljana i zanemarena djeca
Vrste PP
 Zdravstvene teškoće
- Bolesti, alergije, kronična stanja
 Višestruke teškoće
 Darovita djeca
- često pogrešno dijagnosticirana kao djeca s
teškoćama zbog neadekvatno zadovoljenih
potreba
Modeli uključivanja
 Inkluzija je sustavni proces spajanja
djece s poteškoćama s djecom bez
poteškoća iste dobi, u prirodnom
okruženju, u kojem se djeca igraju i uče
 Integracija je model vremenski
određenog uključivanja djece s
teškoćama u razvoju u kolektiv s djecom
urednog razvoja. Ostatak vremena dijete
je uključeno u neki oblik rehabilitacijskog
programa
Modeli integracije djece s TUR u
predškolske programe u RH
 Cjelodnevni; 7-10 sati dnevno
 Poludnevni; 4-6 sati dnevno
 Programi u trajanju do 3 sata dnevno
 Intenzitet dolazaka ovisi o djetetovoj
teškoći i drugim ustanovama u kojima je
dijete u tretmanu
 Opservacijski ugovor pruža mogućnost
određivanja adekvatnog modela
integracije
Prednosti inkluzivnih grupa u
odnosu na integraciju
 Sličnije su situaciji u obitelji i društvu
 Razvijaju toleranciju na različitosti
 Djeci s PP omogućuju modele, pogotovo u
područjima u kojima imaju uredan razvoj
 Omogućavaju razbijanje predrasuda kod
odraslih pomoću iskustava njihove djece
 Potpuno izjednačavanje sve djece
 Okolina se prilagođava djetetu a ne
obrnuto; kurikulum usmjeren na dijete
Prednosti inkluzivnih grupa u
odnosu na integraciju
 Konstantnost boravka; grupna kohezija,
tolerancija, socijalne vještine,
samopoštovanje, samostalnost
 Usklađenost odgojnih metoda
Priprema odgajatelja za dolazak
djeteta s PP u skupinu
 Upoznavanje s literaturom
 Stručno usavršavanje; stručni tim i vanjske
institucije
 Razmjena iskustva sa kolegama
 Odlazak u specijaliziranu ustanovu koju
dijete polazi; okruženje i poticaji, metode
rehabilitacije, stručnjaci koji ga poznaju...
 Razvijanje tolerancije na različitosti
 Priprema roditeljskog sastanka
Priprema odgajatelja za dolazak
djeteta s PP u skupinu
 Individualizacija rada; razvojno
primjerena praksa, planiranje za svako
dijete posebno
 Materijalno okruženje: poticaji i
organizacija
Senzibilizacija roditelja
 Roditeljski sastanak
 Radionice koje osiguravaju kontinuitet
(kohezija u grupi roditelja)
 Točna terminologija
 Upoznavanje s PP
 Jasno označavanje mogućnosti i
ograničenja na jeziku razumljivom svima
 Tolerancija na različitosti
Rad sa odgojnom skupinom u
koju se uključuje dijete s PP
 Razvijanje različitosti
 Socijalne vještine
 Razvijanje tolerancije
 Vršnjačko učenje
 Djeca mentori
 Stvaranje pozitivne atmosfere i osjećaja
sigurnosti
 Omogućiti svakom djetetu da doživi uspjeh
Djeca s vizualnim oštećenjima
 Manje istražuju okolinu
 Češće se uključuju u samostalnu igru
koja uključuje repetitivna ponašanja i
stereotipije
 Iskazuju manje spontanosti
 Rijetko imitiraju odrasle
 Manje se igraju s plišanim igračkama i
lutkama, te oponašanja životinja
 Manje sudjeluju u igri s vršnjacima i
usmjeravaju se na odrasle
Djeca s vizualnim oštećenjima
 Zaostaju u razvoju simboličke igre i igre
uloga
 Biraju igre s manje agresivnih
elemenata
 Teže se prilagođavaju novoj okolini i
brzim promjenama aktivnosti
Djeca sa slušnim oštećenjima
 Obično vezana uz jezično-govorne
teškoće
 Igra je manje oštećena nego kod djece s
vizualnim poteškoćama
 Manje sudjeluju u igri pretvaranja (make
believe) i zamišljanja, različitim
dramskim igrama i koriste manje
simbola
 Važnost znakovnog jezika i čitanja s
usana
Djeca sa slušnim oštećenjima
 Neosjetljiva su na neke neverbalne
znakove; važno u procesu socijalizacije
 Posebnu pozornost usmjeriti na metode
dozivanja i upozoravanja
Djeca s motoričkim oštećenjima
 Osiguravanje primjerene okoline
 Posebna oprema
 Posebna usmjerenost na igru na
otvorenom
 Omogućiti sudjelovanje u tjelesnim
aktivnostima unutar njihovih sposobnosti
Djeca s kognitivnim oštećenjima
 Igraju se sukladno svojoj mentalnoj dobi
 Preferiraju aktivnosti usmjerene na
dijete u odnosu na one usmjerene na
odraslog
 Potrebna je ravnoteža između slobodne
i usmjerene igre
 Poticanje simboličke igre
Djeca s kognitivnim oštećenjima
 Više se igraju s mlađom djecom
 Poticati i na igru s vršnjacima
 Pojednostavljivati i ulančavati aktivnosti
ponuđene ostalima (ne nuditi druge)
Djeca s govornim oštećenjima
 Povezanost govornog razvoja i
simboličke igre još nije jasno određena
 Do 4.-5. godine razlike nisu izražene
 Djeca manje komuniciraju s vršnjacima i
više su vezana za odrasle, vršnjaci ih
češće ignoriraju
 Razvijati sustav kartica za označavanje
kod mlađe djece