OPĆA KEMIJA (5+3; 75+45 sati)

PRAKTIKUM OPĆE KEMIJE 1 i 2 (4+4, 60+60 sati)

Doc. dr.sc. Berislav Marković berislav.markovic@kemija.unios.hr

Dr.sc. Anita Blagus, viši asistent ablagus@kemija.unios.hr

Predavanja (i stehiometrija): utorak 15 – 19; petak 15 - 19

Konzultacije: utorak i petak 11 - 12

Dr.sc. Vlatka Gvozdić, viši asistent vgvozdic@kemija.unios.hr

Tomislav Balić, asistent tbalun@gmail.com
Sanja Nekić, asistent

Praktikum: od 18.10. prema (“budućem”) rasporedu – počinje s uvodnim

predavanjem (15 sati?)

Konzultacije: ?

1-1
 Osnovna literatura:

M.S. Silberberg, Chemistry, The Molecular Nature of Matter

and Change, 3. izdanje, McGraw Hill, 2003.

R. Chang, General Chemistry: the Essential Concepts, 4.

izdanje, McGraw Hill, 2006.

I. Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija I i II,

Školska knjiga, 1988.

M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, 2001.

M. Sikirica i B. Korpar-Čolig, Praktikum iz opće kemije, Školska

knjiga, 2005.

1-2
 1. test

1. Zašto sam se odlučio(la) za studij kemije?

2. Što očekujem od studija kemije?

3. Što planiram poslije preddiplomskog studija?

1-3
 Osnove izučavanja u kemiji

1-4
 1.1 Neke osnovne definicije
1.2 Umijeće kemije i izvori suvremene kemije
1.3 Znanstveni pristup: razvoj modela
1.4 Rješavanje kemijskih zadataka
1.5 Znanstvena mjerenja
1.6 Nepouzdanost mjerenja: značajne znamenke

1-5
 KEMIJA

znanost koja izučava tvari,

njihova svojstva,
kemijske promjene tvari
i
energiju tih promjena.

1-6
 Definicije

Tvar Sve što ima masu i zauzima volumen – sve “stvari” u

svemiru: knjige, planeti, drveće, studenti, profesori

Sastav Vrste i količine jednostavnijih tvari koje se nalaze u

uzorku neke složene tvari

Svojstva Karakteristične osobine koje su jedinstvene za neku

tvar

Fizikalna svojstva Kemijska svojstva

- ona koja neka tvar iskazuje - ona koja neka tvar pokazuje u
sama po sebi bez interakcije s interakciji sa drugima ili kad se
drugim tvarima: pretvara u druge tvari (zapaljivost,
boja, talište, vrelište, gustoća korozivnost)

1-7
 Promjene tvari

Fizikalne promjene Kemijske promjene

- tvar mijenja oblik a ne sastav:
promjena agregatnog stanja...
voda (tekućina) → voda (para)
-tvar se mijenja u biti – jedna(e) tvar(i)
prelazi(e) u drugu (druge): elektroliza
vode
voda (tekućina) → vodik(plin) + kisik(plin)

http://www.gamequarium.com/change.html

1-8
 Fizička stanja tvari (FAZE ILI AGREGATNA STANJA)

1-9
 Sample Problem 1.1 Razlikovanje fizikalnih i kemijskih
promjena tvari

PROBLEM: Odredi koje od slijedećih promjena su u osnovi fizikalne a koje

kemijske.
(a) Nastajanje mraza tijekom hladnih i vlažnih zimskih noći.
(b) Biljke rastu iz sjemenja ako ih zalijevamo i dohranjujemo.
(c) Dinamit eksplodira i daje smjesu plinova.
(d) Znoj isparava kad se odmaramo nakon vježbanja.
(e) Srebrna viljuška potamni na zraku.

PLAN: “Da li tvar mijenja sastav ili samo pojavni oblik?”

RIJEŠENJE:
(a) fizikalna promjena (b) kemijska promjena (c) kemijska promjena

(d) fizikalna promjena (e) kemijska promjena

1-10
 Energija - sposobnost vršenja rada.

Potencijalna energija
Energija zbog položaja ili
energija kemijske reakcije

Kinetička energija
Energija nastala gibanjem

Potencijalna i kinetička
energija mogu se pretvarati
jedna u drugu.

1-11
 Energy is the capacity to do work.

Potential Energy
energy due to the position of the
object or energy from a chemical
reaction

Kinetic Energy
energy due to the motion of the
object

Potential and kinetic energy

can be interconverted.

1-12
 Umijeće kemije i izvori suvremene kemije
Pred-kemijske tradicije:
- alkemija:
- razvija se kroz 1500 godina (od 1. st.) u arapskim zemljama od kuda
se širi kroz Europu
- zasniva se na grčkom učenju da priroda teži savršenstvu
- traženje načina da se manje vrijedne tvari pretvore u vrednije
- težnja vječnosti (“eliksir mladosti”) i plemenitim metalima (“kamen
mudraca”)
- uvode se mnoge eksperimentalne metode i zapažanja
- medicinska tradicija:
- pod utjecajem alkemičara, u srednjm vijeku slijedi razvoj medicine
bazirane na biljkama i biljnim destilatima
- Paracelzus (Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von
Hohenheim - rani 16. vijek) smatra tijelo kemijskim sustavom u
ravnoteži koja se može uspostaviti lijekovima (jatrokemija)
- začeci farmakologije
1-13
 Umijeće kemije i izvori suvremene kemije
Pred-kemijske tradicije:
- tehnološke tradicije:
- kroz tisuće godina ljudi razvijaju tehnologiju prerade metala, glina
(lončarstvo), boja, stakla i ostalih materijala
- tijekom srednjeg vijeka i renesanse, uvode se i kvantitativna
mjerenja (nema ih u alkemiji)
Osnovne razlike od suvremenog pristupa znanosti:
- tehnike su otkrivane i razvijane metodama probe i pogreške
- nema izražene želje za saznanjem zašto se tvari mijenjaju niti kako
predvidjeti svojstva tvari
Flogistonska teorija (kasni 17. vijek) i Lavoisier
- tvari koje gore oslobađaju flogiston – eteričnu tvar, u raznim količinama
- Lavoisier (1743.-1794.) - dokazao neophodnost kisika za gorenje
- zakon o održanju mase
- neophodnost kvantitativnog i reproducibilnog
1-14 mjerenja
 Znanstveni pristup: razvoj modela

Promatranje: Prirodne pojave i mjereni događaji; oni koji

vrijede univerzalno (sveobuhvatno) – prirodni
zakoni.

Hipoteza: Privremeno objašnjenje promatranja.

Mijenja se ako
je ne podržava
eksperiment
Eksperiment: Testiranje hipoteze; mjerenje jedne po jedne
nepoznanice.

Skup pojmovnih pretpostavki koji objašnjava

Model (Teorija):
rezultate prikupljene eksperimentom; predviđa
Model se
srodne pojave. korigira ako je
ne podržavaju
predviđanja
Daljnji eksperiment: Ispituje pretpostavke zasnovane na
modelu.
1-15
 Osnovne SI - jedinice

Fizička veličina Ime Oznaka

masa kilogram kg

duljina metar m

vrijeme sekunda s

temperatura kelvin K

električna struja amper A

količina tvari mol mol

Intenzitet svjetla kandela cd

1-16
 Decimalni prefiksi uz SI jedinice

Prefiks Izraz Eksponencijalna

Prefiks Broj oznaka
Simbol
12
tera T 1,000,000,000,000 trillion 10
9
giga G 1,000,000,000 billion 10
6
mega M 1,000,000 million 10
3
kilo k 1,000 thousand 10
2
hekto h 100 hundred 10
1
deka da 10 ten 10
0
----- ---- 1 one 10
-1
deci d 0.1 tenth 10
-2
centi c 0.01 hundredth 10
-3
mili m 0.001 thousandth 10
mikro m 0.000001 millionth 10
-6
-9
nano n 0.000000001 billionth 10
-12
piko p 0.000000000001 trillionth 10
-15
femto f 0.000000000000001 quadrillionth 10

1-17
 Neke zanimljive veličine

Duljina Volumen Masa

1-18
 Gustoće nekih uobičajenih tvari

Tvar Fizičko stanje Gustoća (g/cm3)

Vodik Plin 0.000089

Kisik Plin 0.0014

Etilni alkohol Tekućina 0. 789

Voda Tekućina 1.000
Kuhinjska sol Krutina 2.16
Aluminij Krutina 2.70

Olovo Krutina 11.3

Zlato Krutina 19.3

1-19
 Neke
interesantne
temperature

1-20
 Ledište i vrelište vode

1-21
 Temperaturne skale i preračunavanje

Kelvin ( K ) - “Apsolutna temperaturna skala” počinje na

apsolutnoj nuli i ima samo pozitivne vrijednosti.

Celzius ( oC ) - temperaturna skala upotrebljavana u znanosti

(centigradi), najraširenija u svijetu, ledište vode je 0oC, a vrelište
100oC.

Fahrenheit ( oF ) – uobičajena skala u U.S. (najčešće za

vremenske izvještaje); ledište vode je 32oF, a vrelište 212oF.

T (u K) = T (u oC) + 273.15 T (u oF) = 9/5 T (u oC) + 32

T (u oC) = T (u K) - 273.15 T (u oC) = [ T (u oF) - 32 ] 5/9

1-22
 Broj značajnih znamenaka ovisi o mjernom uređaju

1-23
 Preciznost i točnost mjerenja
Pogreške znanstvenih mjerenja

Preciznost (raspršenost) -
Često zvana i reproducibilnost, označava koliko su mjerenja blizu
jedna drugom.
Točnost -
Označava koliko su mjerenja blizu pravoj vrijednosti.

Sistematska pogreška -
Sve vrijednosti mjerenja nalaze se ili iznad ili ispod prave vrijednosti.

Slučajna (random) pogreška -

U odsutnosti sistematske pogreške, neka mjerenja su viša a neka
niža od prave vrijednosti.

1-24
 Preciznost i točnost u laboratoriju

precizno i točno

precizno ali ne i točno

1-25
 slučajna pogreška

sistematska pogreška

1-26