ANESTEZIJA U STOMATOLOGIJI

1. Opća anestezija – 5%

2. Lokalna anestezija – 95%

Definicija opće anestezije:
 reverzibilna depresija središnjeg
živčanog sustava koja dovodi do
gubitka svijesti, analgezije,amnezije te
opuštanja mišića
Vrste anestezije:

1. inhalacijska (kisik, dušični

oksidul, halotan, sevofluran)
2. intravenska (hipnotici,
barbiturati, sedativi, analgetici,
mišićni relaksansi)
Indikacije za opću anesteziju :
 mentalno retardirane osobe (3%)
 upala mekih tkiva usta
 trizmus
 alergije na lok.anestetike
 djeca
Komplikacije opće anestezije :
 mehanička oštećenja zubi i mekih tkiva
 bronhospazam i laringospazam
 alergije,anafilaksija
 hipotenzija,bradikardija,aritmije
 hipoksija
 mučnina,povraćanje,aspiracija)
 arest
Loše strane opće anestezije u
stomatologiji

 bolnički tretman
 timski rad
 priprema bolesnika (lab. nalazi, EKG,
RTG)
 oprema (respirator, EKG monitor
oksimetar)
Prednosti lokalne anestezije
 jednostavna (priprema bolesnika,
oprema)
 može se raditi ambulantno
 rijetke komplikacije
Lokalna anestezija
 Definicija : To je kemijskim sredstvima
izazvan prekid provođenja impulsa
aferentnim živčanim vlaknima što ima
za posljedicu gubitak osjeta i motorike u
inervacijskom području anesteziranog
živca periferno od mjesta primjene
anestetika, pri čemu je svijest i kontrola
vitalnih funkcija potpuno očuvana.
ČIMBENICI koji mogu dovesti
do lokalne anestezije:
 mehanička oštećenja
 termička oštećenja
 kemijski i neurološki otrovi
 kemijska sredstva
Lokalni anestetici

 Definicija: kemijski spojevi koji u

određenoj količini i koncentraciji dovode
do reverzibilnog prekida živčanog
impulsa
Karakteristike idealnog
anestetika
 potentnost
 brzi početak djelovanja
 niska lokalna i sustavna toksičnost
 potpuna reverzibilnost
 dovoljno dugo djelovanje za planirani zahvat
 dobra topivost u vodi i mastima
 dovođenje do lok. anestezije bez obzira na
način primjene
Građa živčanog tkiva
 živčana stanica: smještena u leđnoj
moždini
 živčana vlakna ili akson
(od leđne moždine prema periferiji )
Građa stanične membrane
 bimolekularni sloj lipida
 unutarnji i vanjski sloj proteina
 kanalići za transport natrija i kalija
Funkcija stanične membrane
 prenošenje živčanog impulsa ili
podražaja
 potencijal u mirovanju - 70 mV
 za vrijeme podražaja dolazi do
promjene potencijala - depolarizacija
(-55 do + 45 mV)
Depolarizacija
 nastaje uslijed promjene potencijala
zbog podražaja
 dolazi do povećane propusnosti za ione
Na
 nagli ulazak Na u stanicu izaziva
akcijski potencijal
 proces izmjene iona odvija se na
Ranvierovim čvorićima u mijeliniziranim
vlaknima
Repolarizacija
 vraćanje potencijala u stanje mirovanja
 ulazak iona K u stanicu
 izlazak iona Na na vanjsku stranu m.
 živčano vlakno je nepodražljivo
Djelovanje lokalnih anestetika na
staničnu membranu
 povisuju prag podražljivosti
 smanjuju visinu akcijskog potencijala
 smanjuju provodljivost
 dovode do prekida provodjenja impulsa
Način djelovanja
 teorija bubrenja - otapanje anestetika
u lipidnom sloju membrane, povećanje
pritiska na zidove kanalića i njihovo
zatvaranje (benzocain)
 teorija specifičnih receptora -
vezivanje anestetika na receptore u Na i
K kanalićima
Kemijska struktura lokalnih
anestetika

Molekula se sastoji od tri djela :

 hidrofilna skupina-ugljikohidrat
 intermedijskog alifatskog lanca nosilac
esterske ili amidske veze
 lipofilne amino skupine-terc.amin
Vrste lokalnih anestetika
 Esteri
 Amidi
 Quinoloni
Esteri
 derivati benzojeve kiseline -
cocain,piperacain
 derivati aminobenzojeve kiseline
- dobro topivi - procain, tetracain,
clorprocain
- ograničene topivosti - benzocain
Amidi
 derivati xilidida
a. s acetoctenom kiselinom - xylocain
b. s propionskom kiselinom -prilocain
c. s pipekoličnom kiselinom -
mepivacain, bupivacain, levobupivacain,
etidocain
 derivati tiofena - articain(cystocain)
 oxicinhonična kiselina - dibucain
Vrste lokalne anestezije
 površinska anestezija - nanošenje na
površinu kože
 infiltracijska anestezija - apliciranje u
tkivo
 provodna anestezija - reverzibilan blok
grane ili živca, epiduralna i spinalna
anestezija
Proces lokalne anestezije
 Nastanak bloka:
a. difuzija (kretanje prema vlaknu)
b. penetracija (ulazak kroz st.m.)
c. raspodjela (kretanje unutar snopa)
d. vezanje (anestetika sa proteinima)
Oporavak od bloka
 apsorpcija (ulazak u vaskularni prostor)
 promjena smjera kretanja
 preraspodjela (do udaljenih tkiva)
 razgradnja (hidroliza u plazmi i
konjugacija u jetri)
 izlučivanje (bubregom, ekskrecijom i
glom.filtr.)
Djelovanje anestetika ovisi o
 konstanti disocijacije (pK bliže pH-bolje)
 topivosti u mastima
 okolnom tkivu
 vazokonstriktoru
 vezivanju za proteine
 općem stanju bolesnika
Vezivanje na proteine
% dužina djelovanja
/min
 procain 5 30 - 60
 lidocain 65 60 –120
 bupivacain 95 120 –300
 articain 95 60 -120
Maximalne doze lokalnih
anestetika mg/kg TT

Vazokonstriktor
Sa Bez
 Lidocain 7 3-5
 Articain 7 3
 Procain 14 7
 Bupivacain 2 1
Razgradnja

 Esteri: pseudokolinesteraza u krvi

 Amidi: konjugacija u jetri

Izlučivanje

 Esteri: tubularnom ekskrecijom

 Amidi: glomerularnom filtracijom

Komplikacije lokalne anestezije
 vazovagalna reakcija (strah-kolaps)
 alergijske reakcije-rijetke (1%)
 toksičke reakcije-česte
 oštećenja mekih tkiva i živca
 Krvarenje
Kontraindikacije lokalne
anestezije
 alergija na lok.anestetike
 AV blok II i III stupnja
 psiholabilne osobe
 upale mekih tkiva usta
 nedostatak pseudo – kolinesteraze u
krvi
Vazokonstriktori
Dodaju se lok.anesteticima zbog:
 smanjenja apsorpcije anestetika-
smanjena toxičnost
 produženja djelovanja anestezije-dulje
ostajanje anestetika na mjestu primjene
 smanjenja krvarenja
Vazokonstriktori
 adrenalin (epinephrin)
 Noradrenalin (norepinephrin)
 POR 8 (vasopressin)
Komplikacije
 nekroza tkiva
 hipertenzija,aritmija srca
 porast kateholamina
Kontraindikacije
 hipertenzija,hipertireoza,feokromocitom
 bolesnici koji uzimaju tricikličke
antidepresive i inhibitore
monoaminooksidaze
 srčani bolesnici
 oboljenja krvnih žila
Simptomi predoziranja
 crvenilo kože
 glavobolja, šum u ušima
 porast tlaka i pulsa
 stenokardije, aritmije
 tremor, otežano disanje
Liječenje
 izmjeriti RR i puls
 kod hipertenzije 200/110 mmHg:
- blokatori alfa receptora (nitroglycerin
urapidil-ebrantil)
- blokatori Ca kanalića (nifedipin-cordipin)
- blokatori beta receptora (oksprenolol-
trasicor, atenolol-ormidol)
 kisik - kod otežanog disanja