Sociologija znanosti

Roberta Mertona

Darko Polšek
 Robert Merton
(Meyer R. Schkolnick)
(1911-2003)
• Prvi sociolog koji je primio National Medal of Science
(1994)
• Sveuč. Columbia (s Lazarsfeldom) osniva Bureau of
Applied Social Research
• 1957. Predsjednik ASA
• “Diplomski na Harvardu (1936) “Social Structure and
Anomie”
• “On the Shoulders of Giants”
• “Travels and Adventures of Serendipity”
• Mertonova “kabanica”: Eugene Garfield: ISA,
scijentometrija
 Tematski sklop
Mertonove sociologije znanja
• Normativna struktura • Vrste znanosti prema
znanosti dobnoj strukturi
• Obrasci ponašanja znanstvenika
znanstvenika • Insajderske i
• Puritanski etos znanosti autsajderske perspektive
• Bitka za primat otkrića u znanosti
• Priznanja i nagrade
• “Matejev efekt”
• Odnos znanosti i vojske
• Odnos znanosti i
industrije
 Korisni novi pojmovi
• Gustoća populacije • “fokalne grupe”
znanstvenika (68:330) • “self-fulfilling
• Vruća i hladna polja prophecy”
istraživanja (68:331) • “role-models”
• Singletons and • “41. stolica”
multiples (1961:343 ) • “istraživački front”
• “cutting edge”
• Matejev efekt
• Nevidljiva akademija
 Normativna struktura znanosti
• Univerzalizam (impersonalnost)
• “Komunizam” (komunikacija rezultata,
pitanje vlasničkih prava)
• Nepristranost (policing, fraud)
• Organizirani skepticizam
• Intelektualno poštenje
• Intregritet
 Funkcija znanstvenih normi
(autonomije znanosti)
• “Znanstveni ethos zahtijeva socijalnu stabilnost
znanosti, a to je moguće samo ako postoje
adekvatne obrane od napada izvanjske
zajednice”. Tamo gdje se sve mjeri političkim,
ekonomskim ili teološkim vrijednostima, ne može
se razviti znanstveni ethos. (259)
• (druga strana medalje) “Glavna funkcija stalnog
odbacivanja aplikacija i utilitarnih normi zn. rada
jest izbjegavanje te opasnosti.” 260 – “čista
znanost”
 Funkcija znanstvenih normi II
• Spremnost da se prihvati autoritet znanosti počiva na
svakodnevnom dokazivanju njezine moći. (da toga nema, javnost je
ne bi hranila samo na “povjerenje”) 261
• Ali (negativno) ta “autonomija” zanemaruje “socijalne” rezultate
takvoga stava koji ugrožavaju znanstveni status: “Kako znanstvenik
ne može kontrolirati pravac aplikacije njegovih otkrića, on postaje
predmetom revolta, što se češće javnost ne slaže s njima” – to
postaje primjer Thomasova teorema.
• “Iz te perspektive čista znanost i nepristranost pripomogli su u
kreiranju vlastita epitafa”
• “Znanstvenici pretpostavljaju da dugoročno moraju postojati korisni
efekti znanosti. Taj vjerski stav ima funkciju opravdanja zn.
Istraživanja, ali to nije činjenični stav. On brka istinu i socijalnu korist
i ta se zbrka često pojavljuje među znanstvenicima.
 Funkcije znanstvenih normi III
• (sporedni, neočekivani proizvod):
– Što znanost postaje sofisticiranija, to se više odvaja od laičke
publike. Laička publika ne može kontrolirati valjanost, kao što ne
može kontrolirati niti totalitarne vođe... 264. “Time će mitovi
totalitarnih teoretičara izgledati privlačniji... Dijelom i zbog
napretka znanosti, publika postaje spremnija na novi misticizam
zaogrnut navodnim znanstvenim žargonom. To potiče i uspjeh
propagande uopće.”
• Organizirani skepticizam se širi i na druge institucije.
Reakcija: revolt protiv “uplitanja znanosti u druge sfere”
(skepticizam podriva temelje institucionalnosti i status
quo
• Funkcionalni odnos prema znanosti u totalitarizmu i
demokraciji različit (u dem. veća sloboda – glasniji otpor)
 “Matejev efekt”
“tko ima - dat će mu se” u znanosti

• Psihološka uloga
– Uloga u sustavu nagrađivanja
• “dvostruka nepravda”
• Socijalno-institucionalna
– uloga u sustavu komunikacije
– uloga u sustavu recenzije
– uloga u sustavu dodijeljivanja novca
 Institucionalni obrasci
znanstvene procjene
• Institucionalizacija • (analiza Physical
sustava referenci
(Royal Society)
• Što je časopis manje
empiričan, to je stopa
neobjavljivanja veća
– pomanjkanje javnih
normi za objavljivanje i
za referiranje
– te struke nisu dovoljno
institucionalizirane
– troškovi objavljivanja
Review): “Rana
produktivnost pretvara
se kasnije u priznanje”
– Eminentni znanstvenici
objavljuju 12x više od ne-
eminentnih
– Od “srednjih” eminenciju
dostižu najproduktivniji
– Što je više ponuđenih
rukopisa, više ih se
objavljuje. Ali stopa
objavljivanja nije za sve
slojeve znanstvenika
jednaka
Institucionalni obrasci evaluacije
u znanosti II
• Produktivnost ne ovisi o rangu
institucije, ali stopa
objavljivanja da
• Što je status podnositelja
rukopisa niži to se češće
dodijeljuje vanuredničkom
recenzentu
• Što je viši status autora to se
recenzije (odluke) donose brže
• Najveći broj izvanjskih
recenzenata je višeg ranga (pa
je nižem rangu teže
objavljivanje)
• Četiri recenzentska
modela: oligarhijski,
populistički, egalitarni i
model ekspertize
• Statusne razlike i stope
prihvaćanja
– viši status više stope
objavljivanja (vrijedi više za
časopise s višom stopom
prihvaćanja
– ali: ne postoji pomak u
prihvaćanju s obzirom na
status: relativni status
recenzenta i autora nemaju
utjecaj na obrazac evaluacije
 Dobna struktura u znanosti
• Populacija znanstvenika se
podvostručuje svakih 15
godina. U SAD s pola milijuna
1940. popela se na 1,8
milijuna 1967. Broj doktorata
se popeo sa 60 1885. Na
16.000 1969. (porast 7%)
• Znanstvenici se ne “miču” sa
svojih položaja (struka)
• starosna struktura
znanstvenika (u SAD)
odgovara općoj starosnoj
strukturi
• Što povezuje kohorte?
– Science is a young man’s
game
– u prirodnim znanostima
kohorte su mlađe (SAD)
– u društvenim znanostima više
ih ima PhD (SAD)
• najcijenjenije uloge su
istraživačke
 Type name here
Type title here

Type name here Type name here Type name here

Type title here Type title here Type title here
“Strogi program” i eksternalizam
Bloor & Barnes: “Strogi Eksternalistička
program” Internalistička
• Zahtjev simetrije sociologija znanosti
• Kauzalnosti
• Refleksivnosti
• Nepristranost
 Merton: Paradigma sociologije
znanja
• Što je egzistencijalni temelj
mentalnih proizvoda?
– Socijalni i kulturni temelji
• Koji se mentalni proizvodi
sociološki analiziraju?
– Sfere i aspekti
• Kako se mentalni proizvodi
odnose prema
egzistencijalnom temelju?
– Kauzalno ili funkcionlano
– Simbolički, organizmički ili
smisleno
– Nejasni pojmovi koji
označavaju relacije (refleksija,
korespondencija...)
• Zašto su povezani?
Manifestne i latentne
funkcije pripisane
egzistencijalno uvjetovanim
mentalnim proizvodima
– Održanje moći, stabilnost,
orijentacija, eksploatacija...
• Kada dolazi do relacija
egzistencijalnog temelja i
znanja
– Historicističke tendencije,
opće analitičke teorije
 Izvori neprijateljstva prema
znanosti
• Dva izvora neprijateljstva
– logički: “rezultati i metode znanosti protive se
zadovoljenju važnih vrijednosti”
– Vanlogički: “osjećaj nesumjerljivosti
znanstvenog ethosa i ethosa drugih
institucija” (255)
• (Nezadovoljavanje normi znanosti dovodi
do “neprijateljstva” – nacizam)
– Dominacija jedne socijalne strukture (države)
podriva autoritet i autonomiju druge (znanosti)
 Puritanski “trag” znanosti
• “Puritanizam je redefinirao odnos svetog i
profanog time što je znanost gurnuo u
prednji plan društvenih vrijednosti” (233)
• “Puritanizam se razlikovao od katolicizma
po tome što je zahtijevao, a ne samo
tolerirao, znanstveno postupanje”
• “Znanost utjelovljuje obrasce ponašanja
srodne puritanskom ukusu: utilitarizam i
empirizam”
 Znanieckijeva tipologija uloga
znanstvenika
• Tehnološki savjetnici
– Tehnološki eksperti, tehnološki vođe
• Mudraci
Apologeti Idealisti s
postojećeg normama
drukčijim od
postojećeg
Konzervativni Status quo Meliorist

Novacijski Opozicijski revolucionar

ni