UČENIK MATEMATIČKI

SADRŽAJI

UČITELJ
 sredstvo realizacije matematičkog obrazovanja
 načini rada na nastavnim sadržajima u kojima
mogu sudjelovati učitelji i učenici
 u njihovoj primjeni često koristimo nastavna
sredstva i pomagala
 učitelj odabire optimalne metode
 izbor ovisi o sadržaju učenja, vrsti nastavnog
sata, o učenicima, trajanju sata, materijalnim
uvjetima škole i sl.
 nema „najbolje” metode
 monološka ili predavačka metoda
 jedna od najstarijih nastavnih metoda
 učitelj ili učenici verbalno izlažu sadržaj
 objašnjavanje, predavanje, pripovijedanje,
opisivanje, rasuđivanje…
 uspješnost objašnjavanja ovisi o
predznanjima i sposobnosti razumijevanja
 Prednosti: ekonomična i sistematična; ne
treba improvizirati i odstupati od unaprijed
pripremljene pripreme
 Nedostaci: aktivnost učitelja, a učenici su
pasivni
 u razrednoj se nastavi ne smije
primjenjivati predugo, i uvijek ju je
potrebno kombinirati s drugim
(dinamičnijim) metodama
 najčešće se koristi za upoznavanje novog
gradiva
 paziti na čistoću jezika, tempo izlaganja i intonaciju
 isticati bitne elemente gradiva
 pogledom pratiti učenike i procjenjivati njihovu uključenost
u rad, pratiti njihove reakcije, čitati im s lica jesu li
razumjeli…
 praviti povremene stanke u izlaganju kako bi učenici imali
vremena preraditi i shvatiti ono što su čuli
 povremeno rezimirati dijelove gradiva ili tražiti od učenika
da ukratko ponove rečeno
 kada metodu izlaganja provodi učenik treba ga pozitivno
poticati (pokretom, izrazom lica ili verbalno)
 način rada u obliku dijaloga između učitelja i učenika
(najčešće kroz niz pitanja i odgovora, dijaloška metoda)
ili razgovor među učenicima (rasprava, diskusija)
 učenici moraju imati određena predznanja
 učenici su stalno misaono i verbalno aktivni, a njihova
se aktivnost može lakše uočiti i vrednovati
 kroz razgovor se može provjeriti jesu li učenici
razumjeli naučeno, postoje li praznine u znanju, kakva
im je motivacija…
 najbolja su pitanja koja potiču na razmišljanje i šire
zaključke (razvojna pitanja, divergentna pitanja, pitanja
otvorenog tipa…)
 U nastavi (nažalost) dominiraju direktna, zatvorena,
konvergentna pitanja koja traže točno određeni odgovor
 heuristički ili otkrivački razgovor u kojem se učenici
pitanjima navode na zaključak
 učenički se odgovori i pitanja ne mogu predvidjeti, pa
treba biti spreman na improvizaciju
 mlađe je učenike ponekad potrebno navoditi na točne
odgovore, što također može dovesti do nepredviđenih
skretanja i proširivanja teme
 učenici direktno rade na (pripremljenom) tekstu
 udžbenik, nastavni listić, zbirka, vježbenica, kontrolni listić
ili drugi matematički tekstovi
 ovom se metodom uči novi sadržaj, vježba, ponavlja i
ispituje znanje
 kod učenika se stvara navika služenja knjigom kao izvorom
znanja, a uče se i nalaženju informacija
 matematičkim se tekstom služi i učitelj
 rad na tekstu najčešće je individualna aktivnost učenika
 učitelj treba dati detaljnu uputu za rad: istaknuti najbitnije,
točno reći kako da rade, koliko dugo…
 osnovna školska knjiga i osnovni izvor
znanja pisan na temelju nastavnog
plana i programa
 posebno didaktički oblikovan
 Udžbenički komplet:
1. radni udžbenici i radna bilježnica (obvezni);
2. metodički priručnik
3. zbirka zadataka
4. nastavni listići, ispiti znanja...
5. materijali na web-u
 listovi sa zadacima za svakog pojedinog učenika
 omogućavaju individualizaciju
 poštuju postupnost težine zadataka (4-6 zadataka)
 učenici ih rješavaju individualno
 učitelj obilazi učenike i vrši uvid u njihov rad

 individualna brzina, redoslijed i način rješavanja

 na kraju obavezna provjerava i analiza (zamjenom
listića u klupi, prezentacijom rezultata, čitanjem
rješenja i sl.; nikako ponovno rješavanje na ploči)
 vezana uz načela zornosti i objektivne realnosti
 demonstriranje svega što je moguće perceptivno doživjeti
 objekt demonstriranja često nije i objekt učenja
 demonstrirani predmeti su konkretizacija i zorni prikaz
apstraktnih matematičkih sadržaja
 demonstriraju se postupci mjerenja, uporaba geometrijskog
pribora, postupak rješavanja određene vrste zadataka…
 koristimo materijale kao što su karte, didaktičke kocke,
štapići, plodovi, modeli…
 kao demonstracijska sredstva koriste se
plakati, aplikacije, prezentacije, modeli i sl.
 način rada u kojem se pojedini dijelovi
nastavnih sadržaja zapisuju riječima ili
izražavaju skicom, crtežom, tablicom ili
dijagramom
 pisani oblici izražavanja koriste se za
zapisivanje matematičkih simbola, računskih
izraza, formula, definicija, načina razmišljanja...
 bit metode grafičkih radova je transponiranje
odnosa među brojevima i veličinama u
vizualni podatak koji tako postaje dostupan
osjetilnom spoznavanju
 crteži mogu biti unaprijed pripremljeni
(plakati) ili izrađeni u tijeku sata
 geometrijski crtež je onaj kod kojeg su linije
točno matematički određene s obzirom na broj,
dimenziju i položaj
 Istovremeni rad svih učenika na istom gradivu pod rukovodstvom
jedne osobe
 Izvodi ga učitelj ili učenik (kada rješava zadatke na ploči)
 Najčešći u obradi, ali previše ga se koristi u vježbanju zadataka.
 PREDNOSTI: Ekonomičnost, nezamjenjiv pri davanju uputa i
pojašnjenja, osjećaj zajedništva i jednakosti, lako promatranje svih
učenika, jednostavna primjena
 NEDOSTACI: učenje se podešava „prosječnim“ učenicima,
prisiljava učenike na isti tempo rada, pasivizacija većine posebno kod
vježbanja zadataka, nemogućnost uvida u aktivnost učenika
 Svaki učenik radi samostalno
 Razlika individualnog i individualiziranog rada
 najčešće se primjenjuje u vježbanju i ponavljanju, te u pismenom
provjeravanju
 PREDNOSTI: Omogućava individualizaciju, koncentriranu pažnju,
rad na zadacima u vlastitom tempu, razvija samostalnost, potiče
aktivnost, posebno intelektualnu
 NEDOSTACI: Često zamoran ako se predugo primjenjuje,
nedostatak komunikacije, nedostatak pomoći ukoliko ne uspijeva riješiti
problem
 Grupa od 4 do 6 učenika; homogene i heterogene grupe
 dosta se primjenjuje, a preporuča ga i HNOS
 Različiti načini podjele u grupe (slučajnim odabirom-brojanjem, mjesec
rođenja, rješenje zadatka i sl.; prema sposobnostima; unaprijed isplaniran…)
 Potrebno je odrediti uloge u grupi da bi svi bili uključeni. Učiteljeva uloga je
više da bude voditelj. Učenici u grupi rade na zajedničkom cilju. Moguće ga je
koristiti u svim etapama.
 PREDNOSTI: Komunikacijske vještine, uče se izražavati, slušati, raditi na
zajedničkom cilju, često se međusobno „bolje“ razumiju, zanimljivo…
 NEDOSTACI: Česti problemi s disciplinom, dominacija određenih učenika,
gubitak kontrole nad uspjehom pojedinog učenika, ne odgovara svakom učeniku
 Dva učenika (u klupi) rade na istom zadatku
 najčešće se koristi kod vježbanja i ponavljanja
 PREDNOSTI: Tiha komunikacija koja ne narušava
koncentraciju, lako se kombinira s ostalim oblicima rada
(posebno kod provjere nastavnog listića), suzbija monotoniju
 NEDOSTACI: Učenici često ne žele ili nisu pripremljeni
za zajednički rad, može se izgubiti mogućnost uvida u rad
pojedinog učenika
U PARU PROMISLITE?

KAKO JE

OVO

MOGUĆE

?
Ana i Kristijan dobili su vrećicu s jabukama.
Razdijelili su ih međusobno na jednake dijelove i
jedna im je jabuka ostala. Upravo kada su ih
razdijelili, stigli su im prijatelji, Marta, Lucija i
Bruno. I oni su željeli jabuke pa su ih djeca
odlučila ponovo razdijeliti. Kada su svakome dali
jednak broj jabuka, preostale su im dvije jabuke.
 Što uočavate?
 Koliko je jabuka moglo biti u vrećici?
 Koliko je rješenja?
 Postoji li neka veza među tim dobivenim brojevima?
 Pokušajte to uopćiti.