Padeži

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 17

Padeži u hrvatskom standardnom

jeziku

16. travnja 2015.


Riječi i njihovi oblici

 Definicija: 1. glas ili skup glasova jednoga


jezika kojemu je pridruženo neko značenje i za
koji govornici dotičnoga jezika smatraju da
predstavlja autonomnu jedinicu; najmanja
cjelovita grafička i jezična jedinica koja
odgovara predodžbi najosnovnije jedinice
jezika, a djelomično i znaka za određen pojam
 2. a. govor, besjeda [uvodna riječ; pozdravna
riječ]
 b. izlaganje mišljenja, sudjelovanje u debati, u
diskusiji [nije mogao dobiti riječ] c. izjava, iskaz
[njegova riječ protiv moje] d. čvrsto obećanje
[dati riječ; pogaziti riječ; biti od riječi].
 Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi
Liber, Zagreb, 2006., str. 1340.
Pravila slaganja i nizanja riječi:

Pravila slaganja riječi imaju za cilj odrediti njihov


položaj u unutrašnjem ustrojstvu rečenice.
Pravilo nizanja ima funkciju određivanja mjesta riječi u
redoslijedu njihova pojavljivanja.
Podjela riječi u hrvatskom
standardnom jeziku

 Promjenjive i nepromjenjive.
 Nepromjenjive riječi uglavnom imaju samo
jedan oblik, npr. I, a, pa, na, zar, gdje, ajme, te,
o, pet itd.
 Iznimka: kad - kada, sad - sada, nikad - nikada,
k - ka, nad - nada, uz - uza, iz - iza, s - sa i sl.
Osnovni oblik

 Npr. riječi poput mama, mamiti, volja, voljeti,


srce, ljubav, pile, doći, ići, zvati navedene su u
osnovnom obliku.
 Oblici koji se razlikuju od osnovnoga: npr.
mami, volje, srca, išao.
Broj riječi u tekstu

 Nema ti tu nikakvoga sina – taj sin nije joj


pravi sin. Ali ona toga sina voli kao da joj je
pravi sin, stalno govori: Sine , ovo – sine, ono!
 Pojavljivanje riječi:
 Različiti oblici riječi sin:
Morfološka harmonija i leksička
homonimija

 Promjenjive vrste riječi imaju različite


morfološke oblike te su samo neki oblici
jedinstveni, dok su drugi istoobličnice, tj.
jednaki su nekim drugim oblicima (morfološka
harmonija) ili riječima (leksička homonimija).
 Primjerice, oblik pile – N, A, V jd. imenice pile,
G jd., N, A ili V mn. imenice pila ili 3. l. mn.
glagola piliti.
Dva stajališta:

 Stajalište pojedine riječi zapravo je točno


određena riječ koju govornik zna. Primjerice
oblik pile imenica koja znači životinju, a ne
sredstvo za piljenje ni glagolski oblik.
 Stajalište teksta podrazumijeva stajalište
jezičnoga primanja te slušatelj samo mora
zaključiti kojoj riječi pripada pojedina različnica.
Nazivi za riječi i njihove oblike

 Natuknica, različnica, obličnica i pojavnica u


tekstnim analizama.
 (Jelaska i Kovačević 2001.)
Razlika

 Natuknicu i različnicu  Obličnicu i pojavnicu


prepoznaje računalo. treba ručno odrediti.
Natuknica

 1. osnovna riječ u rječniku, leksikonu i sl. koja


se objašnjava, definira itd. i s kojom započinje
članak takve knjige (ovdje sama riječ
natuknica)
 2. a. riječ poslije koje glumac počinje izgovarati
svoj tekst b. riječ koja se izgovara ili daje komu
kao sugestija ili podsjetnik za ono što će
govoriti [dati natuknicu]..
 Vladimir Anić, nav. dj.
 Natuknica je ključan pojam i samoznačena
riječ koja upućuje na bitan sadržaj teksta.
 http://hr.wiktionary.org/wiki/natuknica
 Sa stajališta pojedine riječi natuknica je riječ
sama.
 Riječi su predstavljene u osnovnom obliku –
lema.
Dva značenje u lingvistici

 Leksikološko odnosi se na riječ koja se


objašnjava u rječniku (u kanonskom obliku).
 Psiholingvističko odnosi se na pojedinu riječ
kao jedinicu umnoga rječnika.
Osnovni ili citatni oblik

 U stručnoj literaturi koriste se nazivi: citatni


oblik, rječnički i kanonski oblik.
 Tipičan fonemni oblik morfa u danom jeziku.
Simeon, 1969.
 Imenice – N jd. npr.  I kod zamjenica,
(rad, život, zemlja, rednih brojeva i
voda i sl.) sklonjivih glavnih
 Iznimka: imenice brojeva osnovni oblik
pluralia tantum – je N jd.; navodi se
osnovni oblik je N muški rod: moj, tvoj,
mn., npr. usta, hlače, prvi, jedan itd.
vrata, naočale.
 Osobne se zamjenice u rječnicima navode i
kao zasebne natuknice, npr. on, ona, ono.
 Pridjevi u N jd., ali u neodređenom obliku, npr.
npr. nježan, drag, miran.
 Iznimka: primjerice određeni pridjev mali.
 Kod glagola je osnovni oblik u infinitivu,npr.
raditi, živjeti, voditi, ići, zvati, spavati, itd.

You might also like