6.

predavanje

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 1

 6. predavanje

5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA

IZLOŽENIH HORIZONTALNOM OPTEREĆENJU
Proračunska nosivost na horizontalnu silu u ravnini zida određuje se
kao :
f vk  t  lc
N Rd  ....(1)
M
HO
OPTRIZON ve
ER E TALN
ĆEN O optertika ln
JE re će o
nje

gdje je:
• fvk= karakteristična posmična čvrstoća ziđa,
kada na zid djeluje minimalno vertikal-
no opterećenje, ne uzimajući u obzir dio
zida koji je napregnut vlačno;
klizni slom • t= debljina zida
• lc= duljina tlačno naprezanog dijela zida
• γM=parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal
Ako je vertikalno opterećenje malo, a čvrstoća morta slaba, doći će
do međusobnog klizanja dijelova zida po horizontalnoj reški.

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 2

 6. predavanje
5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA
IZLOŽENIH HORIZONTALNOMM OPTEREĆENJU

Mehanizam sloma zida ovisan je o geometriji zida (visina/ duljini), ali

i materijalu ziđa, rubnim uvjetima i opterećenju zida. :

vertikalno
vertikalno
opterećenje
opterećenje
HORIZONTALNO HORIZONTALNO
OPTEREĆENJE OPTEREĆENJE

posmični slom slom savijanjem

Ako je vertikalno opterećenje uobičajene vrijednosti opterećenja
zgrada, slom će vjerojatno nastati kao kosi posmični ili slom
savijanjem ( ovisno o geometriji zida).
Posmični slom nastaje kada glavna vlačna naprezanja prekorače
vlačnu čvrstoću ziđa. Nastaju karakteristične kose pukotine u zidu.
Pukotine nastaju po sljubnicama morta ili kroz zidne elemente.
28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 3
 6. predavanje
5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA
IZLOŽENIH HORIZONTALNOMM OPTEREĆENJU

U situacijama kada je posmična čvrstoća ziđa velika, a visina zida

velika u odnosu na duljinu dolazi do sloma savijanjem; nastaje
drobljenje ziđa u kutovima.
vertikalno
opterećenje
HORIZONTALNO
OPTEREĆENJE

slom savijanjem

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 4

 6. predavanje
5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA
IZLOŽENIH HORIZONTALNOMM OPTEREĆENJU

Duljina tlačno naprezanog dijela zida mora se odrediti na način da se

isključi vlačni dio zida. S obzirom da horizontalna djelovanja na zidu
nastaju preko međukatne konstrukcije, to uvijek nastaje i neko
savijanje u podnožju zida.
vertikalno
opterećenje
HORIZONTALNO
OPTEREĆENJE

l l
N
e  c
2 3
M
M
e
N
e=M/N

lc=tlačni dio zida l M 

lc  3    Sd 
 2 N Sd 

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 5

VRHd  CR  t  l   Rd
6. predavanje
5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA
IZLOŽENIH HORIZONTALNOMM OPTEREĆENJU

Pri istovremenom djelovanju vertikalnog tlačnog opterećenja i

horizontalne sile može doći do sloma zida po tlačnoj dijagonali.
Pukotina u zidu nastane u trenutku i na mjestu u kojem se dosegne
veličina vlačne čvrstoće ziđa ft.
N H
vertikalno 0  R 
HORIZONTALNO
opterećenje t l t l
OPTEREĆENJE 2
  
ft   o  1,5 R 
2
 o 
2  2 
N Vrijednost posmičnog naprezanja u trenutku
M posmičnog sloma prema autorima Turnšeku i
Čačoviču: ft 
 Rd  1 M o
1,5 M ft
Ukupna nosivost na horizontalnu silu
VRH se dobije kao: gdje je CR faktor redukcije nosivosti,
VRHd  CR  t  l   Rd ....(2) obično 0,9.

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 6

VRHd  CR  t  l   Rd
6. predavanje
5.2. PRORAČUN NOSIVOSTI NEARMIRANIH ZIDOVA
IZLOŽENIH HORIZONTALNOMM OPTEREĆENJU

Prema tome, nosivost zida na horizontalno djelovanje u ravnini zida

treba provjeriti po izrazima (1) i (2). Mjerodavna je manja vrijednost
proračunske nosivosti.

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 7

 6. predavanje

6. ZIDANE ZGRADE U SEIZMIČKI AKTIVNIM

PODRUČJIMA

Seizmička opterećenja su opterećenja koja se tijekom vijeka trajanja

konstrukcije događaju vrlo rijetko, ovisno o seizmičnosti područja u kojem
su izgrađene. Bez obzira na rijetkost i nepredvidivost njihove pojave,
neophodno je provjeriti stabilnost, sigurnost i razinu oštećenja koja se
očekuje od djelovanja potresnog opterećenja. Proračuni se osnivaju na
seizmološkim i geološkim studijama, koje predviđaju intenzitet i narav
seizmičke aktivnosti pojedinih područja i definiraju osnovne parametre
očekivanih potresnih opterećenja. Pri tim analizama nužno je poznavati i
tehničke karakteristike objekata: mehanizme sloma i razine oštećenja,
ovisno o konstruktivnom sustavu i materijalu konstrukcije.

Na osnovu očekivanog intenziteta i dinamičkih svojstava gibanja tla potrebno

je odrediti veličine projektnih sila na konstrukciju. Pri tome je nužno uzeti u
obzir vjerojatnost pojave potresa i važnost objekta koji se projektira.

28.11.2019. masivne konstrukcije II, ak. god.2014-15 8