KOMBINOVANA PROIZVODNJA

ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE -

KOGENERACIJA
• Stalno povecanje korištenja fosilnih goriva
predstavlja najvecu opasnost za Zemlju, zbog
povecanja emisije CO2 u Zemljinu atmosferu.
• Povecanje energetske efikasnosti, kao mjera za
smanjenje emisije CO2, je kljucna rijec koja se
pominje u projektima rangiranim u sam
svjetskih vrh.
• Termoelektrane su energetska postrojenja čija
je osnovna namjena proizvodnja i
transformacija primarnih oblika energije u
koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke
energije dalje iskorištava za proizvodnju
električne energije (slika 1) u kojima se vrši
pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja
se pak različitim procesima predaje nekom
radnom mediju.
• Radni medij služi kao prijenosnik te energije do
mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i
iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo
različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu
cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije
dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne
termoelektrane. Bez obzira što termoenergetska
postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što
je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je
proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a
zatim i generator električne energije.
• Jedna termoelektrana snage 1.000 MW za
godinu dana potroši oko 2,5 miliona tona
uglja i proizvede osam miliona tona ugljen-
dioksida, 40 miliona tona sumpor-dioksida,
šest miliona tona prašine i pola miliona tona
letećeg pepela.
• Svake godine na svaki hektar u krugu
poluprecnika od 100 kilometara oko
Termoelektrane "Nikola Tesla" pada po 326
kilograma sumporne kiseline.
Svetski naučni eksperti smatraju da već 30
kilograma sumporne kiseline po jednom
hektaru godišnje vodi u ekološku katastrofu, te
se onda u krugu poluprečnika od 100
kilometara oko TE Nikola Tesla odvija
jedanaest ekoloških katastrofa istovremeno.
• Ideja kogeneracije je da se otpadna toplotna
energija koja izlazi iz dimnjaka TE iskoristi,
recimo za grijanje tople vode i pare (daljinska
toplota), koja će se koristiti ili u industriji ili u
sistemima daljinskog (centralnog) grejanja.
Time se iskoristivost povećava s 30-35%
uobičajenog Rankineovog procesa na 60-70%.
 prednosti nedostaci
korišćenjem istog
goriva za proizvodnju
proizvodnja toplotne
električne i toplotne
energije mora biti na mestu
energije moguće je
(ili blizu) potrošnje
prepoloviti emisiju
CO2
proizvodnja električne
energije mora biti blizu
mesta hlađenja (reke, more)
proizvodnja električne
energije nije preporučljiva
blizu velikih koncentracija
stanovništva zbog zagađenja
potrebna gradnja toplovoda
• Povecanje emisije CO2, nastalog, uglavnom
spaljivanjem fosilnih goriva, u Zemljinu
atmosferu raste eksponencijalnim trendom,
kao što je prikazano na slici 1.
• Ovakav trend povecanja CO2 je velika
opasnost za Planetu, jer ce dovesti do niza
poremecaja opasnih za opstanak ljudi na
Zemlji.
• Emisija CO2 od pojedinih zemalja ili grupa
zemalja je vrlo razlicita i uglavnom je vezana za
velicinu i ekonomsku razvijenost pojedine
zemlje ili regije.
• Na slici 2 su prikazani apsolutni iznosi emisije
CO2 za neke od najvecih zagadjivaca CO2.
• Ekonomski razvoj zemalja uz ovakvo povecanje
emisije CO2 nije prihvatljiv za Covjecanstvo.
Zato se organizirani dio svijeta mora
suprostaviti ovakvom trendu povecanja
emisije. Naime moraju se poduzeti mjere za
zaustavljanje povecanja emisije CO2, a nakon
toga i mjere za smanjenje emisije CO2 u
atmosferu.
• Neke od mjera za zaustavljanje povecanja
emisije CO2 su u prvom redu:
- povecanje energetske efikasnosti,
- racionalno korištenje energije,
- unapredjenje tehnologija sagorijevanja
fosilnih goriva,
- korištenje obnovljivih energetskih resursa i
druge mjere.
• Primjenom mjera povecanje energetske efikasnosti, ne
treba se plašiti da ce se smanjiti postignuti nivo
komfora života ljudi.
• Naime, povecanje energetske efikasnosti
podrazumijeva trasformaciju hemijski
vezane energije u fosilnim gorivima u koristan oblik, u
uredjajima za transformaciju energije, pri cemu
komfor življenja ostaje isti ili cak veci, a posljedica je
smanjenje emisije CO2, CO, NOx.
To se može ostavriti korištenjem novih tehnologija
transformacije u koristan oblik, kao što je prikazano na
slici 3.
• Mjere za povecanje energetske efikasnosti su:
- kogeneracija
- korištenje gornje toplotne moci goriva
- upotreba kombinovanih ciklusa i druge

• Šta je kogeneracija?
• U energetskim sistemima, pod kogeneracijom
podrazumijeva se istovremena proizvodnja
toplinske i elektricne energije.
(Vrlo cesta oznaka u literaturi za sisteme
kogeneracije je “CHP”-Combined heat and
power production)
• Prema II zakonu termodinamike, da bi u jednom
tehnickom sistemu dobili mehanicki rad (Lm),
potrebno je tom sistemu i dovesti toplinsku
energiju (Qd) i od njega odvesti toplinsku energiju
(Qod).
• Razlika dovedene i odvedene topline predstavlja
dobijeni mehanicki rad.
• Loša posljedica II zakona termodinamike, kao što
je prikazano na slici 4. jeste što je potrebno
znacajan dio topline odvesti od sistema.
• Dilema je šta uraditi sa tom kolicinom topline; da
li je baciti u okolinu i povecati okolinsko
opterecenje ili tu kolicinu topline korisno
upotrijebit i, te smanjiti utrošak fosilnih goriva i
istovremeno smanjiti emisiju globalnih
zagadjivaca.
• Veliki gubici koji nastaju u energetskim
postrojenjima, odnosno TE natjerali su nas da
počnemo razmišljati kako povećati ukupnu
iskoristivost postrojenja.
• U nekakvoj prosječnoj TE na ugljen iskoristivost
postrojenjase kreće od 35% do 40%. Dakle više
od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz
hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u
samom sistemu. Energija koja se gubi u
kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne
izgubljene energije.
• Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno
eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana
kogeneracijska postrojenja. Kogeneracijska postrojenja
najčešće služe kao toplane.
• Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna
industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno
grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja,
naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare
koja se koristi za pokretanje turbine.
• Temperatura se kreće od oko 80-200 0C dok su
parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600
0C.
• Imamo tri osnovna tipa elektrana koje
proizvode električnu energiju i toplinsku
energiju:
-postrojenje protutlačne turbine,
-postrojenje kondenzacijske turbine s
reguliranim oduzimanjem pare,
-postrojenje plinske turbine s korištenjem
otpadne topline dimnih plinova.
 Postrojenje protutlačne turbine

• Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje

protutlačne turbine je bazični proces gdje
imamo paru proizvedenu u generatoru pare,
ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do
razvodnika koji odvodi toplinu dalje u
vrelovodni sustav.
• Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do
protutlaka s temperaturom zasićenja.
• Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u
industriji kod proizvodnje topline i električne
energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim
time i jednostavnije za održavanje i upravljanje.
• Potreba i potrošnja toplinske i električne energije
varira tako da u slučaju da imamo preveliku
količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u
atmosferu.
• Potreba koju imamo za toplinskom energijom u
pogonu određivati će režim rada postrojenja.
• Količina proizvedene električne i toplinske
energije ne može se bilancirati što je najveći
problem. Naprosto ne možemo zbrajati
toplinsku i električnu energiju.
 Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim
oduzimanjem pare

• Za ovakav sistem potrebno je imati na

raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i
niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom
dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje
dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na
konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji
pošto imamo dva stupnja rada:
-čisti kondenzatorski
-čisti protutlačni
• Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji
potreba za toplinom pa se proizvodi samo
električna energija. U suprotnom primjeru
kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za
toplinskom energijom je toliko velika da uopće
nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu
turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne
može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može
ostati bez pare (hlađenje).
 Postrojenje plinske turbine s korištenjem
otpadne topline dimnih plinova

• Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s

korištenjem otpadne topline je sljedeći.
• Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje
služi za proizvodnju pare koja pak služi li u
industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature
na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke
(do 600 st.C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj
proizvodnji pare.
• Tu vidimo povezanost kombiniranog i
kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za
grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne
energije. Dodatna proizvodnja i električne
energije još dodatno povećava iskoristivost
procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja
ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio
kisika, objašnjeno je u poglavlju o
kombiniranim procesima.
 Šta su mali sistemi kogeneracije?
• Mali sistemi kogeneracije imaju snage od
5kWe do nekoliko megavata (najcešce 8-
10MW). Medjutim,mali sistemi kogeneracije
mogu imati snagu i do 15 MW, kada se radi o
malim toplifikacionim sistemima. U pravilu, za
snage do 1 MWe, kao pogonske mašine koriste
se klipne mašine sa unutrašnjim
sagorijevanjem, a preko 1 MWe koriste se
gasne turbine, zbog energetske efikasnosti i
troškovne prihvatljivosti.
• Na slici 5. je prikaza jednostavna šema malog
sistema CHP, sa vršnim kotlom za dopunu
potreba za toplinskom energijom i
akumulatorom topline za prijem viška topline
iz CHP.
• Šta su decentralizirane mali sistemi
kogeneracije?
• Kogeneracija može biti centralizirana, kada je
kogenerativno postrojenje udaljeno od korisnika
toplinske i elektricne energije. Zbog smanjenja
transportnih gubitaka toplinskog i elektricnog
dalekovoda,potrebno je vršiti transformaciju
energije sa nižeg na viši potencijal i obrnuto, što
izaziva dodatne gubitke energije.
• Decentralizirani, mali sistemi kogeneracije
podrazumijevaju kogenerativno postrojenje na
istoj ili bliskoj lokaciji sa korisnicima toplinske i
elektricne energije, bez transformacije i
daljinskog transporta. Ovo je samo jedna od
prednosti decentraliziranih malih sistema
kogeneracije.
• Koji su razlozi primjene malih sistema kogeneracije?
• a.energetska efikasnost
• b. niži troškovi goriva
• Direktna posljedica energetske efikasnosti
kogeneracije, jeste manji utrošak goriva.
• c. ekonomska efikasnost
• Manji utrošak energije znaci i manje utrošenog novca,
jer globalno gledajuci štednja energije se gleda
kroz štednju novca.
• d. smanjenje okolinskog opterecenja
Zbog manje spaljenog fosilnog goriva u malim
sistemima kogeneracije, direktna je posljedica
manja emisija globalnih zagadjivaca.
• Preliminarni test za ili protiv primjene malih
sistema kogeneracije?
• Prije nego se donese odluka da se ide u
projektiranje i izgradnju malog sistema CHP,
potrebno je napraviti preliminarni test, ciji tok
je dat na dijagramu na slici 9.
• Sistemi kogeneracije imaju niz prednosti u
odnosu na konvencionalna postrojenja za
proizvodnju električne i toplotne energije:
• Investicioni troškovi po 1 MW instalisane snage
su dvostruko niži od hidroelektrana i trostruko
niži od konvencionalnih termoelektrana,
• Bilans energije je sljedeći: električna energija (35
– 40%), toplotna energija (51 – 53%), gubici u
prenosu (1 – 2%) što na kraju daje podatak o
stepenu iskorišćenja celog postrojenja od 88 do
92%
• Sistemi kogeneracije se izvode kao jedinice snage do 5
MVA koje se montiraju pored potrošača, tako da
imamo male gubitke u prenosu i na ovaj način se
znatno poboljšava stabilnost elektroenergetskog
sistema.
• Postoji nekoliko razloga za sadašnju relativno nisku
zastupljenost kogeneracije. Monopoli nacionalnih
proizvođača električne energije, koji postoje u mnogim
zemljama, stvorili su nekonkurentne tržišne uslove za
alternativne izvore energije. Osim toga, značajan
problem u mnogim evropskim zemljama je i snažno
uvrežena birokratija.
• Druge prepreke uključuju protivljenje
nacionalnih proizvođača, koji ne žele da izgube
svoje velike industrijske potrošače (koji mogu
da izaberu da postave kogeneraciona
postrojenja kao znatno isplativiju opciju u
odnosu na kupovinu struje iz državne ED
mreže). Predstojeća liberalizacija evropske
električne mreže daće pristup kogeneracionim
postrojenjima ED mreži.
 Zakljucak

• Kogeneracija, kao mjera povecanja energetske

efikasnosti je vrlo znacajna mjera, posebno za
zemlje orjentirane na uvoz energije. Primjenom
malih decentraliziranih sistema kogeneracije
postiže se sljedece:
• - manji utrošak primarnog goriva, cak oko 40%
primarnog goriva se uštedi primjenom malih
• sistema CHP, uz zadržavanje istog komfora života,
• - kroz smanjenje utrošenog primarnog goriva,
smanjuje se emisija CO2, NOx, CO, SO2, cvrstih
• cestica,
• - veca energetska efikasnost malih sistema CHP
smanjuje termalno zagadjenje okoline
• - decentralizirani, mali sistemi CHP nemaju dalekovoda
za transport elektricne i toplinske
• enrgije, te su transportni gubici jednaki nuli, a
rasterecen je životni prostor od transportnih
• sistema
• - kao kontinuirani potrošaci gasa, mali CHP sistemi su
prihvatljivi za distributere gasa, jer
• smanjuju nepovoljan odnos potrošnje gasa ljeti i zimi,
• - mali sistemi CHP su vrlo pouzdani, operativni i
okolinski ugodni.
• Mali sistemi kogeneracije su vrlo zastupljeni u
zemljama Zapadne i Srednje Evrope, dok je stanje
sa zemljama u tranziciji, po pitanju kogeneracije
veoma loše, pa tako i u B&H. Postoji citav niz
barijera za primjenu kogeneracije u B&H, a
osnove su sljedece:
• - ne postojanje energetske politike države, regije,
kantona,
• - nestabilan odnos cijena energenata,
- nepostojanje tržišta energenata
- nedovoljna motiviranost firmi
- nedovoljna educiranost kadrova
- ne postojanje dugorocnijih energetskih planova
- nedostatak kapitala
- nepostojanje zakonske regulative za prodaju
elektricne energije iz malih sistema kogeneracije
- neadekvatni odnosi cijena energenata
- zatecenost postojecih tehnickih sistema i
tehnologija
• Ipak, za nadati se, da ce se ove barijere
savladati u B&H, jer ulazak B&H u Evropu
pretpostavlja izmedju ostalog i primjenu
kogeneracije, osnivanje agencije za
kogeneraciju, koja ce postati clanica Evropskog
udruženja za kogeneraciju.