DJELOVANJA NA

HIROTEHNIČKE GRAĐEVINE
 KLASIFIKACIJA DJELOVANJA
Djelovanje podrazumijeva:
a) sile (vlastito i prisilno opterećenje) i
b) prisilna djelovanja umjetnog ili prirodnog okoliša na konstrukciju;

ad a): vlastito opterećenje, opterećenje od fiksne opreme i fiksne

mehanizacije, te prisilno korisno i prometno opterećenje kao i opterećenje
od od zraka, tla i vode koja djeluju na konstrukciju (izravno djelovanje).

ad b): akceleracija od rada stroja ili prirodnog okoliša, tj. prisilno ili spriječeno
deformiranje uslijed promjene temperature, nejednolikog slijeganja, skupljanja
betona ili vlage, te prisilna akceleracija od potresa, hidrodinamičkog
djelovanja vode i vjetra (neizravno djelovanje)

- ne javljaju se uvijek istovremeno – klasifikacija djelovanja:

• prema promijenjivosti tijekom vremena,
• prema mogućnosti promjene položaja u prostoru,
• prema svojoj prirodi ili odzivu konstrukcije;

- temelj logičnih kombinacija istovremenog djelovanja tzv.

"proračunskih situacija djelovanja"
KLASIFIKACIJA DJELOVANJA PREMA PROMJENJIVOSTI TIJEKOM VREMENA

a) stalna G,
b) promjenljiva Q i
c) izvanredna djelovanja A;

Stalna - u cijelom razdoblju proračunske situacije i čije su promjene

veličine u odnosu na prosjek zanemarive,
(vlastita težina, nepokretna oprema, cestovni zastor, sila prednaprezanja
i srodne nesavršenosti pri izgradnji, trenje na pokretnim ležajevima,
skupljanje i puzanje betona, nejednoliko slijeganje te prisilna opterećenja
od tla, od površinske i od podzemne vode u mirovanju (hidrostatika));

Promjenljiva - ne stalno ili kod kojega je varijacija veličine po vremenu značajna u

odnosu na prosječnu veličinu,
(prisilna opterećenja iz umjetnog okoliša: sve vrste korisnog (skladišno, pokretna
mehanizacija...) i prometna, zatim iz prirodnog okoliša : opterećenje vjetrom,
snijegom, opterećenja od površinske vode u gibanju (hidrodinamika) i sl.;

- karakteristične vrijednosti - gornja i donja (uzeti nepovoljnije za

razmatranu "proračunsku situaciju" kombinacije opterećenja).
- jedno od promjenljivih – dominantno razni ks ;
- iz umjetnog okoliša - lagano varijabilna tijekom godine – karakt. vrijed. npr.
statist. preko 98 % ili 2% -tnog fraktila. ili nekom nazivnom vrijednošću,
- iz prirodnog okoliša - slučajne prirode (varijabilna) - Qk u principu 50-god. PR;

Izvanredna djelovanja - kratkotrajna čiji događaj ima malu vjerojatnost

nastupa u razdoblju projektiranog radnog vijeka konstrukcije,
(prisilna djelovnja iz umjetnog okoliša: udar vozila ili plovila, eksplozija,
požar; iz prirodnog okoliša: potres - AE, tsunami valovi);

- karakteristične vrijednosti (Ak) u principu se propisuju u EC-u,

- proračunska vrijednost potresa AEd uglavnom odgovaraju 500-god. PR.
Po karakteru su ubrzanje iz kojeg se množenjem s masom i raznim koef.
izračunava nazovistatička (kvazistat.) sila;

Primjer djelovanja koja se mogu javiti u uporabnom vijeku keja

jer je to najraznovrsnije opterećena konstrukcija u hidrotehnici.
Opaća shema opterećenja
gravitacijskog keja
Stalna djelovanja:
• vlastita težina (G1,2,3),
• nepomična oprema,
• cestovni zastor,
• sila tlaka tla: aktivni tlak (Ea) i pasivni otpor (Ep)
• sila tlaka vode (V):
• sila hidrostatičkog tlaka vode (Vs,k, Vs,m)
• sila hidrostatičkog uzgona (Us)
• sila tlaka rezidualne vode (Vs,r)

Izvanredna djelovanja:
• havarijski udar broda,
• potresno opterećenje ( Z ):
• na vlastitu težinu (ZGH , ZGV),
• na skladišno opterećenje p,
• na mehanizaciju (ZDkH),
• na tlo iza zida (ZEH, , ZEV),
• na vodu oko konstrukcije (ZVH, ZVV);
Promjenljiva djelovanja:
• uporabno opterećenje (odnosi se samo na zgrade),
• korisno opterećenje nepokretno kontinuirano, tj. skladišno (p)
• korisno opterećenje pokretno:
• sile od prekrcajne mehanizacije (D):
- vertikalne (DkV, DmV),
- vijuganje (DkH, DmH),
- kočenje (DkH, DmH),
• sile od broda:
- sila udara broda na kej kod normalnog manevra (B),
- sila priveznog konopa (vjetar na brod) (P),
• prometno opterećenje od željeznice i ceste (S):
• vertikalno (cest. i želj. - SkV, SmV),
• vijuganje (želj. - SkH, SmH),
• kočenje (želj. - SkH, SmH),
• opterećenje vjetrom (WkV, WkH):
• na mehanizaciju (W DmV ),
• opterećenje snijegom,
• opterećenje ledom,
• hidrodinamičke sile:
• sila hidrodinamičkog tlaka od struje vode i m. valova (Vh,m),
• sile otpora i inercije od od struje vode i m. valova (Vh,m),
• sila hidrodinamičkog uzgona od struje vode i m. valova (Uh,r),
• djelovanje temperature;
Opća shema opterećenja keja na pilotima
 Stalna djelovanja:
• vlastita težina (G1,2,3),
• nepomična oprema,
• cestovni zastor,
• sila tlaka tla: aktivni tlak (Ea) i pasivni otpor (Ep)
• sila tlaka vode (V):
• sila hidrostatičkog tlaka vode (Vs,k, Vs,m)
• sila hidrostatičkog uzgona (Us)
• sila tlaka rezidualne vode (Vs,r)

Opća shema opterećenja keja na pilotima

Izvanredna djelovanja:
• havarijski udar broda,
• potresno opterećenje ( Z ):
• na vlastitu težinu (ZGH , ZGV),
• na skladišno opterećenje p,
• na mehanizaciju (ZDkH),
• na tlo iza zida (ZEH, , ZEV),
• na vodu oko konstrukcije (ZVH, ZVV);

Promjenljiva djelovanja:
• uporabno opterećenje (odnosi se samo na zgrade),
• korisno opterećenje nepokretno kontinuirano, tj. skladišno (p)
• korisno opterećenje pokretno (od prekrcajne meh, od broda),
• prometno opterećenje od željeznice i ceste (S):
• opterećenje vjetrom - na konstr. (W kV, WkH), na mehan. (W DmV ),
• opterećenje snijegom,
• opterećenje ledom,
• hidrodinamičke sile:
• sila hidrodinamičkog tlaka od struje vode i m. valova (Vh,m),
• sile otpora i inercije od od struje vode i m. valova (Vh,m),
• sila hidrodinamičkog uzgona od od struje vode i m. valova (Uh,r)
• djelovanje temperature;
 KLASIFIKACIJA DJELOVANJA PREMA
MOGUĆNOSTI PROMJENE POLOŽAJA U PROSTORU

• nepomična (vlastita težina) i

• slobodna djelovanja (pomična korisna opterećenja, voda, vjetar i snijeg);

KLASIFIKACIJA DJELOVANJA PREMA

SVOJOJ PRIRODI ILI ODZIVU KONSTRUKCIJE

• statička (ne izazivaju značajno ubrzanje konstrukcije ili njenih elem.) i

• dinamička (izazivaju ...), rijetki računi s promjenljivim silama (prirodne),
- uvećanim mirnim tzv. nazovistatičkim (kvazistatičkim) silama - proračunima;

KOMBINACIJE DJELOVANJA (BEZ PROVJERE ZAMORA)

 Načelne kombinacije djelovanja za granična stanja nosivosti (LS1) i
uporabljivosti (LS2) i odgovarajuće proračunske situacije djelovanja

- Za svaku situaciju djelovanja (LC1 do LC6) treba načiniti niz kombinacija

djelovanja koja se mogu javiti istovremeno, i potom izračunati proračunsku
vrijednost učinka djelovanja Sd (najmanje 6, najviše nekoliko stotina).
- Za svaku Sd se provodi provjera sigurnosti (stabilnost i mehanička
otpornost) za granična stanja nosivosti (LS1) i uporabljivosti (LS2).
- Iz toga se nalazi kritična kombinacija za LS1 i LS2.
Kombinacije djelovanja za granična stanja nosivosti (LS1) i uporabljivosti (LS2) i
odgovarajuće proračunske situacije (kombinacije) opterećena (LC1, do LC6),
HRN ENV 1991 EN1990:2000,44 - 47
Ed - proračunska vrijednost izražena kao moment, sila ili napon,
f - funkcija koja povezuje sve karakteristične vrijednosti djelovanja,
i≥1 - indeksiranje stalnih djelovanja,
j≥1 - indeksiranje promjenjivih djelovanja,
Gk,j ,Qk,i - karakteristične veličine za stalno i promjenljivo djelovanje,
Qk,1 - karakteristična veličina nepovoljnoga, jedinog ili prevladavajućega promijenljivog
djelovanja kad istodobno djeluje više promijenljivih djelovanja,
Pk - karakteristična veličina prednapinjanja,
Ad - proračunska vrijednost za slučajno djelovanje koja se određuje propisom,
γ1 - koeficijent važnosti,
γG,, γQ, γP - parcijalni koeficijenti sigurnosti ili uporabljivosti za djelovanja:
stalno (G), promjenjivo (Q) djelovanje i prednapinjanje (P),
ψ0,i - koeficijenti kombinacije za promjenljiva djelovanja,
ψ1,1, ψ2,i - koef. kombinacije (opis vjerojatnosti istodobnog nastupanja više djelovanja),
AEd - najnepovoljnija proračunska kombinacija djelovanja seizmičkih komponenti;
 Opis pojedinih djelovanja na konstrukciju
Općenito: vlastita težina, korisno opterećenje, nepomična oprema, sile
prednaprezanja, skupljanje i puzanje materijala, deformacije nastale
kao posljedica načina izgradnje, djelovanje temperature, opterećenje
snijegom, opterećenje ledom i prometno opterećenje, ...

- specifična djelovanja kod hidrotehničkih građevina:

KORISNA I UPORABNA OPTEREĆENJA VODNIH GRAĐEVINA

Strujanje ispod temelja

- temeljenja brana - jedan od najsloženijih problema građevinarstva

- karakteristike temelja brana su:

- nosivost,
- deformabilnost, - uočiti razliku između problema temeljenja na tlu i
- vodopropusnost i na stijeni (propusnost uslijed pora znatno se
- stabilnost; razlikuje od propusnosti uslijed pukotina);
Srednja filtracijska brzina u nekoj propusnoj kontinuiranoj i homogenoj
sredini određena je Darcyjevim zakonom:

gdje je:
v - brzina tečenja podzemne vode,
ΔH - promjena razine gornje i donje vode (H1 − H2),
L - duljina puta oko temelja,
I - pad piezometarske linije,
k - koeficijent filtracije;

Vodonepropusne konstrukcije - injekcijske zavjese, žmurje, talpe, dijafragme

imaju zadatak da smanje količinu filtrirane vode i produže put procijeđivanja,
te na taj način smanje silu uzgona u temeljima brane i hidrostatičke sile
smicanja na bokovima brane.
 Djelovanja i strujna mreža uzrokovani tečenjem vode ispod brane

Usporedba djelovanja hidrostatičkog i hidrodinamičkog opterećenja

Djelovanja opterećenja na vododrživu konstrukciju (talpe)
Djelovanja opterećenja na vododrživu konstrukciju (talpe)
Usporedba djelovanja hidrostatičkog i hidrodinamičkog opterećenja:
Usporedba djelovanja hidrostatičkog i hidrodinamičkog opterećenja:
ZAKLJUČAK:

Hidrostatika je na strani sigurnosti !

 Opterećenje građevina u struji tekućine

Hidrodinamička sila optjecanja, rastavlja se na dvije komponente:

- horizontalnu

- uzgonsku silu,

gdje su:
ρ - gustoća tekućine,
C - bezdimenzionalan koeficijent otpora oblika,
A - projekcija objekta (građevine) u smjeru sile,
v - brzina strujanja tekućine;

Horizontalnoj komponenti hidrodinamičke sile optjecanja suprotstavlja se tijelo

inercijalnom silom jednakom sili suprotnog smjera (sila hidrodinamičkog otpora).
Koeficijent otpora oblika u nekim specifičnim slučajevima
Sila mlaza

Sila mlaza (vode) određuje se iz zakona održanja količine

gibanja i definirana je izrazom:
 DJELOVANJA OKOLIŠA

Uobičajeno na bazi 50 god. PR,

- kod većih i važnijih pomorskih gradnji kada to propisi zahtjevaju – 100 god. PR
- razlika mala;

Luke projektirati sa zaštitom od direktnog djelovanja velikih valova i jakih struja. Na

svakoj pojedinoj lokaciji potrebno je precizno proučiti moguće utjecaje valova i struja.
Karakteristično projektno opterećenje su sile pristajanja i priveza (dominantno
horizontalne).
I u zaštićenom, veliki brodovi mogu generirati valove značajnog utjecaja na
privezane brodove.
Kod hladne klime - značajno djelovanje leda. Led može izazvati horizontalni
udar na konstrukciju, smanjiti težinu konstrukcije, oštetiti materijal, te prouzročiti
podizanje i lom pilota. U Hrvatskoj se ne javlja.
Djelovanje obraštanja pilota školjkama može imati značajan utjecaj;
 Opterećenja operativnih postupaka kod obalnih gradnji su:
• sile od pristajanja i priveza broda uključujući udar plovila kod pristajanja te sile koje
se javljaju uslijed vjetra, valova i struja koji djeluju na plovilo dok je privezano,
• vertikalne i horizontalne sile trenja između plovila i odbojnika od utjecaja: plime i
oseke, promjene istisnine broda kod punjenja/pražnjenja, i uslijed manevra pristajanja,
• koncentrirane sile i kontinuirana opterećenja uslijed prekrcaja roba i utjecaja
prekrcajne opreme keja (uključujući razne vrste dizalica, konvejera, sistema pumpi ...

Vjetar
- sila vjetra na brod proporcionalna je s kvadratom brzine vjetra,
- utjecaj vjetra je po prirodi dinamičkog karaktera,
Obično se promatraju dvije komponente utjecaja vjetra:
jedna uzduž i jedna popreko na kej.

Maksimalna sila obično nastupa kada vjetar puše okomito na uzdužnu os broda;
Za opis djelovanja vjetra [N] koriste se sljedeće jednadžbe:

gdje su:
CDT(ψ) - poprečni koeficijent otpora broda u struji zraka,
CDL(ψ) - uzdužni koeficijent otpora broda u struji zraka
ρz - gustoća mase zraka, ρz =1,3kg /m3 ,
v1-3s (zT) - brzina udara vjetra trajanja 1-3 s
na težišnoj visini nadvođa broda zT [m] (EC-1, BS), [m/s]
A - površina izložena vjetru od brodova, prekrcajne opreme na konstrukciji
i same konstrukcije iznad površine mora; zaštičene površine obično se
uzimaju u proračun s 50% vrijednosti [m2]
ψ - kut između smjera vjetra i osi broda [°].
 Koeficijent otpora za teretni brod – bez kontejnera

[Agerschou]
- sa kontejnerima, za trajekte i dr.
Koeficijent otpora za teretni brod – bez kontejnera
Nominalna brzina vjetra obično se uzima na
standardnoj WMO visini od 10 m iznad tla ili mora,
a u proračunu se uzima na težišnoj visini nadvođa
broda iz vertikalnog profila brzine:

Kod proračuna konstrukcije na utjecaj vjetra pretpostavlja se da

prekrcajna oprema neće biti u upotrebi kod vjetra jačeg od 20 m/s.
Morske struje

Karakteristična brzina struja pada s dubinom, a

opterećenje na konstrukciju u ovisnosti je o kvadratu
brzine, veličini i obliku površine izložene djelovanju.

Sila djelovanja struje na konstrukciju, odnosno brod u

uzdužnom i poprečnom smjeru računa se prema izrazu:

gdje je:
CDT - poprečni koeficijent otpora,
CDL - uzdužni koeficijent otpora,
ρw - gustoća mora [kg/m3]
vc - brzina struje [m/s]
A - površina izložena djelovanju struje [m2].

Kod jakih struja konstrukcija se uglavnom postavlja paralelno sa smjerom strujanja,

a projektna brzina strujanja uzima se s povratnim periodom 5 godina.
Djelovanje morskih struja na brod na konstrukciju se obično prenosi preko
priveza svih konopa, a znatno rjeđe kao udar broda u odbojnik, no
djelovanje morske struje izravno na konstrukciju može imati značajan utjecaj.

Valovi

Maksimalan tlak vala na vertikalni zid desit će se u trenutku totalne refleksije

kada je na licu zida greben superponiranog stojnog vala; tj. kada je visina
“clapotisa„ Hc = 2 Hdol.

Ukupan tlak na vertikalni zid sastoji se od hidrostatičkog i hidrodinamičkog.

Veličina hidrodinamičkog tlaka na nekoj dubini D proračunava se prema
Sainflou i iznosi:

[N/m2 = Pa]

U slučaju loma vala pred zidom tlak je mnogo puta veći i

određuje se po drugim metodama.
 ρ = 1025 [kg/m3] - gustoća mase morske vode; Hdol [m] - visina dolazećeg vala,
L [m] - dužina dolazećeg vala,
D [m] - dubina mora za dinamički tlak,
inženjerski uvjet za
nelomljene valove:

- dinamički tlak nelomljenog vala prema Sainflou;

 Privez brodova
Sile priveza broda nastaju uslijed: - utjecaja okoliša,
- plovila u blizini, te
- samog manevra pristajanja;
Na konstrukciju se prenose priveznim konopima preko
raznih oblika priveznih uređaja (poleri, bitve i sl.).
Najveći utjecaj na određivanje sila priveza u zaštićenim lukama ima vjetar.

Konopi pramca i krme pružaju otpor strujama i

Karakteristični privezni konopi su:
• pramčani i krmeni konopi (1, 2),
• springovi (3),
• poprečne veze (4),
• duga uzdužna veza (5);
silama vjetra paralelnim na plovilo.
Pričvrščeni su na pripadni kraj plovila pod kutem
30-45° u odnosu na gat.
Springovi još i sprečavaju pomake uslijed valova, a
postavljaju se pod kutem 5-10° u odnosu na gat.
Općenito, potrebna su minimalno 3 užeta za siguran
privez, no praktično broj užadi ovisi o veličini plovila.
 Sile priveza računaju se prema opterećenju okoline na najveći brod predviđen na gatu.

- u obzir uzeti predviđen način priveza prema maritimnoj studiji,

Sila priveznog užeta na svaki poler izračunava se za statički neodređen model
krutog tijela učvršćenog elastičnim vezama podvrgnut silama i momentima od
vjetra i morskih struja.

- pojednostavljeni modeli: samo s poprečnom silom W od vjetra, bez momenta (MW=0),

- može se statička shema priveza broda “krutim„ konopima napraviti određenom (uz
primjenu simetrije) - normalne horizontalne sile na poler NB se jednostavno izračunaju;
Pojednostavljenje je na strani sigurnosti zbog "krutih" konopa.
Ukupna sila, QB, na poler, te njena vertikalna i uzdužna komponenta, VB i TB iznose:

Sile priveza po
komponentama

kutevi α i β na slici:

Preporuke različitih pravilnika o broju priveznih točaka nP ne razlikuju se bitno,

pa se za privez u 6 točaka preporuča da svaki poler treba imati nosivost
minimalno trećinu ukupne sile, a kod priveza u 3 točke pola ukupne sile.
Sile priveza po komponentama
Manipulacija teretom

Pri određivanju projektnog opterećenja najčešće se koriste dva

koncepta opterećenja :
- koncentrirano opterećenje i
- kontinuirano opterećenje ili ekvivalentno kontinuirano;
Ekvivalentno kontinuirano opterećenje u većini slučajeva je
pojednostavljenje stvarnog stanja.

Horizontalne sile uslijed manipulacije teretom su:

- sile kočenja i
- sile pokretanja mehanizacije na gatu;
(jednakih su intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja) te
- sile vijuganja;
Iznos sila dobiva se prema odgovarajućim propisima.
Projektno opterećenje prekrcajnih terminala
 Udar broda

Praktički je nemoguće spriječiti udar broda u konstrukciju, a

odbojnici imaju ulogu spriječiti direktan kontakt između njih.
Udar broda na konstrukciju može se određivati:
- statističkim, empirijskim i teoretskim metodama ili
- fizikalnim i matematičkim modelima.

Teoretska (kinetička) metoda univerzalnija je od drugih navedenih, te može biti

primijenjena na brodove raznih veličina. Ona u obzir uzima slijedeće faktore
koji utječu na disipaciju ukupne energije udara:
• rotacija broda
• elastična deformacija konstrukcije
• kompresija sustava odbojnika
• istiskivanje vode između broda i konstrukcije;
Odbojnici apsorbiraju samo dio ukupne kinetičke energije broda koju se
definira kao “efektivna kinetička energija udara„ broda E.

[kNm]
 “efektivna kinetička energija udara broda„

gdje su:
W1 - istisnina broda [t],
W2 - hidrodinamička ili
pridružena masa [t]
vn - komponenta brzine broda
okomita na konstrukciju [m/s]
CE - koeficijent ekscentriciteta
CS - koeficijent elastičnosti broda
i/ili konstrukcije
Cc - koeficijent konstrukcije.

W = W1 +W2 - često se naziva i virtualna masa broda, [t],

Pomak vode i napredovanje vala uslijed bočnog pomaka broda

Može se pisati i W = Cm W1 , gdje je Cm hidrodinamički faktor mase,
koeficijent pridružene mase, koji se temelji na rezultatima ispitivanja na
modelima (razni autori – različiti izrazi). Najčešće:

Vasco Costa (1964):

D - gaz broda,
B - širina broda

Razne studije dobile su raspon vrijednosti Cm-a između 1,3 i 3,6.

PIANC je izdao preporuku (osim kada projektant ima valjan razlog za
upotrebu neke druge vrijednosti) za korištenje vrijednosti 1,5 do 1,8.

Tako se ekvivalentna kinetička energija broda može pisati:

Prilazna brzina i kut vrlo su važne komponente određivanja energije udara broda.
Brzina ovisi o: veličini broda, načinu prilaza, uvjetima okoliša i ljudskom faktoru.
Prikladan odabir brzine vrlo je važan za
dobivanje realne vrijednosti kinetičke
energije kod projektiranja sistema
odbojnika i konstrukcije gata.

Brzine pristajanja
(preporuke)
 Brolsma tablica brzina pristajanja

BS, PIANC i drugi propisi

Koeficijent ekscentriciteta CE dan je izrazom:

- radijus okretanja, [m],

- udaljenost centra mase broda

do točke udara, [m],

γ - kut vektora brzine, [°],

Lpp - dužina broda između okomica (perpendikulara), [m],

x - udaljenost mjesta udara brodskog trupa u obalu od pramca, [m]

B - širina broda, [m].
 Udar broda – oznake

Koeficijent ekscentriciteta CE
može se odrediti prema prikazanom dijagramu:

Često i približna formula:

Ovisnost koef. CE i točke udara trupa broda u kej

[FENTEK]
za γ ≈ 90°
Koeficijent konstrukcije CC uzima u obzir ublažavajući efekt
istiskivanja vode između broda i konstrukcije,
- definiran je prema:
Koeficijent mekoće pristajanja CS određuje energiju koja se apsorbira
elastičnim deformacijama trupa broda, a ne uzima se u obzir kod “mekanih„
odbojnika (deformacija odbojnika δF > 150 mm )

Odbojnici (fenderi) djeluju na principu opruge krutosti k

te na taj način absorbiraju energiju udara broda.

Osnovni princip djelovanja odbojnika

P - sila na konstrukciju [N]

k - koeficijent elastičnosti
odbojnika (opruge) [N/m]
δ - pomak [m]
 Rad sile opruge na deformaciju odbojnika A [Nm] definira se izrazom:

Ekvivalentna kinetička energija broda

mora biti jednaka radu odbojnika
pa slijedi:

Realno koeficijent k nije konstantan pa se umjesto dobivenog

eksplicitnog izraza koriste dijagrami P(Ek) za dozvoljene deformacije
koje ovise o odabiru odbojnika i iznose cca 60-70 %.
Dijagram P(Ek)
Dijagram P(Ek)
Odbojnici mogu biti postavljeni na dva načina:
- paralelno
- serijski,
te o tome ovisi način proračuna ukupnog koeficijenta k.
Najsloženiji model djelovanja opisan je interakcijom elastičnog priveznog pilota i
odbojnika. Na slici je prikazana apsorpcija energije kombinacijom fleksibilnog
pilota i odbojnika u obliku ovisnosti reakcije i pomaka sustava. Doprinos pilota
uobičajeno se zanemaruje kao mali, a što je i na strani sigurnosti.

a) fleksibilni sustav pilot/odbojnik

b) odnos reakcije sustava i pomaka
 Havarijski udar broda

Prema Hrvatskoj prednormi HRN Env 1991-2-7 Djelovanje na konstrukcije

– Izvanredna djelovanja prouzročena udarom i eksplozijom,
značajke koje treba razmatrati pri udaru brodova ovise o:
- vrsti plovnog puta,
- vrsti brodova i njihovu ponašanju pri udaru te
- vrsti građevine i njihovu načinu trošenja energije.

- Za manje točnije proračune, uz zanemarivanje trošenja energije konstrukcije, može

se računati sa tablično definiranim statičkim silama u ovisnosti o značajkama broda.
- sile dane u tablici u lukama se mogu umanjiti faktorom 0,5 ,
- kod udara bokom ili krmom pretpostavlja se koef. 0,3 ,
- pramčani udar se uzima za glavni smjer kretanja broda uz najveći otklon od 30°;
Točka udara ovisi o geometrijskim svojstvima konstrukcije i o veličini broda.
Primjer proračuna opterećenja brodom
Podaci za proračun opterećenja

- brzina udara vjetra – olujni vjetar vuo = 50 m/s,

- brzina udara vjetra vu = 20 m/s,
- brzina pristajanja broda v = 0,30 m/s;

- mjerodavne valne visine

- naročito opterećenje: H100gmax = 1,25 m,
- redovito opterećenje: H5gmax = 1,00 m,
- mjerodavni smjer je okomito na trasu gata;
- projektno mjerodavan brod: trajekt “Valun„ s osobinama:
VALUN

X
Shema proračuna sila u priveznim konopima
POTRESNO (SEIZMIČKO) DJELOVANJE

Hidrodinamički seizmički utjecaji

Stupovi u vodi
Model pojedinačnog stupa
Spremnici

Hidrodinamički učinci

Horizontalne hidrotehničke građevine

Potporne konstrukcije
Hidrotehnički tunel
Dopunski aktivni seizmički tlak tla uslijed djelovanja korisnog opterećenja
na slobodnoj horizontalnoj površini nasipa iza potpornog zida