NASTAVNE METODE

Nastavne metode:
predavačka metoda
heuristička metoda
problemska metoda
programirana metoda
metoda rada s tekstom
 SUVREMENA NASTAVA MATEMATIKE

fraza: Nastava orijentirana učenicima

Podrazumijeva metode aktivne nastave, tj.

-dominantnu učeničku (a ne učiteljevu

ulogu) pri formuliranju matematičkih koncepata
te uvježbavanju i usustavljivanju obrađenih
sadržaja
-razvijanje odgovornosti učenika za vlastiti
uspjeh i napredovanje u matematici
U obveznom obrazovanju to znači
MNOGO PRAKTIČNIH UČENIČKIH AKTIVNOSTI

Uloga učitelja je izmijenjena – nije jedini autoritet

znanja, postaje organizator procesa učenja.

Upotreba raznovrsnih nastavnih sredstava i

izvora znanja, a ne samo udžbenika.
 HEURISTIČKA METODA

HEUREKA (otkrio sam) – Arhimed, zakon o

uzgonu tijela u tekućini

Početak – prvo desetljeće 20. stoljeća

-iznikla iz potrebe prevladavanja

predavačke nastave
Heuristička metoda je takva metoda nastave u
kojoj nastavnik ne saopćava učenicima gotove
činjenice i tvrdnje , nego ih navodi na samostalno
otkrivanje odgovarajućih istina.

-privid igre

-vlastito otkrivanje matematičke istine (uz vodstvo

nastavnika)

-nastavnik postavlja matem. problem, a onda

vodi učenika do rješenja (heuristički dijalog) (Polya)
Prednosti:
-Iako heuristička nastava ne dovodi učenike do
potpuno samostalnog rada, oni su u velikoj mjeri
misaono aktivni.

-neposredno (dvosmjerno) komuniciranje

učenika i nastavnika – slobodan razgovor,
diskusija, usmjerena pitanja koja vode k otkriću

-rad i aktivnost učenika (veći nego u odnosu na

predavačku nastavu)

-dovođenje do razumijevanja sadržaja

Nedostatci:

-nemogućnost misaonog vođenja baš svih

učenika (različite sposobnosti, vrijeme)
-nemogućnost neposredne komunikacije sa
svima
-nepotpuna povratna informacija
-otežana komunikacija s povučenim
učenicima
Primjeri:
-Svojstva operacija
-Djeljivost prirodnih brojeva s 3
-Zbroj kutova u mnogokutu
-Pitagorin poučak
-Vieteove formule
 PROBLEMSKA NASTAVA

Problem (grč) –pitanje koje treba riješiti, teškoća,

težak zadatak, zagonetka

Bit: učenici aktivno i samostalno istražuju,

rješavaju problem koji zahtijeva izvjesne
matematičke sposobnosti

Nastavnikova uloga u poučavanju minimalna.

Osnovna pretpostavka:
učenici su osposobljeni za umni rad
-pravilan izbor izvora,
- izdvajanje potrebnih teorijskih činjenica,
-postavljanje i provjeravanje hipoteza,
- jezično oblikovanje i zapis rezultata

-postepen proces

-upotreba na svim razinama obrazovanja

(primjereno)
Uloga nastavnika:
postaviti problemsku situaciju
KAKO?
i) Nastavnik jasno i precizno postavlja problem
učenicima
ii) Nastavnik stvara situaciju u kojoj učenik sam
formulira problem
iii) Nastavnik stvara situaciju s manje jasno
naznačenim problemom koji tijekom analize
učenika dovodi do novog problema koji je
predvidio ili čak do onoga kojeg nije
predvidio
Primjer: Svojstva rješenja kvadratne jednadžbe

1. Dokažite da za rješenja $x_1$ i $x_2$ kvadratne

jednadžbe $ax^2+bx+c=0$ vrijede formule
$x_1+x_2=-\frac{b}{a}$
$x_1x_2=\frac{c}{a}.$

2. Izrazite zbroj $x_1+x_2$ i umnožak $x_1 x_2$,

rješenja $x_1, x_2$ kvadratne jednadžbe
$ax^{2}+bx+c=0$ pomoću koeficijenata a, b i c.

3. Koja veza postoji između rješenja $x_1, x_2$

kvadratne jednadžbe $ax^2+bx+c=0$ i njezinih
koeficijenata a, b i c.
Organizacija problemske nastave:

-Stvaranje problemske situacije.

-Postavljanje problema i njegova jasna formulacija.
-Proučavanje različitih uvjeta koji karakteriziraju
postavljeni problem.
-Rješavanje problema.
-Razmatranje dobivenog rješenja i iskazivanje novog
znanja.
-Traženje drugih, ekonomičnijih, ljepših načina
rješavanja.
-Proučavanje mogućih proširenja i poopćenja.
-Zaključci rada, dijalog učenika i nastavnika,
razmatranje primjene novog znanja.
Prednosti:
Veća motiviranost učenika, istraživački pristup
rješavanju problema, razvoj kritičkog mišljenja,
bolje shvaćanje zakonitosti, stečena znanja su
trajnija

Nedostatci:
složen i težak nastavni sustav, podrazumijeva
izvrsnu pripremljenost i stručnost nastavnika,
ograničen izbor prikladnih tema
Primjeri: Vieteove formule
Zbroj kutova u trokutu
Elipsa i hiperbola
Pravokutnici zadanog opsega

Literatura:
Z.Kurnik, Načelo problemnosti, Matematika i škola,
14(2001/02), 148-152.
Z.Kurnik, Problemska nastava, Matematika i škola,
15(2001/02), 196-202.
 METODA DIJALOGA
Dijalog – nastavnik – učenik
- nastavnik – razred

Vezana uz diferenciranu nastavu

Priprema – temeljito proučiti temu,

- imati jasnu predodžbu o cilju nastavnog sata,
- utvrditi sadržaj i opseg gradiva koje je poznato
učenicima i koji je potreban za ostvarivanje cilja,
- odrediti u strukturi sata mjesto upotrebe
dijaloga
Pismena priprema –
točno formulirati i zapisati osnovna i dopunska
pitanja, očekivane odgovore, s naznakom za koju
homogenu grupu je to pitanje

Pitanja
- jasna, kratka
- takva da pobuđuju interes učenika
- u skladu s opsegom gradiva koji poznaju
- sva zajedno otkrivaju temu koja se poučava
Pitanja ne smiju biti
- sugestivna
- koja sadrže dio odgovora
- čiji odgovor je da ili ne

Po završetku dijaloga, nastavnik formulira

zaključak koji ističe ono glavno zbog čega je
razgovor i vođen.
EKSPERIMENT I DEMONSTRACIJA

Promatranje je metoda proučavanja i utvrđivanja

svojstava i odnosa objekata i pojava svijeta oko nas,
promatranih u njihovim prirodnim uvjetima.

Razlika promatranja i opažanja je u tome da se pri

promatranju (koje naravno uključuje i jednostavno
opažanje) rezultati opažanja učvrste u pamćenju, te
izraze riječima i zapišu.

Eksperiment je metoda proučavanja objekata i pojava

stvaranjem umjetnih, kontroliranih uvjeta.
Demonstracija – izvođenje pokusa od strane
nastavnika

-ne zauzimaju centralno mjesto u matematici, jer

matematika neće neko svojstvo koje je pokazano u
nekom konkretnom slučaju smatrati općevaljanim.

-vrlo korisne kad želimo ilustrirati neko svojstvo,

provjeriti je li ono točno ili ne, navesti učenike da
zaključe neku opću tvrdnju na temelju nekoliko
konkretnih slučajeva i sl.

- često se koriste pri izvođenju heurističke nastave

Primjer. Odredite odnos volumena valjka i stošca istih
baza i visina. (8. razred)

Potrebno: dvije posude: jedna oblika valjka, a druga

oblika stošca istih baza i visina, sredstvo za punjenje
posuda – voda, šećer, riža, pijesak i sl.

Napunimo stožac rižom i prelijemo je u valjak. Koliko

puta to moramo učiniti? Tri puta. Dakle, odnos je 3:1.

Izvođenje ovog pokusa nije dokaz tvrdnje da je

V_valjka:V_stošca=3:1, ali daje nam hipotezu i
potvrđuje je u tom konkretnom slučaju.
Primjer. Jednakosastavljivost poligona. Izvodi formula za
površine raznih likova.

Pronaći formulu za površinu trokuta. (6. razred)

Potreban pribor: papirnati pravokutni trokut, papirnati opći

trokut, list papira, škare, geom. pribor.

Iz lista papira izrezati pravokutni trokut sukladan danom.

Spojiti ih tako da čine pravokutnik. Površina mu je
P=kateta x kateta. Dakle, površina pravokutnog trokuta je
dvostruko manja.

Opći trokut: razrezati ga na dva pravokutna ...

Ili – napraviti paralelogram, koji onda rezanjem svesti na
pravokutnik ...
Primjer. Otkriti formulu za oplošje kugle. (8. razred, 2.
razred sš)

Pribor: Naranča, papir, nožić

Nožićem prerezati naranču na dvije polovine i napraviti

nekoliko otisaka na papiru. Oguliti naranču i korom
oprezno popuniti otiske.
Popunjavamo 4 otiska. Dakle, oplošje kugle je četiri
puna veće od površine glavnog kruga.
Dinamički software (Sketchpad, Geogebra),
proračunske tablice (Excel), grafički kalkulatori i
računala

- odlična za demonstraciju otkrića

geometrijskih i ne samo takvih zakonitosti
- u informatičkom kabinetu – eksperimenti

Literatura: S.Varošanec, Učenje otkrivanjem,

materijal na web stranici stare Metodike 1
Metoda rada s tekstom

- samostalan rad pomoću udžbenika

Faze: - čitanje s razumijevanjem

- usvajanje informacija iz udžbenika
- na temelju pročitanog doći do novih znanja

Cilj: naučiti učenike učiti

Metoda se mora njegovati nekoliko godina da bi je

učenici u potpunosti usvojili.
U početku nastavnik troši više vremena na objašnjenja
kako koristiti tekst (vidi popis savjeta u članku u MIŠu)
- vrijeme se postepeno produljuje – od par
minuta posvećenih čitanju zadatka ili teorema, pa do
nekoliko sati učenja.

Dobre strane metode:

razvijanje navike korištenja literature,
samostalan rad,
njegovanje navike dulje koncentracije,
priprema za samostalan rad u životu,
kritičnost,
ustrajnost,
učenje kako se uči,
njeguje se pismenost
Nedostaci:
nemogućnost svladavanja nekih težih mjesta
opasnost samoobmane
popuštanje koncetracije
manjka živa riječ nastavnika
slaba kontrola naučenog
nema povratne informacije ni nastavniku ni
učeniku

Literatura:
Z.Kurnik, Metoda rada s tekstom, Matematika i škola,
35(2005/06), 196-200.
Programirana nastava
Bit – podjela nastavnog gradiva na manje dijelove
(članke i kvante). Svaki se sljedeći korak nadovezuje
na prethodne informacije.

Etape: 0. Ponavljanje, provjera predznanaj (metoda

dijaloga)
1. Podjela programiranog materijala, nastavnik
objašnjava što će se raditi (predavačka metoda)
2. Rad prema programiranom materijalu (20 min) –
samostalno uz nadzor nastavnika
3. Provjera usvojenosti gradiva (pismeni rad ili metoda
dijaloga)
Prednosti metode:
- samostalna aktivnost učenika, vlastiti tempo rada
-stečeno znanje se odmah provjerava, korigira i
utvrđuje
- opseg novih informacija nije prevelik, radni koraci
su kratki
- moguće je potpuno diferencirati nastavu
- direktna veza učenika i gradiva
- razvija se samokontrola i poboljšava koncentracija
Nedostaci metode
- krutost – ne mogu se obuhvatiti svi smjerovi
razmišljanja
- smanjena je odgojna komponenta nastave
- može doći do površnosti u radu, prelaska na
sljedeći kvant bez dobrog usvajanja prethodnog
- nastavnik do povratne informacije dolazi tek
kasnije
- ako je materijal loš, učenik ga teško uči

Literatura: Mužić, Programirana nastava

idimasu
Programirana nastava -
primjer

32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
Literatura: autor Z. Kurnik:

Grupni rad, Matematika i škola, 22 (2003/04), 52-57.

Metoda rada s tekstom, MiŠ, 35(2005/06), 196-200.

Problemska nastava, MiŠ, 15(2001/02), 196-202.

Individualizacija, MiŠ, 25 (2003/04), 196-201.

Heuristička nastava, MiŠ, 34 (2006), 148-153.

Metoda predavanja,, MiŠ, 36 (2006), 5-9

Načelo problemnosti, MiŠ, 14(2001/02), 148-152.

Historicizam, MiŠ, 17 (2002), 52-58.

Seminari

Dokazi bez riječi

Vieteove formule

Načelo historičnosti – Cardano i dr.

Načelo historičnosti – Stari Grci

Dijeljenje pozitivnih racionalnih brojeva

Ekvipotentnost skupova