PANONSKA I PERIPANONSKA KLIMATSKO-

VEGETACIJSKA REGIJA
 Panonsko i peripanonsko područje Hrvatske
• Središnja Hrvatska - peripanonsko područje Hrvatske – čine ju
riječne doline, pobrđa i gore (najpoznatija Žumberačka gora)
• Istočna Hravatska – pravi panonski prostor na istoku (ravnica), a
prijelazni na zapadu (nekoliko gora do 1000 m Psunj, Papu, Dilj…

Rijeka Drava Žumberačka gora Rijeka Sava Papuk

Obilježja klime panonsko – peripanonske regije
• umjereno topla i vlažna klima s toplim
ljetima
• regionalne posebnosti klime ovise o
razini kontinentalnosti (kontinentalnost
se povećava od zapada prema istoku)
• kontinentalnost se očituje u dosta
vrućim ljetima i prilično hladnim
zimama
• temperaturne razlike najizraženije su u
Slavoniji (od -2 do 0 stupnjeva u
siječnju do 18 – 22 stupnja u srpnju –
prosjek)
Obilježja klime panonsko – peripanonske regije
- Količina padalina smanjuje se od zapada
(do 1000mm) prema istoku (do 700 mm)
godišnje
- U Gorskim predjelima može pasti i do
2000 mm padalina godišnje
- pravilan raspored padalina tijekom
godine (snijeg se zadržava do 40 dana)

- Ekstremno kišno
- Vrlo kišno
- kišno
 Obilježja klime panonsko – peripanonske regije

- – zimi se javljaju temperaturne inverzije – u nižim predjelima

je hladnije nego u višim (zadržava se hladni zrak i naoblaka)
- – količina padalina se smanjuje od zapada prema istoku –
utjecaj kontinentalnost
 Obilježja vegetacije peripanonske i panonske regije
- Najšire područje pripada zajednici hrasta lužnjaka
- Na nižim i najnižim terenima zajednici vrba, topola i joha
- Na višim terenima panonskog i preripanonskog gorja
zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (veći dio karlovačkog
kraja, Banovine i Korduna, Hrvatskog zagorja, Bilogore,
Moslavaćke gore i slavonskog gorja)
Bilogora Moslavaćka gora Kordun/Petrova gora
Obilježja vegetacije peripanonske i panonske regije
- U Posavini kod Siska –
izolirana zajednica
poljskog jasena

- Na višim predjelima
iznad 300 m
nadmorske visine
zajednice bukve, jele i
kestena
 Obilježja vegetacije peripanonske i panonske regije
- Sjeveroistočni dio Slavonije i u Baranji prirodna vegetacija je
oskudnija
- Specifične su lesne ravni – područje panonsko-pontske
šumske stepe – trava i pašnjaci sa šumarcima hrasta lužnjaka,
vrba, joha i topola
 Vrste šuma peripanonske i panonske regije
Šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom - biljna zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris
Šume hrasta lužnjaka i običnog graba - biljna zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris
Šume poljskog jasena - biljna zajednica Leucoio-Fraxinetum angustifoliae
Šume crne johe
Šume crne johe s dugoklasim šašem - biljna zajednica Carici elongatae-Alnetum glutinosae
Šume crne johe s trušljikom - biljna zajednica Frangulo-Alnetum glutinosae
Šume vrba i topola - više tipova zajednica
Grmolike šume rakite - biljna zajednica Salicetum purpurae
Grmolike šume bademaste vrbe - biljna zajednica Salicetum triandrae
Šume bijele vrbe - biljna zajednica Galio-Salicetum albae
Mješovite vrbovo-topolove šume - biljna zajednica Salici-Populetum
Šume bijele topole - biljna zajednica Populetum albae
Mješovite topolove šume - biljna zajednica Populetum nigro-albae
Hrast lužnjak
Crna joha
Vrba
Obični grab Topola