BAŽDARENJE MJERNOG

INSTRUMENTA

Dr.sc. Husnija Hasanbegović

1
 Šta je baždarenje?
 To je provjera ispravnosti mjernog instrumenta
 U širem smislu, baždarenje podrazumijeva
provjeru valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti
i osjetljivosti
 U užem smislu, baždarenje se odnosi na
utvrđivanje standarda-normi mjernog
instrumenta pomoću kojih će se vrednovati
ispitanikovi radovi ili obilježja (M i SD)

2
 Zašto se radi?
 Na osnovu sirovih (originalnih bruto
rezultata/skorova/bodova) koji se postižu na
testovima/mjernim instrumentima ne mogu se
međusobno upoređivati uspjesi/rezultati, čak ni
u testovima koji mjere isto, pa čak i procenti
ne obezbjeđuju pouzdano upoređivanje
rezultata postignutim u raznim mjerenjima.
 Sirovi rezultati stiču smisao tek kad se dovedu
u odnos sa odgovarajućim standardima
(utvrđenim normama)

3
 Baždarenje mjernih instrumenata je
transformiranje sirovih testovnih bodova
u standardizovani sistem jedinica na
osnovu tog postupka omogućava se
upoređivanje testovnih rezultata.
 Baždarenjem se dobijaju skale pomoću
kojih se očitava prava vrijednost
određenog testovnog rezultata.
4
 Postoji nekoliko načina
 Upoređivanje sa nekom serijom uzrastnih skupina
(od kojih svaka reprezentuje određeni uzrast)
 Više se upotrebljava u psihologiji, kod mjerenja
inteligencije.
 Obično se sredinska vrijednost nekih rezultata neke
grupe-dobne uzrasti poredi sa rezultatima ispitivane
grupe.
 To su oni rezultati koje postiže većina (70%) te dobne
uzrasti.
 Lako ih je primjenjivati, ali su manjkave, zbog
dinamike uzrastnih grupa i progresa znanja.

5
 Percentilne norme
 To je utvrđivanje procenta bodova koje u određenoj
grupi taj rezultat nadmašuje. Radi se o utvrđivanju
centila i decila, koji se najviše primjenjuju u cilju
vrednovanja uspjeha u školi ili nekoj drugoj
aktivnosti.
 Centili (percentili) su tačke koje distribuciju
frekvencija dijele na 100 dijelova a decili na 10.
 To su granice između procenata slučajeva i centil
preedstavlja tačku ispod koje se nalazi odgovarajući
broj slučajeva.
 Recimo 120 učenika se prijavljuje na konkursu za
neku stipendiju i testira njihov uspjeh u školi. Kada
izbaždarite na stotinke dobijete rezulzat 4,03 a to je
npr.tačka gdje je taj učenik bolji od 69% slučajeva.
6
 I ovo baždarenje je manjkavo i dugotrajno, te se
koristi istovremeno i najbolji način baždarenja
mjernih instrumenata
 Standardizirani bodovi/rezultati (utvrđivanje
normi)
 Postupak utvrđivanja normi naziva se
standardizacija instrumenta
 Standardizacija se uvijek obavlja na
reprezentativnom uzorku ispitanika određene
populacije

7
 Kako se radi standardizacija
instrumenta?
 Istestiraju se ispitanici (ako je mjerni instrument kvantificiran
onda su to bruto rezultati ako nije treba ga kvantificirati)
 Izračunava se M (dobivamo informaciju da li je rezultat
ispitanika iznad ili ispod prosjeka ili je prosječan)
 Izračunava se SD (dobivamo informaciju o položaju ispitanika
na raspodjeli rezultata populacije kojoj ispitanik pripada)
 Rezultat ispitanika vrednuje se sa rezultatom populacije kome
ispitanik pripada a to se radi pretvaranjem bruto rezultata u
z – standardizirane vrijednosti z = X-M
SD
Rezultati se jedino mogu međusobno uporediti ako su
standardizirani
8
 Kod humanističkih znanosti norme instrumenata koje su
baždarene je potrebno s vremena na vrijeme provjeravati.
Zašto?
 Dobiveni rezultati se vrednuju na temelju usporedbe sa
rezultatima koje postižu drugi ispitanici koji pripadaju istoj
populaciji
 Populaciju najčešće definiraju sociodemografska obilježja:
 dob
 spol
 obrazovni nivo
 socioekonomski status
 teritorijalna pripadnost
 Koje će biti istaknuto zavisi o obilježju koje instrument mjeri
9