Kandijski rat

vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i

njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški
red, Papinska država i Kraljevina Francuska)
protiv Osmanskog Carstva.
Granična linija (linea Nani). Mlečani su proširili stečevine na
okolicu Splita i Klisa
Morejski rat
mletačko-osmanski rat vođen od 1684. do 1699
.Rat je okončan mirovnim ugovorom u Srijemskim
Karlovcima 1699. Mlečani su zadržali dio stečevina na
Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike
pripojeni Knin, Vrlika, Sinj, Vrgorac i Gabela-Linea
Grimani. Dubrovačko zaleđe u Hercegovini ostalo je pod
osmanskom vlašću, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg
Novi stekli i Risan
Osmanlijama ostavljen izlaz na more kraj Kleka i
Sutorine - Turski koridor
Karlovački mir, mirovni ugovor koji su 26. I. 1699. u
Srijemskim Karlovcima potpisali predstavnici Svete lige
(Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska, Rusija) i
Osmanskoga Carstva. Označava završetak rata započetoga
1683. pohodom velikoga vezira Kara Mustafa-paše na Beč.
Zaključcima ugovora svakoj potpisanoj stranci pripao je dio
zemalja osvojenih dotadašnjim ratovanjima prema načelu što
tko posjeduje, neka mu i ostane (uti possidetis, ita possideatis).
Slavonija i veći dio Srijema (osim jugoistočnog dijela sa
Zemunom, Rumom i Srijemskom Mitrovicom), te Hrvatska do
Une i južno od Velebita.vračeni u sastav Hab.monarhije
 Mir u Požarevcu
Mir iz 1718.god. između Habsburške Monarhije, Mletačke
Republike i Osmanskoga Carstva, kojim su završeni mletačko-
turski (tzv. Drugi morejski rat ili Mali rat, 1714–18) i austro-
turski rat (1716–18).
Razgraničenjem u Dalmaciji (tzv. Linea Mocenigo) mletački
posjed proširio se prema sjeveru na Imotski i dolinu rijeke
Cetine (tzv. Acquisto nuovissimo), te je obuhvaćao 12 220 km².
Nova granica slijedila je greben planina Dinare i Kamešnice.
EugenSavojski, princ, austrijski vojskovođa (Pariz, 18. X. 1663
– Beč, 21. IV. 1736) Istaknuvši se u ratovima protiv Osmanlija
kraj Beča, Pešte i Beograda te protiv Francuza u Pijemontu,
postao je general a 1693. i feldmaršal. Od 1703. do smrti Eugen
Savojski bio je predsjednik Dvorskoga ratnog vijeća. Njegove
pobjede nad Osmanlijama kraj Sente 1697., pokraj
Petrovaradina 1716. i kraj Beograda 1717. označile su prekid
njihovih osvajanja u Europi, a rezultati tih pobjeda, Karlovački,
odnosno Požarevački mir, kojima je Austrija stekla velike
dijelove Hrvatske i Slavonije, Banat, sjevernu Srbiju, dio Bosne,
Vlaške, Ugarske i Erdelj