 Nakon smrti Ludovika I. (1342.-1382.

) vlast pripada
njegovoj kćerki Mariji ali stvarnu vlast preuzima
kraljica Elizabeta rodom od bosanskih Kotromanića.
 Marijina sestra Hedviga udaje se za Vladislava Jagela
–nova dinastija Jagielovići
 U Hrvatskoj glavnu riječ vodi palatin Nikola Gorjanski
 Osnivanje Hrvatske lige
 Hrvatsku ligu protiv Marije, Elizabete i

Gorjanskoga čine: braća Hotvat(Pavao,Ivaniš,

Ladislav),ban Lacković, Ivan Pližina, Hrvoje

Vukčič Hrvatinić, bosanski kralj Tvrtko

 Velikaši na vlast dovode novog kralja-Karlo

Drački
 Žigmund Luksemburški okrunjen je za hrvatsko-
ugarskog kralja 31. ožujka 1387. godine.
Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom vladao je preko
50 godina, odnosno do smrti 1437. godine. Time
po duljini vladanja nadmašuje sve ostale
hrvatsko-ugarske kraljeve osim izrazito
dugovječnog Franje Josipa (on je vladao čak 67
godina).
 Otac Žigmunda Luksemburškog bio je
rimsko-njemački car i češki kralj Karlo IV. U
trenutku krunidbe za hrvatsko-ugarskog
kralja Žigmund je imao samo 19 godina.
Krunidba je održana u Székesfehérváru (hrv.
Stolnom Biogradu), tradicionalnom mjestu za
krunidbe u Ugarskoj (u tamošnjoj katedralnoj
bazilici sv. Stjepana krunjeno je čak 37
ugarskih kraljeva). Za krunidbu je
upotrijebljena znamenita kruna sv. Stjepana,
poznata i kao Sveta kruna. Kasnije, nakon
brojnih političkih zavrzlama, Žigmund
je 1433. godine postao i car Svetog Rimskog
Carstva.
 Bitka kod Nikopolja 1396. poraz od

Osmanlija

 Krvavi križevački sabor 1397.

 Tri vojne na Bosnu

 Jedna od najsramotnijih epizoda u hrvatskoj
povijesti dogodila se 9. srpnja 1409. godine.
Tada je Kralj Ladislav Napuljski prodao
Mletačkoj Republici svoja prava na Dalmaciju
za 100.000 dukata. Time je Venecija dobila
legitimitet za osvajanje Dalmacije kojom će
vladati sljedećih gotovo 400 godina.
 Njegovo pravo na Dalmaciju temeljilo se na
činjenici da je okrunjen u Zadru 1403. u
katedrali sv. Stošije za kralja Ugarske,
Hrvatske i Dalmacije.
 Međutim, tu je krunidba osporio vladajući
ugarski kralj Žigmund Luksemburški, koji je
krunjen još 16 godina prije. Žigmund je bio
moćniji vladar od Ladislava, jer je pretendirao
i na prijestolje Svetog Rimskog Carstva i
Češke.
 Matija Korvin, jedan od najmoćnijih i najbogatijih
kraljeva u Europi svog vremena, izabran je za
hrvatsko-ugarskog kralja 24. siječnja 1458.
godine. U to doba još nije bio navršio ni 15
godina. Bio je sin poznatog vojskovođe Jánosa
Hunyadija, koji se osobito istaknuo u bitkama
protiv Osmanlija. János Hunyadi umro je kod
Beograda svega godinu i pol ranije, nakon što je
uspješno obranio taj grad od osmanske vojske.
 Matija je bio jedan od najomiljenijih hrvatsko-
ugarskih kraljeva, a na vlasti se oslanjao
na srednje i niže plemstvo, svećenstvo i
gradove. Uspio je slomiti samovlašće ugarskih
i hrvatskih velikaša (Celjskih, Frankopana…) te
je, nametanjem kraljevskog autoriteta,
utemeljio centralističku monarhiju.
 osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr.
dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i
titulu kralja Češke. Posebna zasluga Matije
Korvina je zaustavljanje napredovanja snaga
Osmanskog Carstva nakon pada Bosne. Naime,
njegove snage oslobodile su Jajce te je
organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu
kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora.
 Srebrenička banovina

Senjska kap.

Jajačka
banovina
 Krbavska bitka nazvana i Bitka Hrvata 9.

rujna 1493.godine dogodila se je

na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je

bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-

paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod

zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

 29. kolovoza 1526. godine odigrala
na Mohačkom polju između Hrvatsko-
ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva.
 Hrvatsko-ugarske snage, predvođene
dvadesetgodišnjim kraljem Ludovikom II.,
pobijeđene su od osmanske vojske
predvođene
tridesetdvogodišnjim sultanom Sulejmanom I.
Veličanstvenim; u bitci je Ludovik II. - zadnji
Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao
Sultan Sulejman Veličanstveni 1520.-1566. (preminuo kod Sigeta)