Priprema za stručni ispit

Mr.sc. Dunja Modrić-Blivajs

Dijelovi stručnog ispita

 Pisani rad

 Izvedba nastavnog sata

 Usmeni ispit
Pisani rad u obliku eseja

 Ponuđene tri teme → provjerava se pismenost i

didaktička osposobljenost za odabranu temu
 Teme obuhvaćaju didaktičko- metodičko i
psihološko- pedagoško područje
 Esej treba sadržavati:
 jasan pregled problematike

 jasnu struktura rada (uvod, središnji dio, zaključak)

 i biti gramatički i pravopisno ispravan

Primjeri eseja
 Tema za pismeni dio stručnog ispita

 Upute za izradu pismenog dijela stručnog ispita: Za pismeni dio

stručnog ispita ponuđene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire
jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadržavati jasan
pregled problematike prema točkama naznačenima uz pitanje, treba imati jasnu
strukturu (uvod, središnji dio, zaključak) te biti pravopisno i gramatički korektan.
***
1.Tema
 Uporaba metode čitanja i rada na tekstu
 Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode
 U radu treba:
 1. Iznijeti o čemu ovisi odabir određene metode rada (koji faktori determiniraju
izbor neke metode rada?)
 2. Pojasniti pojmove: vrste čitanja (fragmentarno i opširno)
 Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: čitanje + misaona aktivnost;
analiza teksta + izražavanje (usmeno, pismeno, crtežom)
 3. Prikazati mogućnosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktičke učinke.
Navesti primjere iz prakse.
Primjer eseja
 Izbor nastavnih oblika
 Temeljna literatura:
 V. Poljak, Didaktika, poglavlja Sociološki oblici nastavnog rada
 U radu treba:
 Objasniti što su nastavni oblici i što determinira njihov odabir
 Objasniti podjelu oblika rada prema načinu poučavanja i veličini
skupina;
 Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada;
 Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav
skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvještaj svih skupina,
sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.
Organizacija nastave – izvedba nastavnog
sata
Nastava je organizirani proces poučavanja u kojem učitelj poučava, a učenici uče.

Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedeća pitanja:

 Što želimo postići obrazovanjem?
 Koja znanja, sposobnosti i vještine učenici trebaju steći?
 Što i kako treba učiti?
 Kako definirati ishode učenja?
 Kojim didaktičkim koracima u učenju?

Nastavnik treba odrediti:

 nastavne sadržaje što će ih poučavati
 ciljeve i zadatke nastave (ishode učenja)
 dostupne izvore koje će koristiti u poučavanju
 nastavne metode, oblike i medije poučavanja
 optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama
Etape nastavnog procesa

 Priprema - određuje sadržaje, ciljeve i zadatke, metode,

medije i oblike poučavanja,načine praćenja i
vrednovanja učenika

 Izvedba - ostvarivanje pripremljenog poučavanja i učenja

(uvod, obrada, ponavljanje)

 Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja

podataka o učinkovitosti nastavnog procesa
Određivanje nastavnih ciljeva
 Ciljevi su izražene namjere i usmjereni su na učenikov učinak i
uspjeh (trebaju biti određeni precizno i realistično). Izražavaju
željeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

 Konkretizaciju nastavnih ciljeva čine nastavni zadaci formulirani u

operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno
mjerljiva postignuća).

 Zadatke osmišljavaju nastavnici u obliku jasno određenih iskaza,

sažeti su i opisuju učenikovo ponašanje u određenim
situacijama. Ishodi su očekivana učenička postignuća (znanje,
vještine i vrijednosti)
 Područja ljudskih sposobnosti
 Senzorne ili perciptivne sposobnosti
 Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir,
toplina, hladnoća, kretanje, itd.)
 Praktične ili manualne sposobnosti
 Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim
zvanjima gdje dominira praktični rad.
 Sposobnosti izražavanja
 Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje,
matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje
pokretima tijela.
 Intelektualne ili mentalne sposobnosti
 Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose
misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.
Poljakova klasifikacija
 Obrazovni zadaci

 Materijalni: znanje i razumijevanje

- Znanje prisjećanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost

sadržaja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objašnjavaju i
primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograđuju
stečena znanja.

 Funkcionalni: vještine i sposobnosti

- Senzorne ili perceptivne
- Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili
mentalne

Odgojni zadaci
- Stavovi i vrijednosti
Bloomova taksonomija misaonih procesa

 Kognitivno
 Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne
sposobnosti (sažimanje, povezivanje informacija,
uspoređivanje, klasificiranje…).
 Psihomotoričko
 Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni
pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja,
neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti)
 Afektivno
 Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca
ponašanja, timskog rada, stavova, emocija i međuljudskih
odnosa.
Revidirana Bloomova taksonomija

1954. 2001.
Evaluacija Kreacija
Sinteza Evaluacija
Analiza Analiza
Primjena Primjena
Razumijevanje Razumijevanje
Znanje Pamćenje
 Definiranje poželjnih
rezultata učenja

Općenito
poznavanje
Vrijedno znati
Marzano:
Znanje i Dimenzije
efikasno učenja
djelovanje
Važno znati

Duboko i
trajno
razumijevanje
Nužno znati

Stavovi i predodžbe o učenju

Definiranjem ciljeva učenja, definiraju
se obrazovni ishodi
 U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim
postignućima, a ne na sadržajima koji se trebaju
obraditi.

 Opći ciljevi: opća očekivanja o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.

 Specifični ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim

znanjima, vještinama i kompetencijama koje očekujemo
od učenika ( učenik može...zna...).Njih je potrebno
definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.
 Revidirana Bloomova taksonomija
znanja i kognitivnih procesa
 Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl
 Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog
procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje
treba razviti (dimenzije znanja - činjenično, konceptualno,
proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se
naučilo - dimenzije kognitivnih procesa.
 Kognitivne dimenzije - pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza,
evaluacija, kreacija
 Taksonomija – klasifikacijski sustav (svladavanje viših razina
podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje).
 Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave.
 Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.
Četiri dimenzije znanja

 Činjenično znanje
 Konceptualno znanje
 Proceduralno znanje
 Metakognitivno znanje
 Činjenično znanje
Temeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se
upoznali s određenom disciplinom ili riješili problem

ELEMENTI PRIMJERI
 Poznavanje terminologije  Tehnički vokabular, datumi,
 Poznavanje specifičnih osobe, događaji itd.
detalja i elemenata
Konceptualno znanje
je znanje kategorija i klasifikacija unutar
predmeta, te njihovih međusobnih odnosa.

ELEMENTI PRIMJERI
 Poznavanje klasifikacija i  objašnjavanje pojmova i
kategorija primjena znanja u novim
 Poznavanje principa i situacijama
generalizacija
 kronologija, kauzalnost,
 Poznavanje teorija, modela
promjena i kontinuitet
i struktura
 društvo, gospodarstvo,
kultura, politika
 interpretativni modeli
Proceduralno znanje
Kako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode
istraživanja (čine kognitivne, motoričke i integralne vještine).

ELEMENTI
 Poznavanje vještina,
tehnika i metoda
specifičnih za predmet
 Poznavanje kriterija za
odabir odgovarajućih
procedura, vještina,
tehnika i metoda.
PRIMJERI
 Vještine koje se koriste u
analizi izvora, tehnike
intervjuiranja, kriteriji kojima
se prosuđuje primjenjivost
određene metode(odvajanje
bitnog od nebitnog,
sažimanje, uspoređivanje,
klasificiranje.
 Metakognitivno znanje
Znanje o spoznaji općenito te vlastitoj spoznaji
ELEMENTI
 Strategijsko znanje o tome
kako postupati da bi se
riješili problemi i kognitivni
zadaci
 Kontekstualno znanje
 Znanje o sebi
PRIMJERI
 Izrada pregleda/nacrta kako
bi se prikazala struktura
lekcije u udžbeniku
 Poznavanje tipova testova
koji se primjenjuju, te
kognitivnih zahtjeva
različitih zadataka
 Svijest o razini vlastitog
znanja
 Dimenzije kognitivnih procesa
PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne
koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada, (imenuj
nabroji, definiraj, odaberi…)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijal, da se pruži primjer, da se predvide buduće posljedice implicirane
podacima, da razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, interpretiraju
grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj,
protumači, razlikuj, grupiraj…)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumačiti posljedice, V.
gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijama…
PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima
koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije,
upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rješavaju probleme i objašnjavaju
ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni režimi (primjena, klasifikacija, modifikacija,
demonstriranje…)
ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke
postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i
pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…),razlikuju bitno od
nebitnog, sažimaju odlomke, uočavaju sličnosti i razlike između totalitarizma, uspoređuju metode
europskih država u kolonizaciji Afrike.
EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi
svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku
povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnološkog razvija? (ocijeni,
obrazloži, argumentiraj, zaključi…)
KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove
oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Ocijenite različita
historiografska stajališta o sporazumu Cvetković- Maček)
Dimenzije Dimenzije kognitivnih procesa
znanja
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Pamćenje Razumijev Primjena Analiza Evaluacija Kreacija
anje
A. nabrojati sažeti razvrstati analizirati poredati povezati
Činjenično navesti razlikovati odrediti raščlaniti evaluirati
znanje prepoznati
temeljni
elementi
B. Konceptu- opisati objasniti upotrijebiti pojasniti ocijeniti planirati
alno znanje označiti tumačiti pokazati povezati procijeniti postaviti

C. Procedu- sastaviti provjeriti riješiti sastaviti povezati slagati

ralno znanje tabelirati zaključiti prosuditi razlikovati prosuditi razviti
iznijeti stvoriti
D. primjerena riješiti konstruirati provesti djelovati ostvariti
Metakogni- upotreba provesti reorganizir ostvariti primijeniti
tivno znanje termina ati aktualizirati
Što su ishodi učenja?

 promjene kod učenika koje se mogu precizno

izraziti kao ono što će učenik znati, razumjeti,
odnosno moći pokazati nakon učenja
 Postizanjem odgovarajućih ishoda učenja,
učenik dokazuje da je stekao neku
kompetenciju
Kako napisati ishode učenja?

 Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo

ponašanje koje se može opažati i mjeriti
 Nakon učenja:
 Učenik će moći nešto pokazati
 Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti
 Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj
gospodarskoj krizi.
 …učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice
Velike gospodarske krize.
Literatura
Knjige
 R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003.
(odabrana poglavlja)

 D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.
 K. Jenkins, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.
 Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim
Američkim Državama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
 M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s
povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine
 V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana
poglavlja)
 C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja)
 V. Vizek Vidović i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana
poglavlja)
 Vlatko Previšić (ur.), Kurikulum. Teorije – metodologija – sadržaj – struktura, Zavod za
pedagogiju i Školska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
 H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu. Zbirka praktičnih primjera, Educa, Zagreb, 2001.
(odabrana poglavlja)
 R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih
strategija, Educa, Zagreb, 2006.
 E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.
Literatura
Ostalo
 Nastavni planovi i programi za osnovnu školu (www.mzos.hr),
gimnazije, srednje strukovne škole
 Ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu (www.ncvvo.hr)

 PISA. Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika

(http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf )
 PISA 2006 – sažeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim
osvrtom na čitalačku pismenost)
(http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf )
 Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za
izradu pripreme koje propisuje nadležna Agencija za odgoj i
obrazovanje
Zahvala

 HVALA NA PAŽNJI I PUNO USPJEHA

NA ISPITU