Tedžvidska pravila

Hfz. mr. Adnan Srebrenica

Busovača, februar 2017.
 Šta je tedžvid?
Tedžvid je nauka o pravilnom učenju Kur’ana
Da bi se ovladalo ovom naukom potrebno je:
l. poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u
arapskom
jeziku;
2. budući da je tedžvid i vještina, neophodno je od učitelja
usmeno naučiti način kako se praktično izgovara svaki
pojedini glas, kako zasebno, tako i u vezi sa drugim
glasovima;
3. poznavanje načina zastajanja i predaha na pojedinim riječima
(el-vakf).
 Damir – spojena lična zamjenica
- Damir je lična zamjenica ِ‫ ه‬, ِ‫ه‬ - Damir će se izgovarati dugo u
Kao u riječima: slučaju kada slovo prije njega
bude sa vokalima E, I, U

‫ ِم ْنهِ ِإلَ ْي ِِه‬, ِ‫ قَ ْو ِم ِه‬, ‫ِفي ِِه‬ ِ ‫قَ ْو ِم‬

ِ‫ لَه‬, ِ‫ َح ْولَه‬, ‫ِب ِِه‬
- Damir se može izgovarati na
dva načina i to: dugo i kratko.
- U riječi ‫ فِي ِِه‬damir se izgovara
dugo samo u 69. ajetu sure
El-Furkan
Npr. ِ‫ه‬ , ِ‫ لَه‬, ‫ ِب ِِه‬, ِ‫َح ْولَه‬
- Damir će se izgovarati kratko u dva
slučaja, i to:
1. Kada prije damira ima dužina, npr.
ِ‫ فِي ِه‬, ِ‫ فَا ْكتبوه‬, ِ‫أ َ ْلقَاه‬
2. Kada prije damira ima sukun, npr.
‫ ِم ْن ِه‬, ‫ ِإلَ ْي ِِه‬, ‫ست َ ْغ ِف ْر ِه‬
ْ ‫َوا‬
 Lafzatullah – izgovor riječi Allah
- Riječ Allah se u Kur’anu može
izgovoriti na dva načina, i to:
krupno i umekšano.
- Krupno se izgovara u slučajevima
kada se na prvom slovu prije
riječi Allah nalazi fetha (E) i
damma (U), npr.
ِ‫َِّللا‬
‫ ه َو ه‬, ِ‫َِّللا‬ َ َ ‫ َوأ‬, ِ‫َِّللا‬
‫ضلهه ه‬ َ ‫ِإ هن ه‬
- Umekšano se slučajevima kada se
na prvom slovu prije riječi Allah
nalazi slovo sa kesrom (I), npr.
ِ ‫ ِب ه‬, ِ‫َِّللا‬
ِ‫اّلل‬ ْ ‫ِب‬
ِ ‫س ِم ه‬
 Kalkala
Kalkala će biti kada harfovi 2. Velika kalkala – u slučajevima
kada harf kalkale dođe na
‫دجبطق‬ u sredini ili na
kraju riječi, npr.
kraju riječi budu sa sukunom.
Kalkala može biti: ِ‫ق‬ َ َ‫ َوق‬, ‫ِفيِا ْلعقَ ِِد‬
َ َ‫ َخل‬, ِ‫ب‬
1. Mala kalkala – u 3. Najveća kalkala – u
slučajevima kad je harf slučajevima kada harf kalkale
kalkale u sredini riječi sa dođe na kraju riječi i to sa
sukunom, npr. tešdidom, npr.

َِ ‫َو َما أ َ ْد َر‬

َ ‫ يَ ْدخل‬, ِ‫ َح ْبل‬, ‫اك‬
ِ‫ون‬ ‫ َوت َ ه‬, ِ‫ ا ْل َح ُّج‬, ِ‫ق‬
ِ‫ب‬ َِ ‫ِبغَ ْي ِرِا ْل‬
ِ ‫ح‬
 Hukmur-ra’i – izgovor glasa R
Glas R izgovara se krupno u 4. Kada je ovaj glas sa sukunom,
sljedećim slučajevima: prije njega glas sa sukunom, a
1. Kada je na njemu fetha (E) i prije njega glas sa fethom (E) ili
damma (U), npr. dammom (U), npr.
ْ‫ار ُه ْم‬
َ ‫ص‬َ ‫ أ َ ْب‬, ْ‫ون‬
َ ‫يُ ْب ِص ُر‬ ِ‫ لَ ْيلَةِا ْلقَ ْد ِر‬, ‫ْر‬
ِِ ‫ َوا ْلعَص‬, ِ‫سر‬
ْ ‫خ‬
2. Kada je ovaj glas sa sukunom a 5. Kada slovo R bude sa sukunom a
prije njega glas sa fethom (E) i poslije njega dođe neki od
dammom (U), npr. krupnih harfova, npr.
َ ‫ت ْر َجع‬
ِ‫ بَ ْرق‬, ِ‫ون‬ ‫ ِف ْرقَ ِة‬, ِ‫وم‬
ِ ‫ ا ْلخ ْرط‬, ِ‫صادًا‬
َ ‫ِم ْر‬
3. kad je ovaj glas sa sukunom, a
prije njega glas sa nestalnim
kesretom, npr.
َ َ ‫ِارت‬
ِ‫ض ٰى‬ ْ ‫ِل َم ِن‬
 Glas R izgovara se umekšano u
sljedećim slučajevima:
1. Kada na glasu R bude kesra (I),
npr.
ْْ‫ين‬
َ ‫ ِبا ْلكَافِ ِر‬, ‫ص ِار ِه ْْم‬
2. Kada je glas R sa sukunom a prije
njega glas sa kesrom (I), npr.
ْ‫ َوأَن ِذ ْر‬, ِ‫أ ِم ْرت‬
Isti slučaj je u primjerima kada se
staje na glas R, prije toga imamo
dužinu, a prije toga glas sa kesrom (I),
npr.
ِ‫ قَ ِدير‬, ِ‫س ِع ِير‬
‫ ال ه‬, ِ‫سير‬
ِ َ‫ي‬
َ ‫َوأ َ ْب‬
3. Glas R se izgovara i prilikom medd
(dužine) lina, a to je u slučaju da
stajemo na riječ koja u svojoj sredini
ima glas J, a poslije njega dođe glas
R, npr.
َ ‫ قَال‬, ِ‫ه َوِ َخ ْير‬
َ ِ‫واَِل‬
ِ‫ض ْي َر‬
 Vrste dužina glasa
Dužina glasa, pri izgovaranju 2. Izvedena dužina (meddun
pojedinih riječi u Kur‘anu, dijeli se u fer’ijjun) ne postoji čak ni u
dvije grupe: arapskom jeziku, u običnom
1. Obična dužina (meddun tabi’ijjun) narodnom govoru, niti u
postoji i u našem jeziku. Mi takve književnom jeziku, nego se
glasove nazivamo samoglasnici. To su:
primjenjuje samo pri
A, I, U, O, E
izgovaranju pojedinih
U arapskom jeziku postoje svega tri
kur'anskih riječi. Svi vokali,
duga vokala i to: A, I, U , a zovu se
hurufu-medd, npr. koji se izgovaraju duže nego
obično, imaju neposredno iza
َ ‫ َواله ِذ‬, ِ‫ ِإ هَل‬, ِ‫ َو َما‬, ِ‫ يَقول‬, ِ‫َكانوا‬
ِ‫ين‬ sebe određen glas kao
, ‫ قَالوا‬, ‫ َو ِإذَا‬, ِ‫ت َ ْج ِري‬ uzročnik njihova dužeg
izgovaranja (sebebu medd).
 Izvedene dužine (medd fer’ijjun)
Pod određenim uslovima, od
osnovne dužine, dobija se
izvedena dužina koja se ne
koristi u svakodnevnom
govoru, nego se primjenjuje
samo u toku učenja Kur'ana.
Da bi se dobila ova dužina
potrebna su dva uslova:
a) Da imamo riječ sa osnovnom
dužinom
b) Da nakon osnovne dužine
bude jedan od uzročnika
dužine.
Izvedene dužine se dijele na:
1. Medd muttesil – spojeni
medd (uzročnik hemze);
2. Medd munfesil – rastavljeni
medd (uzročnik hemze);
3. Medd ‘arid – nestalna dužina
(uzročnik sukun);
4. Medd lin – poluvokalna
dužina (uzročnik sukun)
5. Medd lazim – stalna dužina
(uzročnik sukun)
 Dužine čiji je uzročnik hemze
Medd muttesil (spojeni medd)
bit će kada u jednoj riječi
nakon obične dužine dođe
hemze, npr.
Meddun munfesil bit će kad iza
obične dužine glasa dođe hemze
odmah na početku sljedeće riječi,
npr.

َ َ ‫ أ‬, ِ‫س َما َء‬ ٰ

ِ ‫فَأو‬
َ
ِ ْ‫ضا َءت‬ ‫َ ه‬‫ال‬ ‫و‬ , ِ ‫ك‬َ ِ
‫ئ‬ ‫ل‬ ِ‫ َماِأ َ ْغنَ ٰى‬, ِ‫ َو ََلِأَنت ْم‬, ‫اك‬ َِ ‫َو َماِأ َ ْد َر‬
ِ ‫ أَن ِبيَا َء ه‬, ِ‫َجا َء‬
ِ‫ َج َزاء‬, ِ‫َِّللا‬ ِ‫ اله ِذيِأ َ ْطعَ َمهم‬, ِ‫اك‬ َ َ‫ِإنهاِأ َ ْع َط ْيِن‬

U svim verzijama učenja Kur'ana, Prema našem kira'etu, ova dužina

a.š., vremensko trajanje ove iznosi koliko 4 ili 5 kratkih vokala
dužine iznosi od 3-6 kratkih vokala (hereketa).
(hareketa).
 Dužine čiji je uzročnik sukun
Medd arid (nestalna dužina) će biti Medd lin (poluvokalna dužina) nije
kada poslije osnovne dužine dođe klasična dužina samoglasnika, nego je
kao uzročnik nestalni sukun. to rastezanje harfova lin - WAW i JA
Odnosno, ova dužina će biti stajemo u određenim situacijama.
na neku riječ, prilikom čega mi Nastaje pri stajanju na riječi kada harf
stavljamo sukun, a prije toga bude lin (waw ili ja) bude predzadnji harf u
neka obična dužina, npr. njoj i uz to sa sukonom, npr:

َ ‫ يَ ْعلَم‬, ِ‫ أ َ ِليم‬, ِ‫ع ِليم‬

ِ‫ون‬
ِ‫ هر ِحيم‬, ِ‫سان‬َ ‫ِب ِإ ْح‬
Nestalna dužina obično traje onoliko
koliko se može u kontinuitetu
izgovoriti od 4-6 kratkih vokala.
َ , ِ‫ فَيَكون‬, ‫ش‬
ِ ‫ ق َر ْي‬, ‫ف‬
ِِ ‫ص ْي‬ ِ ‫ ٰ َه َذا ا ْلبَ ْي‬, ِ‫َخ ْوف‬
‫ َوال ه‬, ِ‫ت‬
Napominjem da će ova dužina biti
samo u slučaju da stajemo na neku od
ovih riječi. Prilikom stajanja na toj
riječi, produžit (rastegnut) ćemo
izgovor harfa lin (JA ili WAW) u
trajanju od 3-4 harekata.
 Medd lazim – stalna dužina
Medd lazim će biti kada
poslije osnovne dužine kao
uzročnik dođe stalni sukun.
S obzirom na to da li je sukun
pretrpio određene promjene ili
ne, njegove pozicije mogu biti
sljedeće:
1. Sukun je vidljiv, ortografski
označen i nalazi se u jednoj
riječi :
ْ‫( – ْآْل َن‬sura Junus, 91.)
Ova dužina traje 6 hareketa.
2. Sukun nije vidljiv, ortografski nije obilježen
i nalazi se na jednom konsonantu, a to je slučaj
u kur'anskim skraćenicama:
3. Medd lazim će biti kada kada nakon obične
dužine dođe slovo sa tešdidom, a to znači da se
tu nalaze dva ista slova od kojih je prvo sa
sukunom, npr.
ِ‫ ا ْل َحاقهة‬, ِِ‫صافهات‬ ‫َو ََلِال ه‬
َ ‫ضا ِل‬
‫ َوال ه‬, ِ‫ين‬
ِ‫الحاققة‬, ‫ والصاففات‬, ‫وَلِالضاِللين‬
Pravila vezana za nun (N) sa sukunom i tenvine
Kada riječ koju izgovaramo završava na neki od tenvina ili ima
slovo N sa sukunom radi je o nekom tedžvidskom pravilu, npr.

ِ َ‫عذ‬
‫اب‬ َ , ِ‫ هم َرض‬, ‫ارا‬ ً َ‫ ن‬, ِ‫ ظل َمات‬, ِ‫ صم‬, ِ‫ ب ْكم‬, ِ‫ ع ْمي‬, ِ‫م ِحيط‬
ِ‫ش ْيء‬
َ , ‫ ِمن‬, ‫شا‬ َ َ ‫ أ‬, ‫ َما ًِء‬, ‫ أَندَادًا‬, ‫ أَنت ِْم‬, ‫ كنت ِْم‬, ‫لَن‬
ً ‫ فِ َرا‬, ‫نز َِل‬

Koje će tedžvidsko pravilo će biti ovisi o slovu koje dolazi nakon

toga. Posebno treba naglasiti da tenvini mogu doći samo na
kraju jedne riječi, dok nun (N) sa sukunom se može naći i u
sredini riječi. Osim toga, u nekim mushafima, na slovu nun (N)
već je uklonjen sukun što upućuje na to da će taj nun trebati
uklopiti u naredno slovo ili ga eventualno izgovoriti kroz nos.
 Postoji pet pravila vezanih za nun (N) sa sukunom i
tenvine i oni obuhvataju sve harfove i to: iklab, idgam
me’al-gunneh, idgam bila-gunneh, izhar i ihfa
1. Iklab će biti kada nakon nun 2. Idgam bila-gunneh će biti kada
(N) sa sukunom ili tenvina dođe poslije (N) sa sukunom ili tenvina
harf ‫( ب‬B), prilikom ćega dolazi dođu harfovi ‫( ل‬L) i ‫( ر‬R), prilikom
do uklapanja u glas B i to kroz glas čega dolazi do uklapanja u ove
‫( م‬M) što traje dva hareketa, ili kao harfove, npr.
obična dužina, npr.
ِ‫ َو ْيلِ ِلك ِل‬, ِ‫ ه َم َزةِلُّ َم َزة‬, ِ‫يَكنِلهه‬
ِ‫ين‬ َ ‫ م ِحيطِ ِبا ْل َكا ِف ِر‬, ِ‫ِمنِبَ ْع ِد‬ ِ‫نِر ِب َك‬
‫ ِم ه‬, ‫نِر ِب ِه ِْم‬ ‫ِم ه‬
‫ َكافِرِ ِب ِِه‬, ِ‫ أَنبَأَهم‬, ‫ن‬ ِ‫لَينبَذَ ه‬ Primjena idgama na ovaj način zove
se potpuna asimilacija (idgamun
tammun) a vremenski traje koliko
izgovor jednog kratkog vokala.
3. Idgam me’al-gunneh će biti
kada nakon nun (N) sa sukunom
ili tenvina dođu harfovi: ‫( ى‬J), ‫م‬
(M), ‫( ن‬N), ‫( و‬V) prilikom
čega dolazi do uklapanja u ove
harfove, npr.
‫ أ َ ِبي لَ َهبِ َوت َ ه‬, ‫س ِد‬
ِ‫ب‬ َ ‫َح ْبلِ ِمن هِم‬
‫ورا نه ْه ِدي‬
ً ‫ ن‬, ِ‫َمن يَشَاء‬
Zadržavanje na ovom idgamu
traje toliko dugo koliko traje
obična dužina. Uklapanje u ovom
idgamu je djelimično (idgamun
nakisun).
4. Izhar će biti kada nakon nun
(N) sa sukunom ili tenvina dođu
harfovi ‫ ه‬, ‫ ح‬, ‫ ع خ‬, ‫ غ‬, ‫ أ‬, (tri
glasa H, ajn, gajn i elif, odnosno
hemze), prilikom čega nun (N) sa
sukunom ili tenvin treba izgovoriti
čisto, bez uklapanja i bez
izgovaranja kroz nos.
Prilikom izgovora izhara jezik
treba da pritisne nepce, npr.
ِ‫ع َذابِ أ َ ِليم‬
َ , ِ‫ ب ْكمِ ع ْمي‬, ‫ ِم ْن َها‬,
‫ن َخلَقَه ِْم‬ ِْ ‫ هم‬, ‫ورا‬ َ ‫عَف ًّوا‬,
ً ‫غف‬
َِ ‫يَ ْن ِحت‬
‫ون‬
5. Ihfa će biti kada nakon nun (N) sa sukunom ili tenvina dođu
harfovi: ‫ ث‬,ْ‫ س‬,ْ‫ ص‬,ْ‫ ذ‬,ْ‫ ز‬,ْ‫ ظ‬,ْ‫ د‬,ْ‫ ض‬,ْ‫ ت‬,ْ‫ ط‬,ْ‫ ك‬,ْ‫ ق‬,ْ‫ ج‬,ْ‫ ش‬,ْ‫ف‬
(Tri glasa S, tri glasa Z, dva glasa D, dva glasa T, dva glasa K i Dž,
Š, F). Prilikom izgovora nun (N) sa sununom ili tenvina treba
propustiti zrak iz pluća da nesmetano prolazi kroz nosnu šupljinu,
a u tom trenutku, jezik umiriti. To vremenski traje onoliko koliko
se može izgovoriti vokal obične dužine, npr.

ِ‫س َر ِةً ث هم‬

ْ ‫ َح‬, َ ‫س‬
ِ‫ان‬ ِْ ‫ق‬
َ ‫اْلن‬ َِ َ‫ َخل‬, ِ‫صال‬ َ ‫ص ْل‬َ ‫ ِمن‬, ‫ همن َذا اله ِذي‬, ‫هم َرضِ فَ َزا َِد‬
‫ َمن َظلَ َِم‬, ِ‫ َو َمن َد َخلَه‬, ‫ض هِل‬ َ ‫ همن‬, ‫ َوأَنت ِْم‬, ِ‫ ِمن ِطين‬, ‫ ِمنك ِْم‬, ‫ِمن قَ ْب ِل ِهم‬
‫ َمن َجا َِء‬, ِ‫ش ْيء‬ َ ‫ ِمن‬, ‫ين‬ َِ ‫َوا ْلمن ِف ِق‬
 Pravila vezana za ْ‫( م‬M) sa sukunom
1. Idgam mislejn (sagir) će biti
biti kada nakon ‫( م‬M) sa
Postoje tri pravila vezana sukunom dođe harf ‫( م‬M)
za ْ‫( م‬M) sa sukunom i prilikom čega dolazi do
to: potpunog uklapanja, npr.
1. idgam mislejn (sagir)
2. ihfa šefevijjun ‫ لَهم همش َْوا‬, ‫أ َ ْطعَ َمهم ِِمن‬
3. izhar šefevijjun
U ovim slučajevima prvi harf
‫( م‬M) obično bude bez sukuna
čime se ukazuje na uklapanje.
2. Ihfa šefevijjun će biti kada 3. Izhar šefevijjun će biti kada
nakon ‫( م‬M) sa sukunom nakon ‫( م‬M) sa sukunom dođu
dođe harf ‫( ب‬B) prilikom svi ostali harfovi osim ‫( م‬M) i
čega se donja i gornja usne se ‫( ب‬B) prilikom čega se usne na
međosobno čvrsto spoje, a trenutak spoje, i ne smiju se
zrak iz pluća nesmetano odvajati dok harf ‫( م‬M)
prolazi kroz nosnu šupljinu. potpuno ne nestane. Treba
To vremenski traje onoliko obratiti pažnju da se harf ‫( م‬M)
koliko jedan vokal obične prenaglašeno ne nazalizira, ali
dužine, npr. u isto vrijeme on ne smije ni
odskakati, npr.
ِ‫اْلثْ ِم‬
ِ ْ ‫علَ ْي ِهم ِب‬
َ , ‫يهم ِب ِِح َج َار ِة‬
ِ ‫ت َ ْر ِم‬ ِ‫ع َذاب‬ َ ِ‫ َولَه ْم‬, ‫سه ِْم َو َما‬ َ ‫ أَنف‬, ‫إِنهه ِْم‬
U ovim slučajevima ‫ م‬M ‫ همِ َمعَك ِْم ِإنه َما‬, ‫ فَه ِْم ََِل‬, ِ‫لَه ِْم َجِنهات‬
obično bude bez sukuna čime
se ukazuje na uklapanje.
 Ostali idgami
Pored idgam-me’al 1. Idgam mislejn (mutemasilejn)
će biti kada na kraju jedne i na
gunneh i idgam bila- početku druge riječi budu dva
gunneh postoje još tri potpuno ista harfa od kojih je
idgama i to: jedan sa sukunom a drugi
1. Idgam mislejn; vokaliziran, npr.
2. Idgam mutekaribejn;
3. Idgam mutedžanisejn; َ ‫ ِإذ ذه َه‬, ‫ َوقَد هد َخلوا‬,
ِ‫ب‬

U ovim slučajevima prvi harf

obično bude bez sukuna čime se
ukazuje na uklapanje.
2.Idgam mutekaribejn 1. Uklapanje harfa ‫ ق‬u harf ‫ك‬
označava slijevanje dvaju Takav je samo jedan slučaj u
bliskih harfova i to u slučaju Kur’anu i to u suri El-Murselat,
kada dođu jedan do drugom 20.
prilikom čega je jedan sa
sukunom a drugi vokalziran. ِ‫أَلَ ْمِنَ ْخلقكُّم‬
Prilikom ovog idgama prvi 2. Uklapanje harfa ‫( ل‬L) u harf
harf se u potpunosti uklopi u ‫( ر‬R), npr.
drugi harf.
U ovom idgamu imamo dvije
ِ‫ب‬
ِ ‫لِر‬ ‫لِرفَعَه ه‬
‫ َوق ه‬, ِ‫َِّللا‬ ‫بَ ه‬
grupe harfova:
3. Idgam mutedžanisejn će
biti kada dođe jedno slovo
sa sukunom a poslije njega 2. grupa: ‫ ظْذْث‬npr.
‫ه‬ ٰ ‫ِإذِ ه‬
drugo slovo koje mu je ِ‫ يَ ْل َهثِذ ِل َك‬, ِ‫ظلَموا‬
srodno po izgovoru prilikom
čega dolazi do uklapanja.
Srodnih slova ima tri grupe: 3. grupa: ‫ ب‬i ‫م‬, ustvari radi
1. grupa:ْ‫طْدْت‬ npr. se o samo jednom primjeru u
Kur’anu i to u suri Hud, 42.
ِ‫عبَدت ُّ ْم‬َ ِ‫ هما‬, ِ‫طائِِفَة‬ ‫َوقَالَتِ ه‬
ِ‫ِار َكبِ هم ِعَنَا‬
ْ ‫ي‬ ‫يَاِبنَ ه‬
ِ َ‫سطت‬ َ َ‫ ب‬, ِ‫اَِّللا‬
َ ‫ع َو ه‬ َِ ‫أَثْقَلَتِ هد‬
 Sekta
Izraz sekta u tedžvidu znači: trenutno prekinuti glas, ne
prekidajući pri tome i dah. Ovakvih slučajeva u Kur’anu ima na
četiri mjesta i to:

َِ ‫َولَ ْمِ يَ ْجعَل لههِ ِع َو ًجا ِۜ قَ ِي ًما ِلين ِذ‬

1. U suri El-Kehf, 1. ajet: ‫ر‬

َٰ ۜ
2. U suri Ja-sin, 52. ajet: ‫ه َذا‬ ِ ِۜ ‫َمن بَعَثَنَا ِمن هم ْرقَ ِدنَا‬

ِ ‫َو ِقي َلِ َم ْنِ ِۜ َر‬

3. U suri El-Kijameh, 27. ajet: ‫اق‬

َ ‫بَ ِْل ِۜ َر‬

4. U suri El-Mutaffifun, 14. ajet: ِ‫ان‬
 Znakovi za stajanje
Znakovi za stajanje na nekim riječima u Kur’anu nalaze se
iznad riječi, u toku ajeta ili na kraju ajeta. Znak za stajanje na
kraju ajeta je tačka koja se piše u obliku male kružnice ili
obliku cvijeta. Unutar ajeta pojavljuju se sljedeći znakovi:
1. ‫ م‬- ukazuje na obavezno stajanje;
2. ‫ – قف‬znak za obavezno stajanje;
3. ‫ ط‬- potrebno je zastati;
4. ‫ – قلی‬bolje je zastati;
5. ‫ – ج‬bolje je zastati;
6. ‫ – ز‬bolje je preći;
7. ‫ – ص‬dozvoljeno je stati, ali je bolje preći;
8. ‫ – ق‬bolje je preći;
9. ‫ – صلى‬bolje je preći;
10. ‫ – ال‬ne treba zastati, ako se na toj riječi eventualno
stane, ona se mora mora ponoviti;
11. ‫ – ع‬označava kraj jedne logičke cjeline.

Kad hoćemo zastati na riječi na kojoj nema nijednog od

gornjih znakova za stajanje, treba dobro paziti da
zastanemo na onoj riječi gdje se neće bitno narušiti
započeta misao, kao i da prekinutu misao ponovo
započnemo vodeći računa da ne poremetimo gramatičku
cjelinu riječi.
 Literatura
1. El-Kur’anul-Kerim, The Zekr Quranic Project, version: 1.0.0.
2. Fazlić, F., Tedžvid :pravila o učenju Kur'ana, a.š., za studente
Fakulteta islamskih nauka, (knj. 1), Rijaset Islamske zajednice u
BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1997.
3. Silajdžić, Ć., i Trebinjac, I., Tedžvid : pravilno učenje Kur’ana,
Rijaset Islamske zajednice u BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1998.
4. Štulanović, O., Tedžvid : pravila za učenje Kur’ana : priručnik
za osnove škole i mektebe, Rijaset Islamske zajednice u BiH,
Sarajevo, 1996.