Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti
obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem
klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti
i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom. Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u ostatku Europe. SLIKARI Nikola Božidarević Julije Juraj Klović Andrija Medulić Lovro Marinov Dobričević GLAZBA Ivan Lukačić Vinko Jelić Franjo Bosanac KNJIŽEVNOST Marko Marulić FILOZOFIJA I ZNANOST Šiško Menčetić Antun Vrančić Džore Držić Marin Getaldić Hanibal Lucić Benedikt Kotruljević Petar Zoranić Reformacija je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. stoljeća. Bio je to pokušaj unošenja duhovnih i strukturalnih promjena u Crkvu što je dovelo do uspostave Reformiranog kršćanstva. Reformacija se sučelila s etabliranim eklezijalnim ustrojem Crkve te stavila pod upitnik primat Pape, zahtijevala smanjenje sekularnog i materijalnog utjecaja Rimske kurije te povratak na ono što joj je i bila svrha – naviještanje Kristovog nauka, koji je zbog svjetovnih briga zapustila. Kako mnoge promjene dolaze valjanim povodom tako je vjerska reforma započela buntom jednog svećenika, koji je bio toliko predan instituciji kojoj je pripadao da je smatrao da ju treba promijeniti na bolje. Tako je Martin Luther 31. listopada 1517. odlučio započeti raspravu na tada uobičajen način i iznio svojih 95 teza na vrata župne zgrade u Witenbergu. Matthias Flacius Illyricus), hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar i filolog (Labin, 3. III. 1520 – Frankfurt na Majni, 11. III. 1575). Vlačić je, sa svojim sljedbenicima »flacijanistima«, odbio naučavanje o sedam sakramenata, slike, post i druge tzv. nebitne crkvene stvari. Njegov prvi monografski rad, O riječi vjere (De vocabulo fidei, 1549) temelji se na analizi glagola vjerovati te najavljuje lingvistiku kao pomoćno sredstvo u teološkoj spoznaji. U djelu Katalog svjedoka istine (Catalogus testium veritatis, 1556) dokazivao je kako Lutherov nauk nije nov, nego se borba protiv zloporaba crkvenog nauka javlja od ranokršćanskog doba. U Magdeburgu je zamislio i organizirao suradnički kolegij za monumentalnu Crkvenu povijest ili Magdeburške centurije BARTOL KAŠIĆ Za potrebe Akademije ilirskoga jezika u Rimu po naredbi generala isusovačkoga reda napisao je na latinskome prvu gramatiku hrvatsku jezika Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige (Institutionum linguae illyricae libri duo, 1604., prijevod na hrvatski 2002). Tim je svojim mladenačkim prvijencem utjecao izravno na hrvatske gramatičare sve do preporoda. razdoblje je u glazbi, književnosti -likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća. U katoličkim zemljama to je pokret katoličke obnove (protureformacija). Ime potječe od portugalske riječi barocco koja označava golem biser nepravilna oblika, tvorevinu bolesne školjke.