irmela_mujkic@hotmail.

com

PAMĆENJE
 Da bi informacija bila upamćena mora prethodno
biti zabiljažena
 Trag - engram u moždanoj kori pri čemu važnu
ulogu ima neurotransmiter.
 Tijekom procesa pamćenja dolazi do promjena
u živčanom sustavu

 aktivirani neuron aktivira druge, ti drugi

slijedeće i dolazi do „neuronskog paljena”

•Na osnovi takvog povezanog „neuronskog

kruga” pojedine se informacije dovode u
vezu

•Ako se takva “paljenja” češće ponavljaju

veza među informacijama se učvršćuje/
konsolidira
  Anatomske teorije:
tijekom procesa pamćenja događaju se promjene u
strukturi živčanih stanica- više dendrita, više sinapsi i
međusobnih mjesta povezanosti, brži prijenos impulsa.

Glavna struktura korteksa odgovorna za pamćenje je

HIPOKAMPUS najstariji dio limbičkog sustava u dubini
korteksa.

Igra važnu ulogu u konsolidaciji

informacija iz kratkoročnog pamćenja
za dugoročno pamćenje 
i prostornu navigaciju.
 u
eđ
m
iz i
a a
l ik enj nja
z č e
Ra u mć
pa

učenje Učenje je više usmjereno na usvajanje

●

informacija.

pamćenje Pamćenje je više usmjereno na

●

zadržavanje informacija i kasnije korištenje

To nije samo pohranjivanje činjenica, nego je to i dinamičan

Dinamičan proces
●

proces (na osnovu drugih znanja stvaramo novo).

 Retencija,
Pamćenj Rekognicije
e 3R a
Reprodukcij
a

retencija
●
Sposobnost zadržavanja
informacija

rekognicija
●
Sposobnost prepoznavanja
informacija

reprodukcija
●
Sposobnost reprodukovanja
(korištenja) informacija
 Model
“ Trokomponentnog skladišta pamćenja”

2.Kratkoročn 3.Dugoročn
 1. o pamćenje opamćenje

Senz
orno
pam
ćenj
podražaji dosjećanje pronalaženje

e
Prva faza pamćenja je prijemna faza
ili faza
senzornog pamćenja.
 Informacije dospijevaju do senzornih
centara (vidnih, slušnih, taktilnih i
mirisnih) zadržavaju se kratko od
0,5-2 sek

Kratkoročno (neposredno) pamćenje

 Neposerdno slijedi neki utisak i traje
kratko (10 – 20 sekundi).
  Kapacitet kratkoročnog se povećava grupiranjem
informacija.

 Kapacitet je ograničen, 7+-2 nepovezane čestice ili od 5

do 9 nepovezanih čestica.

 Npr. neko nam izdiktira telefonski broj i nakratko

zapamtimo broj koji pozivamo, ako nismo odmah
zapisali ili povezali već smo broj zaboravili, jer je već
prošlo dvadesetak sekundi i kratkoročno pamćenje, a
broj nismo pohranili u dugoročno pamćenje.
 Prijenos informacija iz kratkoročne u dugoročnu
memoriju počiva na uvježbavanju:

1. Dok ponavljamo materijal zadržavamo ga u

kratkoročnoj memoriji
2. Ponavljanjem postepeno materijal se prenosi u
dugoročnu memoriju.

 Razrađeno uvježbavanje – kada razmišljamo o

materijalu i organiziramo ga na neki način
(povezivanje informacija, logičko strukturiranje)
 Mnemonika – tehnike za organiziranje materijala
  Dugoročno pamćenje trajno zadržavanje ili
retencija.

Dugoročno pamćenje:

 dobro organizirano
 neograničeno,
 pohranjene informacije se skladište u magacin
dugoročnog pamćenja i one će nam služiti kada nam
one zatrebaju.
PAMĆENJE MORA BITI DOBRO ORGANIZOVANO

razina traga
kada se ponovno učenje sadržaja
koje nismo u stanju reproducirati
(ponoviti) niti prepoznati, odvija
brže i uspješnije nego učenje
sadržaja koje nikad nismo učili,

razina automatizacije razina prepoznavanja

kada sadržaje koje smo učili u kada sadržaje nismo u stanju
svakoj prilici i u svako reproducirati, ali ih možemo
vrijeme možemo brzo, vješto i prepoznati među ostalim
u cijelosti obnoviti. sadržajima,

razina
reprodukcije
kada sadržaje koje smo
učili možemo u
potpunosti obnoviti,
 ●
1.  deklarativno
pamćenje odnosi se na
znanje činjenica
mće ●
- semantičko pamćenje
Pod
jela

nja
pa
●
- epizodičko pamćenje
●
2.    proceduralno
pamćenje odnosi se na
znanje o tome kako nešto
učiniti.
 EPIZODIČKO PAMĆENJE –individualni životi,
pamćenje onoga što smo napravili i iskustva koje smo
doživjeli (određeno vrijeme i mjesto).

 SEMANTIČKO PAMĆENJE –organizirane spoznaje

i činjenice o svijetu.
 1+1=2 da je zemlja okrugla, trokut ima 3 ugla.
 PROCEDURALNO PAMĆENJE - znanje o tome
kako nešto učiniti (npr. vještine).

Uključuje tri faze:

- kognitivnu fazu, shvatiti što treba napraviti

- fazu povezivanja, povezati u cjelinu
- automatsko odvijanje vještine

› Plivanje
› Vožnja bicikla, auta, kamiona ...
› Sviranje nekog instrumenta
› Matematičke operacije, itd.
 PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA GRADIVO:

› simboličko pamćenje – osnovna znanja

› motorno pamćenje – pamte se pokreti, radnje, vještine

› logičko pamćenje – učenje sa smislom

› mehaničko pamćenje – učenje napamet

 PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA NAMJERU

› namjerno – učenje za ispit

› nenamjerno – reklame
 ZABORAVLJANJE
 Jedna teorija zaboravljanja – propadanje gubitak
informacija njihovom neupotrebom.
 Engram – fizička promjena u mozgu

 Druga teorija – blokada informacija koje se trebamo

prisjetiti zbog blokade od drugih informacija.

 Smetnje u kratkoročnoj memoriji, a blokade u

dugoročnoj memoriji.
Pamćenje opada s vremenom
 Proaktivna i retroaktivna inhibicija

 U proaktivnim smetnjama informacija koju smo

ranije naučili smeta pri prisjećanju novog materijala.
 ometanje unaprijed (staro ometa novo). Npr. zbog
poznavanja rada na jednom mobitelu, ne možemo se
snaći na novom.

 Retroaktivna inhibicija ili smetnja – poteškoće u

prisjećanju informacija zbog kasnijeg izlaganja
drugom materijalu.
 POBOLJŠANJE PAMĆENJA

 KLJUČNE TEHNIKE – strana riječ sparena sa riječju

koja slično zvuči. Ta riječ iz maternjeg jezika je ključna.

 METOD LOCI – (mjesto) povezivanje riječi i djela za

mjesta , zamišljajući ta mjesta prisjećamo se riječi.

 ORGANIZIRANJE RIJEČI U TEXTOVNE KNJIGE –

kao da materijal čitamo prvi put. Dobro prepoznati
svaku dodatnu informaciju.
 PRAKSA I VJEŽBANJE – učenje i ponavlajnje –
duplo učenje

 KODIRANJE PODATAKA – prijenos informacija .

Važni aspekti su pažnja, automatsko i sa trudom
usmjereno procesiranje

 TEHNIKA KORIŠTENJA RIJEČI - (organiziranje

prvih slova pojmova koje trebamo zapamtiti u jednu
rečenicu koje se moramo prisjetiti)
 KVANTITATIVNI POREMEĆAJI
PAMĆENJA

 HIPERMNEZIJA –pojačana sposobnost pamćenja -

sjećanja određenih događaja ili sadržaja. Može se javiti
u stresnim situacijama u delirijumu i epileptičnim
napadima
 HIPOMNEZIJA – je smanjena /oslabljena mogućnost
pamćenja odnosno sjećanja

 LAKUNARNA AMNEZIJA – odnosi se samo na

fragmente sjećanja ranijih događaja
 RETROGRADNA AMNEZIJA – odnosi se na ne
sjećanje perioda vremena prije kritičnoog događaja
(npr. saobraćajnog udesa)

 ANTEROGRADNA AMNEZIJA – obuhvata ne sjećanje

perioda nakon kritičnog događaja
HVALA VAM NA PAŽNJI 