BAROK

17 st. i prva polovina 18.st.

ČEMBALO
Najvažnije barokno glazbalo
Neizostavno glazbalo baroknih djela
Oblikom sličan klaviru ali u manjoj dimenziji
Tipke pokreću mehanizam na čijem kraju je trzalačko
tijelo koje trzanjem zavibrira žice
Zvuk žica pojačava rezonantna ploča
Zvuk puno tiši i delikatniji u odnosu na zvuk klavira
Barokna čembala često bogato ukrašavana
•Osim čembala i orgulja, violina je još jedno
istaknuto barokno glazbalo
•Poznati graditelj violina su obitelji Guarneri,
Stradivari, Amati u Italiji
Novosti baroka
Osamostaljenje i prevlast instrumentalne glazbe nad
vokalnom
Tonska građa dura i mola zamjenjuje dotadašnje stare
načine
Prevladava kić i raskoš
Pojava plošne dinamike; (izmjena forte-piano/ tiho-
glasno bez prijelaza, naglo)
Nove instrumentalne i vokalno instrumentalne vrste
Monodija (redukcija glasova)
Motoričnost (stalni bas)
Glazbene vrste:
J.S.Bach: Suita za čembalo u G-duru,BWV 816

SUITA- višestavačna barokna vrsta. Stavci su niz

plesova različitog tempa, mjere i ritma

J.S.Bach: Mala fuga u g-molu (zadatak, str 64)

FUGA- polifoni oblik s jednom, glavnom temom koju

iznosi jedan glas, dok drugi glasovi jedan za drugim
oponašaju temu; postupak imitacije
Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar, 3.stavak
“Ljetna oluja”

SOLISTIČKI KONCERT- višestavačna glazbena vrsta

koja ističe virtuoznost soliste. Solist i orkestar se
natječu u izvođačkom umijeću, te tako stvaraju
svojevrstan barokni kontrast.
Solist - orkestar
U baroku nastaju nove glazbene vrste: opera, oratorij i kantata

MONODIJA- za razliku od renesansne polifonije, u baroku se

ističe jedna melodija koju pjeva pojedinac ( ili glazbalo u
instrumentalnoj vrsti), dok su ostali glasovi ili glazbala
akordička pratnja. Idealno za isticanje soliste u operi, ali i
drugim baroknim vrstama

G.F.Handel: Mesija, Rejoice

Crkvena glazba: BAROKNI MOTET- jednostavačna skladba

namjenjena različitim sastavima.

Barokni orkestar još nema stalni sastav. Najvažniju ulogu imaju

gudaća glazbala i čembalo