UNUTARNJE TRŽIŠTE I SLOBODA

KRETANJA ROBE
 OBLICI GOSPODARSKOG INTEGRIRANJA:

1. Međunarodni ugovor o trgovini - države međusobno snižavaju carine ili

povećavaju uvozne i izvozne kvote
2. Područje slobodne trgovine - sporazum između država stranaka kojim
one međusobno ukidaju sve carine i količinska ograničenja, ali su slobodne
samostalno odrediti carine na uvoz roba iz država koje nisu stranke
sporazuma
3. Carinska unija - države članice uz međusobno ukidanje carina i količinskih
ograničenja uvode zajedničke carine na uvoz proizvoda iz država koje nisu
stranke sporazuma
4. Zajedničko tržište - uz slobodu kretanja robe unutar carinske unije, postoji
i sloboda kretanja faktora proizvodnje (rada, kapitala i poduzetnika)
5. Ekonomska unija - snažna gospodarska integracija s naglašenim
supranacionalnim karakterom
ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE I TEMELJNE SLOBODE

ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE

 cilj osnivačkih ugovora svih triju zajednica

 nije definirano samim ugovorima
 Predmet Gaston Schul, 15/81; t. 33.: “Koncept zajedničkog
tržišta kako ga je tumačio Sud u kontinuiranom nizu presuda
uključuje uklanjanje svih zapreka u trgovini unutar Zajednice s
ciljem spajanja nacionalnih tržišta u jedinstveno tržište čiji
uvjeti odgovaraju što je najviše moguće onima na pravom
unutrašnjem tržištu.”
 JEDINSTVENO / UNUTARNJE TRŽIŠTE I
TEMELJNE SLOBODE

JEDINSTVENO TRŽIŠTE

 sinonim – unutarnje tržište

 definirano u čl. 26. st. 2. UFEU (prije članak 14. st. 2. UEZ)

“Unutarnje tržište čini područje bez unutrašnjih granica u kojem

je osigurana sloboda kretanja robe, osoba, usluga i kapitala u
skladu s odredbama ovog Ugovora.”
 ZAJEDNIČKO I JEDINSTVENO TRŽIŠTE –
SLIČNOSTI I RAZLIKE

Oba pojma pojavljuju se u UEZ-u od 1957.

1. Kasnijim izmjenama UEZ-a, osobito Jedinstvenim europskim
aktom i širim uvođenjem pojma jedinstvenog tržišta, nije brisan
pojam zajedničkog tržišta
2. U Bijeloj knjizi Komisije o ostvarenju jedinstvenog tržišta iz 1985.
koriste se oba pojma kao sinonimi te se navodi da je jedinstveno
tržište cilj EZ-a od samog početka
3. UFEU u svim odredbama koristi pojam unutarnjeg tržišta.
ZAKLJUČAK:
Nije potrebno razlikovati pojmove zajedničkog i unutarnjeg
tržišta!
 Za stvaranje unutarnjeg tržišta nužna je
prilagodba zakonodavstva, upravne i
sudske prakse
 Tehnike gospodarske integracije:
 POZITIVNA INTEGRACIJA
 NEGATIVNA INTEGRACIJA
 Pozitivna integracija – usklađivanje
nacionalnih propisa (HARMONIZACIJA)
 Opći pravni temelj: čl. 114. i 115. UFEU
 Rezidualne ovlasti: čl. 352. UFEU
(generalna supsidijarna klauzula)
 Vertikalni ili tradicionalni pristup harmonizaciji

 Horizontalni ili novi pristup (New Approach)

 Novi zakonodavni okvir (New Legislative
Approach)
 Harmonizacija
S obzirom na opseg:
Potpuna i djelomična

S obzirom na razinu zaštite:

Minimalna i maksimalna

S obzirom na tehniku regulacije:

Opcijska, referencijalna, odložna
 TEMELJNE GOSPODARSKE SLOBODE

TEMELJNE SLOBODE

1. Sloboda kretanja robe

2. Sloboda kretanja osoba
3. Sloboda pružanja usluga
4. Sloboda kretanja kapitala
 TEMELJNE GOSPODARSKE SLOBODE

TEMELJNE SLOBODE

 Postoje u doktrini i podjele na 5 odnosno 6 sloboda:

SLOBODA SLOBODA
KRETANJA KRETANJA
KAPITALA OSOBA

radnici poslovni nastan

Kapital Plaćanje
 TEMELJNE GOSPODARSKE SLOBODE

Ograničenja temeljnih sloboda opravdana su samo ako:

 služe interesu priznatom od prava Unije,
 niti izravno niti posredno ne diskriminiraju,
 prikladna su za postizanje zacrtanog cilja i
 potrebna su.
 SLOBODA KRETANJA ROBE

SLOBODA KRETANJA ROBE čl. 28.-37. UFEU (prije 23.-

31. UEZ) i čl. 110. UFEU (prije čl. 90. UEZ)

1. Zabrana carina i davanja s jednakim učinkom

2. Zabrana diskriminatornih poreza
3. Zabrana količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom
4. Zabrana diskriminatornih državnih monopola komercijalne
naravi

CILJ: Osigurati natjecanje među robom iz različitih država članica, koje neće
biti onemogućeno ili poremećeno postojanjem državnih propisa koji
ograničavaju količinu robe odnosno povećavaju njenu cijenu -
uspješnost određene robe na tržištu ovisi o izboru potrošača.
 SLOBODA KRETANJA ROBE

POJAM ROBE:
-Proizvodi čija se vrijednost može izraziti u novcu i koji mogu biti
predmetom trgovačkih transakcija (Commission v. Italy, 7/68)

CARINA:
-Novčana naknada određena tarifom, naplaćuje je država od
uvoznika/izvoznika pri uvozu/izvozu robe

DAVANJE S JEDNAKIM UČINKOM:

- Novčana naknada, bez obzira na visinu, opis i način primjene
koja se jednostrano nameće na domaće ili strane proizvode zbog
činjenice da prelaze granicu ... Čak i ako se ne nameće radi
ostvarivanja koristi za državu, nije diskriminirajuća ili nema zaštitni
učinak i ako proizvod na koji se primjenjuje nije konkurentan s
domaćim proizvodom (Commission v. Italy, 24/68)
CARINSKA UNIJA – ČL. 28. UFEU (prije čl.
23. UEZ)

 Unija se temelji na carinskoj uniji koja se odnosi na svu

trgovinu dobrima i koja uključuje zabranu carina na
uvoz i izvoz i svih davanja s jednakim učinkom između
država članica, te prihvaćanje zajedničke carinske tarife
u odnosu na treće države.
 Odredbe čl. 30. i dijela 2. ove Glave primjenjuju se na
proizvode koji potječu iz država članica, te na
proizvode koji potječu iz trećih država koji su u
slobodnoj cirkulaciji u državama članicama.
 ČL. 29. UFEU (prije čl. 24 UEZ)

Smatrat će se da su proizvodi koji dolaze iz trećih

država u slobodnom prometu u državi članici ako su
zadovoljene uvozne formalnosti i ako su naplaćene
sve potrebne carine i pristojbe s učinkom jednakim
carinama u toj državi članici te ako nije bilo potpunog
ili djelomičnog povrata carina i pristojba s učinkom
jednakim carinama za te proizvode.

Podrijetlo robe?
 Čl. 30. UFEU – CARINSKA UNIJA

 Izvorno je čl. 12. UEZ zabranjivao uvođenje novih

carina i pristojbi s učinkom jednakim carinama, a čl. 13.
UEZ je obvezivao države da tijekom prijelaznog
razdoblja ukinu postojeće carine i pristojbi s učinkom
jednakim carinama.
 “Carine na uvoz i izvoz, te davanja s jednakim učinkom
zabranjene su između država članica. Ta se zabrana
primjenjuje i na carinske pristojbe fiskalne naravi.”
 BITAN JE UČINAK, NE SVRHA!
COMMISSION V. ITALY CASE 7/68

 ... Svaka pristojba koja mijenja cijenu nekog

izvoznog predmeta ima isti restriktivni učinak
na taj predmet kao i carina...
 ...pristojbe s jednakim učinkom su per se
protupravne i ne mogu se opravdati razlozima
koje navodi čl.36.
 DISKRIMINATORNI POREZI

Čl. 110. UFEU (prije čl. 90. UEZ)

“Države članice neće nametati, izravno ili
neizravno, unutrašnje poreze bilo koje vrste na
proizvode iz drugih država članica u iznosu većem
od onog nametnutog na slične domaće proizvode.
Nadalje, države članice neće nametati unutrašnje
poreze na proizvode iz drugih država članica kojima
bi omogućile neizravnu zaštitu drugih proizvoda.”
 DISKRIMINATORNI POREZI

Unutarnji porezi obuhvaćaju “mjere koje su dio općeg sustava

unutarnjih nameta koji se sustavno primjenjuju na određene
kategorije proizvoda u skladu s objektivnim kriterijima i bez
obzira na podrijetlo proizvoda” (Commission v. France, 90/79)
Radi procjene je li sustav oporezivanja diskriminirajući ili ne,
nužno je razmotriti ne samo poreznu stopu, nego i temelj
oporezivanja i detaljna pravila za nametanje različitih obveza
(Frohnleiten, C-221/06)

- Obuhvaća i izravnu i neizravnu diskriminaciju

- Obuhvaća slične proizvode (čl. 110. st. 1. UFEU) i konkurentne
proizvode (čl. 110. st. 2. UFEU)
KOL. OGRANIČENJA – ČL. 34. UFEU (prije
čl. 28. UEZ)

“Količinska ograničenja na uvoz i sve mjere s

istovrsnim učinkom zabranjeni su između država
članica.”

 kvalifikacija mjera kao državnih mjera

 prekogranični element
 GEDDO, 2/73
KOLIČINSKA OGRANIČENJA SU...

 “...mjere koje, ovisno o okolnostima, dovode do

potpunog ili djelomičnog ograničenja uvoza,
izvoza ili tranzita dobara.“
 u doktrini se smatra da ovaj pojam obuhvaća
ograničenja uvoza ili izvoza prema količini,
vrijednosti ili vremenu
 vrlo transparentne mjere te se ne mogu prikriti
kao mjere s jednakim učinkom
ČL. 36. UFEU (prije čl. 30. UEZ) – ISKLJUČENJE
PROTUPRAVNOSTI

 Odredbe članaka 34. i 35. ne isključuju zabrane ili ograničenja

uvoza, izvoza ili provoza dobara koji su opravdani temeljem
javnog morala, javnog interesa ili javne sigurnosti, zaštite
zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite nacionalnog
blaga od umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti, ili
zaštite industrijskog ili komercijalnog vlasništva.
 Međutim, takve zabrane ili ograničenja ne smiju predstavljati
sredstvo arbitrarne diskriminacije ili prikriveno ograničenje
trgovine između d.č.
 MJERE S JEDNAKIM UČINKOM - UVOZ

 najčešće zapreke u trgovini jer se najlakše prikriju

 donekle su uklonjene direktivama koje više nisu na
snazi
 tri najvažnije faze razvoja:
 slučaj Dassonville, 1974.
 slučaj Cassis de Dijon, 1979.
 slučaj Keck, 1993.
 DASSONVILLE, 8/74

 Belgija je zakonom propisala obavezu da dobra koja

se uvoze moraju imati potvrdu o porijeklu zemlje u
kojoj su proizvedeni
 Dassonville je uvozio Škotski whiskey u Belgiju preko
Francuske i nije mogao pribaviti takvu potvrdu.
 DASSONVILLE, 8/74

Sva trgovinska pravila koja donose države članice, a

koja mogu otežati, izravno ili posredno, stvarno ili
potencijalno, trgovinu unutar Zajednice, imaju se
smatrati mjerama s učinkom istovrsnim količinskim
ograničenjima.
DASSONVILLE – STANDARD RAZBORITOSTI (RULE
OF REASON)

U odsustvu sustava Zajednice koji potrošačima jamči

istinitost porijekla proizvoda, ukoliko država članica
poduzme mjere za sprečavanje prakse koja nije fer, te
mjere moraju biti razborite, a dokaz koji se traži ne
smije predstavljati prepreku trgovini između država
članica i mora biti dostupan svim građanima
Zajednice.
 DASSONVILLE I ČL. 36
 I bez ocjene može li se
članak 36 primijeniti na
takve mjere, one nipošto
ne smiju, temeljem načela
izraženog u drugoj rečenici
tog članka, predstavljati
sredstvo arbitrarne
diskriminacije ili prikriveno
ograničenje trgovine
između d.č.
 Odredbe članaka 34 i 35 ne isključuju
zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza
ili provoza dobara koji su opravdani
temeljem javnog morala, javnog
interesa ili javne sigurnosti, zaštite
zdravlja i života ljudi, životinja ili
biljaka; zaštite nacionalnog blaga od
umjetničke, povijesne ili arheološke
vrijednosti, ili zaštite industrijskog ili
komercijalnog vlasništva.
 Međutim, takve zabrane ili
ograničenja ne smiju
predstavljati sredstvo arbitrarne
diskriminacije ili prikriveno
ograničenje trgovine između
d.č.
 NEDISKRIMINACIJSKA PRAVILA
CASSIS DE DIJON, 120/78

 Njemačka je zabranila prodaju Francuskog alkoholnog

pića u Njemačkoj jer nije imao dovoljno alkohola.
 U Njemačkoj likeri moraju imati najmanje 25% alkohola
dok je C de D imao svega 15-20 %.
 CASSIS DE DIJON, 120/78

tri bitna obilježja.

 načelo međusobnog priznanja
 pojam mjera s jednakim učinkom obuhvaća i
nediskriminacijske mjere
 načelo razumnosti koje je uvedeno presudom
Dassonville, a ovdje je konkretizirano
 CASSIS DE DIJON, učinci:

 načelo uzajamnog priznanja – proizvodi koji se

zakonito prodaju u jednoj državi članici moraju se
zakonito prodavati i u drugim državama članicama,
osim ukoliko država uspješno ne pokaže da postoji
jedan od prisilnih zahtjeva (mandatory requirements)
 CASSIS DE DIJON, 120/78

 članak 34. obuhvaća i nediskriminacijska pravila

 diskriminacija:
 otvoreno diskriminacijska
 prikriveno diskriminacijska
 nediskriminacijska
 CASSIS DE DIJON:
ČLANAK 36 + PRISILNI ZAHTJEVI

 dok EZ ne donese zajednička pravila, d.č. mogu

regulirati proizvodnju i prodaju, ali...
 prepreke kretanju dobara u EZ koje proizlaze iz razlika
u nacionalnim zakonima koji se odnose na prodaju
proizvoda moraju se prihvatiti u mjeri u kojoj su one
nužne kako bi se zadovoljili prisilni zahtjevi koji se
odnose posebice na učinkovitost fiskalnog nadzora,
zaštitu javnog zdravlja, poštenje trgovinskih
transakcija i zaštitu potrošača.
 KECK, C-267/91 I C-268/91

 Gg. Keck i Mithouard su kazneno gonjeni u Francuskoj

zbog prodaje robe ispod nabavne cijene.
 Sud je učinio razliku između restriktivnih pravila u
predmetu Cassis koja se odnose na sam proizvod i
pravila koja se odnose na način prodaje.
 ES odlučuje o kojim je pravilima riječ
 KECK, C-267/91 I C-268/91

 pravila koja se odnose na sam proizvod

diskriminacijska ili ne smatrat će se mjerama s
jednakim učinkom u smislu članka 34. UFEU
 pravila koja se odnose na način prodaje:
 diskriminacijska (mjere s jednakim učinkom u smislu
članka 34.)
 nediskriminacijska (nisu mjere s jednakim učinkom i na
njih se ne primjenjuje čl. 34)
KOL. OGRANIČENJA – ČL. 35. UFEU (prije
čl. 29. UEZ)

“Količinska ograničenja na izvoz i sve mjere s istovrsnim

učinkom zabranjeni su između država članica.”

 rijetko se pojavljuje u praksi

 nacionalne mjere da bi bile mjere s jednakim učinkom moraju
biti diskriminacijske (mjere koje imaju za specifični cilj ili
učinak ograničenje tokova izvoza i time stvaraju razliku u
tretmanu između domaće trgovine države članice i njenog
izvoza)
 OPRAVDANJA:

 količinska ograničenja i mjere s istim učinkom moguće

je opravdati:
 pozivanjem na odredbe čl. 36.
 pozivanjem na opravdanja razvijena u sudskoj praksi ES,
tj. na prisilne zahtjeve
 OPRAVDANJA:

 ES odlučujući o usklađenosti nacionalnih mjera s čl. 34.

i 35. UFEU prvo odlučuje predstavljaju li mjere
količinska ograničenja ili mjere s jednakim učinkom, a
zatim mogu li se opravdati čl. 36. ili prisilnim
zahtjevima
 država članica snosi teret dokaza da je mjera
opravdana
 ČL. 36 UFEU – ISKLJUČENJE
PROTUPRAVNOSTI

 Odredbe članaka 34. i 35. ne isključuju zabrane ili

ograničenja uvoza, izvoza ili provoza dobara koji
su opravdani temeljem javnog morala, javnog
interesa ili javne sigurnosti, zaštite zdravlja i
života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite nacionalnog
blaga od umjetničke, povijesne ili arheološke
vrijednosti, ili zaštite industrijskog ili
komercijalnog vlasništva.
 OPĆA OBILJEŽJA ČL. 36. UFEU:

 potrebno ih je usko tumačiti

 ne mogu služiti za opravdanje gospodarskih
poteškoća država članica
 ne daje državama članicama isključivu nadležnost u
uređivanju pojedinih pitanja
 ne može se pozvati na čl. 36. ukoliko je neko pitanje
uređeno pravom Unije
 mjera mora biti proporcionalna cilju
 zabrana ne smije predstavljati samovoljnu
diskriminaciju ili prikriveno ograničenje trgovine
 RAZLOZI ISKLJUČENJA
PROTUPRAVNOSTI: JAVNI MORAL

 Henn & Darby,34/79

apsolutna zabrana nije nikada razborita
 Conegate Ltd., 121/85
zabrana mora biti popraćena kaznenim mjerama
RAZLOZI ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI: JAVNI
INTERES

 Thompson 7/78:
zbog razloga javnog interesa opravdano je zabraniti
izvoz novca kako bi se spriječilo njegovo uništavanje u
drugoj državi članici.
RAZLOZI ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI: JAVNA
SIGURNOST

 Campus Oil, 72/83 – da bi se isključila protupravnost

pozivanjem na javnu sigurnost, restriktivna pravila
moraju biti opravdana objektivnim okolnostima koje
odgovaraju potrebama javne sigurnosti
RAZLOZI ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI: ZAŠTITA
ZDRAVLJA I ŽIVOTA

 Sandoz, 174/82 – načelo proporcionalnosti koje je

ugrađeno u drugu rečenicu članka 36. UFEU zahtijeva
da ovlast d.č. da zabrane uvoz proizvoda iz drugih d.č.
mora biti ograničena na mjeru u kojoj je to nužno da bi
se ostvario legitimni cilj zaštite javnog zdravlja (načelo
proporcionalnosti)
 PRISILNI ZAHTJEVI:

 opravdanja nediskriminacijskih ograničenja

 razvila su se kroz sudsku praksu (Cassis de Dijon)
 za razliku od čl. 36. broj prisilnih zahtjeva nije ograničen
 “Prepreke kretanju dobara u EZ koje proizlaze iz razlika u
nacionalnim zakonima koji se odnose na prodaju proizvoda
moraju se prihvatiti u mjeri u kojoj su one nužne kako bi se
zadovoljili prisilni zahtjevi koji se odnose posebice na
učinkovitost fiskalnog nadzora, zaštitu javnog zdravlja,
poštenje trgovinskih transakcija i zaštitu potrošača.” (Cassis
de Dijon).
PRISILNI ZAHTJEVI I ZAŠTITA POTROŠAČA

Zaštita potrošača kao razlog isključenja

odgovornosti država prilikom primjene
nediskriminacijskih pravila:
 obvezna upotreba određenih oznaka i naziva
 ograničenja upotrebe generičnih izraza
 obveza označavanja porijekla proizvoda
 obveza upotrebe određenog jezika
 posebni zahtjevi vezani uz predstavljanje proizvoda
 zabrana upotrebe određenih oznaka
 posebne marketinške tehnike prodaje proizvoda
 NAMETANJE UPOTREBE ODREĐENIH OZNAKA I NAZIVA
KOJE UVEZENI PROIZVODI MORAJU SADRŽAVATI

 slučajevi vezani uz alkoholne proizvode (tzv. “liqueurs

cases”):
 Fietje, br. 27/80 od 16. prosinca 1980.
 “the Beer Cases” br. 176/84 i 178/84 od 12. ožujka 1987.
 De Kirkvorsch br. 94/82 od 17. ožujka 1983.

 slučajevi vezani uz prehrambene proizvode:

 Zoni, br. 90/86 od 14. srpnja 1988.
 Nespoli and Crippa, br. 196/89 od 11. listopada 1990.
 Guimont, br. 448/98 od 5. prosinca 2002.
 Kelderman, br. 130/80 od 19. veljače 1981.
PRISILNI ZAHTJEVI I ZAŠTITA POTROŠAČA –
Zaključna razmatranja

 jedinstveno tržište utječe na povećanje konkurentnosti proizvoda,

ekonomski rast, kao i promociju interesa potrošača
 potrošača je nužno na pravilan način upoznati s proizvodom (sve
relevantne informacije o karakteristikama proizvoda na jeziku koji
potrošač razumije)
 ES restriktivno dozvoljava državama pozivanje na zaštitu potrošača
kao opravdanje za nediskriminacijske mjere
 sloboda kretanja robe ne smije se ograničiti ukoliko je potrošač
odgovarajućim označavanjem adekvatno zaštićen (tzv. “zlatno
pravilo”)
 sve se podređuje uspostavi jedinstvenog tržišta
DISKRIMINATORNI DRŽAVNI MONOPOLI
KOMERCIJALNE NARAVI (čl. 37. UFEU):

 Državni monopoli komercijalne naravi (npr. opskrba i

distribucija nafte, električne energije, plina, duhana, alkohola,
itd. ...) sami po sebi nisu zabranjeni

pod uvjetom da

ne diskriminiraju državljane država članica u pogledu uvjeta

nabave i prodaje robe!
DISKRIMINATORNI DRŽAVNI MONOPOLI
KOMERCIJALNE NARAVI (čl. 37. UFEU):

 Čl. 37. UFEU je lex specialis u odnosu na ostale propise o

slobodnom kretanju robe te propise o državnim potporama
 Uvjeti za primjenu:
 riječ je o državnom monopolu (što je obuhvaćeno pojmom
države?);
 može se temeljiti na pravnoj osnovi (npr. isključiva prava) ili
faktičnom stanju (okolnosti na tržištu);
 riječ je o komercijalnom monopolu (transakcije vezane uz
trgovinu robom, gdje je moguće tržišno natjecanje te proizvod
ima stvarnu ulogu u trgovini – ES, predmet Costa 6/64)
 odnosi se na robu (bitno zbog razgraničenja u odnosu na
monopol pružanja usluga, v. npr. ES, predmet Bodson 30/87)
DISKRIMINATORNI DRŽAVNI MONOPOLI
KOMERCIJALNE NARAVI (čl. 37. UFEU):

 najčešće je riječ o prodajnim monopolima - nekoliko kriterija za

dopuštenost (procjenjuje se sustav odabira proizvoda,
organizacija prodajne mreže te mjere za promociju i oglašavanje
proizvoda)
 isključiva prava na uvoz i izvoz: uvijek suprotni čl. 37. UFEU (npr.
predmeti opskrbe električnom energijom, C-157/94, C-158/94, C-
159/94)

 Opravdanja: stroga provjera diskriminacije prema čl. 37. st. 1.

UFEU ili zaštita javnog interesa u vezi s čl. 106. st. 2. UEFU
(iznimka od slobode tržišnog natjecanja)