 I.

Antička filozofija 
 a) kozmološko razdoblje grčke filozofije
 b) antropološko razdoblje grčke filozofije
 c) ontološko razdoblje grčke filozofije
 d) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije
 e) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije
 
 II. Srednjovjekovna filozofija
 a) problem odnosa vjere i uma
 b) rasprava o problemu univerzalija
 III. Novovjekovna filozofija
 
 a) filozofija renesanse
 b) empirizam i racionalizam
 c) prosvjetiteljstvo
 d) klasični njemački idealizam
 
 IV. Suvremena filozofija
UVOD U ANTIČKU (GRČKU) FILOZOFIJU
 Grčka civilizacija –robovlasnička demokracija- slobodarski duh
 Grčka misao – teleološko shvaćanje
 Grčki gradovi-države
 Grčko shvaćanje postanka svijeta – teogonija i kozmogonija
 Filozofija nastaje kao suprotnost mitu
I. Antička filozofija
 
- javlja se krajem 7. i početkom 6. st.: Grčka: Solon, Klisten, gradovi
države, trgovina, kolonizacija
- robovlasnička demokracija,
- osobne slobode
- nasuprot mitopoetskom načinu mišljenja gdje je čovjek uronjen u
prirodu – kod Grka čovjek istražuje prirodu, sebe, provjerava
način razmišljanja, razumom pokušava dokučiti istinu o svijetu
a) Kozmološko razdoblje grčke filozofije
- nastaje izvan same Grčke u kolonijama: Jonija (Milet)
- što je pratemelj svega, prauzrok, pratvar, izvor, osnovno počelo,
osnova prirode, nešto što ne može nastati iz ništa
Miletska škola
 
Tales: (otac grčke filozofije) – voda (agregatna stanja – tj. različita
stanja iste tvari)
Anaksimen: zrak
Anaksimandar: beskonačni apeiron – suprotnosti toplog i hladnog
monizam – jedinstvo svijeta
hilozoizam – svaka je stvar prožeta životom
Pitagorejci:
 Kroton: današnja Italija – pitagorejski savez – red koji intenzivno živi
intelektualno
matematika, glazba, astronomija
sklad odnosa koji se dade izraziti brojem
broj je bit svega, počelo prirode: mat. racionalna spoznaja
mistika brojeva
Matematika kao ideal znanosti
Pitagora (582.-496. pr. Kr.), porijeklom je s otoka Samosa. Progonio ga je
diktator Polikrat, zbog čega se preselio u Kroton, grčku koloniju na jugu
Italije.
Pitagora je je vjerovao kako mora postojati jedno temeljno jedinstvo ili
element od čega je "sve" načinjeno
". Matematika je "čista" i nezagađena. Proučavanje matematike omogućuje
vam da pobjegnete od nemarne nedosljednosti fizičkoga svijeta. Brojevi su
univerzalni, neuništivi, vječno istiniti, a njihovu je istinitost moguće otkriti
samo umom.
 HERAKLIT
Heraklit (535.-475. pr. Kr.): Efez (Mala Azija): sve teče, neprekidna
promjena je jedino stalna
•kretanje je bit svijeta
•svaka stvar nosi u sebi suprotnost
•svijet je harmonija i borba suprotnosti
•svijetom vlada logos – svjetski zakon, red ustroj poredak
•takva red ravna i društvenim životom ljudi
•nije ga lako uočiti
•osjetilna spoznaja je pojedinačna i nedostatna
•prava spoznaja jedinstva je racionalna

Heraklit je imao neobično dinamičan pogled na svijet.

Za njega je svijet bio u stanju neprestana kretanja i
promjene.
Ništa nije posve postojano ili pouzdano.
 Njegova čuvena izreka je panta rei - sve teče.
I planine su slične vrlo usporenim vodopadima.
To znači da su sva naša uvjerenja o empirijskom
svijetu uvijek privremena i nepouzdana te ih nikad
ne možemo smatrati znanjem.
Pas za kojega tvrdimo kakvog a vidimo
nekada je bio štene a sa sigurnošću će uskoro će biti
truplo.

Ne samo što je svijet "proces" nego ga svatko vidi različito.

Sva naša uvjerenja o njemu "ovisna su o promatraču".
Neki je teret težak za obična čovjeka, ali je lak za dizača utega.
Trojanska Helena bila je lijepa za Parisa, ali obična svakome
tko je vidio božicu Afroditu. Subjektivni izrazi koje upotrebljavamo
za opisivanje fizičkoga svijeta nemaju čvrsto značenje.
Uvijek su im potrebna dodatna određenja:
Ova je zgrada velika znači samo velika za mene.
 ELEJSKA ŠKOLA
Eleja – Južna Italija – Ksenofan – Parmenid - Zenon

•monoteističko panteističko gledište

•SVE je jedno – ima oblik kugle i ograničeno je, nije nastalo već
je vječno i potpuno nepokretno
•ontološki monizam
•treba svladati osjetilnu spoznaju da se pomoću razuma dođe u
predjele istine
•Bitak jest – nebitak nije. Što jest jest, što nije nije. Jedno je
misliti i biti: načelo apsolutnog identiteta
•Nema bivanja i nema mnoštva (bivanje je prelaženje iz nebitka
– a iz ničega ne može postati nešto.
•Zenonove aporije