Dozimetrija u

radioizotopski
m
tehnologijama
Amra Skopljak-Beganović
PREGLED PREDAVANJA
 Dozimetrijski podaci u nuklearnoj
medicini
 Dijagnostičke i terapijske procedure
 Koristi i rizici kod korištenja radionuklida
 Osnovni koncepti dozimetrije
 Osnovne jedinice i veličine
 Formule u koje se koriste u računanju
 Metode rada
 Modeli za računanje interne dozimetrije
 Standardni modeli
 Software za računanje
 Modifikacije standardnih modela
 Koraci u računanju doza
 Izbor podataka i aplikacija
 Kinetika modela
 Računski primjeri
UVOD
 Dozimetrija vanjskog zračenja
 Dozimetrija internog unosa radionuklida,
tj. izračunavanje apsorbovane doze
zračenja.
 Nekoliko metoda
 ICRPmetod za mjerenje doza za
profesionalce I ostalo stanovništvo
 MIRD metod za mjerenje doza za pacijente
UVOD
 Dozimetrija – mjerenje doze
jonizirajućeg zračenja pomoću
odgovarajućih instrumenata ili
matematičkih metoda
 Kvantitativna mjerenja doze
jonizirajućeg zračenja omogućava
uspostavljanje numeričkih relacija
između doze i fizikalnih, hemijskih i
bioloških učinaka koje ta doza izaziva.
Šta je potrebno znati?
 Pri dozimetrijskim razmatranjima i
izračunavanjima važno je poznavati šta
znači termin APSORBOVANA DOZA.
Osnovni elementi za
izračunavanje
 Osnovnielementi za izračunavanje
apsorbovane doze su:
 Fizikalne osobine radionuklida;
 Podaci o prostornoj raspodjeli, tj. o
biološkoj raspodjeli radionuklida koji je
izvor zračenja, uključujući i kinetiku
samog raspada;
 Matematički algoritam koji kombinuje
dvije prethodne grupe podataka.
Apsorbovana doza
 Apsorbovana doza (D) je količina energije jonizirajućeg
zračenja koju apsorbira tvar na koju zračenje djeluje.
 SI mjerna jedinica:

 1 grej (Gy) = 1 J/kg;

 1 grej (Gy) predstavlja 1 J (džul) energije koju je ionizirajuće
zračenje predalo 1 kilogramu (kg) tvari.
 Mjerna jedinica izvan SI (starija): 1 rad = 0,01 Gy; prije
uvođenja SI jedinica, jedinica za apsorbiranu dozu bila
rad (engl. Radiation Absorbed Dose).
 Pretvaranje: 1 Gy = 100 rad ili 1 rad = 0,01 Gy
Dozimetrija
 Dozimetrijskiiproblem se može shvatiti
kao niz događaja, tj. kao scenarij događaja.
 Pri tome je potrebno odgovoriti na niz
pitanja, kao npr:
 Kako je radionuklid ušao u tijelo. Da li je
injiciran, udahnut ili progutan?
 Kako se on vremenski raspodjeljuje u
organizmu i kako se izlučuje iz njega?
 Na koji način se on fozočki raspada?
 Kako brzo se raspada?
 Koje čestice se pri raspadu emituju?
 Koliko ih ima u jednom raspadu?
 Koje su energije?
 Koji dio od svoje energije određena
čestica odaslana iz zvora predaje
određenom tkivu na određenom mjestu?
 Kolikije ukupan energijski doprinos svih
čestica iz svih organa koji su izvori, a
koje su se apsorbovale u organu ili su
prošle kroz organ koji je meta? U ovom
slučaju treba sabrati sve doprinose.
Računanje
apsorbovane doze
 Računanje apsorbovane doze
počinje pretvaranjem aktivnosti u
energiju koju izvor šalje.

 Potrebno
je izračunati koliko je
apsorbovano energije po jedinici mase.
 Unutrašnja (interna) doza je zasnovana na
računanju ne na direktnom mjerenju.
 Postoje matematički modeli pomoću kojih se vrše
proračuni.
 Važna pretpostavka pri ovom načinu računanja jeste
da je
output – vrijednost koja se dobije na kraju dobra
samo ako je input dobar (vrijednosti koje se
unose I modeli koji se koriste pri računanju)
 Rezultat je doza koju će dobiti model (fantom) a ne
čovjek.
U dijagnostici dozimetrija nije problem
jer su doze relativno male u odnosu na
terapijske doze.
Veličine i jedinice
 Aktivnost
 Aktivnost je broj nuklearnih raspada u jedinici
vremena.
 Aktivnost (A) = - dN/dt = λ N
 Gdje je:
 λ = konstanta raspada (jedinica = 1/vrijeme)
 N = broj radioaktivnih atoma
 Jednica za aktivnost je bekerel

 Bq – broj raspada u jednoj sekundi

 Ci – 3x1010 Bq
Aktivnost
 Aktivnost izvora se mjenja po vremenu
kako se radionuklid raspada
 A(t)=dN(t)/dt
Poluživot (t ½) = ln2/ λ = 0.693/ λ •
Raspad izotopa: At = A 0 e - λ t Gdje
je: – A0 = aktivnost u t = 0 – At =
aktivnost
 Vrijeme poluraspadaRadioaktivni raspad

(t½) = ln2/λ =  At = A0e -λt

0.693/λ
t½ - vrijeme poluraspada
Λ – konstanta RA
raspada
Vrijeme poluraspada
Poluživot – primjer
Vrijeme za koje se raspadne polovica prisutnih radioaktivnih čestica
Uzmimo da imamo 20000 nutrona u uzorku, vrijeme poluraspada 15 min
 Unesena aktivnost, A0
 Aktivnostkoja je unesena u čovjeka na
počatku, u vtijeme t0.
 Kumulativna aktivnost (Bq· s)
 Kumulativna aktivnost je vremenski interval
unesene aktivnost, tj. Ukupan broj svih
nuklearnih raspada koji su se dogodili u organu
izvoru nakon unosa radionuklida.
 Da bi se ova vrijednost mogla izračunati
potrebno je poznavati kinetiku radionuklida u
datom organu, odnosno matematički je
modelirati i koristiti se određenim dinamičkim
modelima I krivuljama.
 Apsorbovana doza (Gy)
 Energija apsorbovana od jonizirajućeg
zračenja po jednici mase organa je veoma
mala volumnog elementa I mijenja se od
tačke do tačke organa.
 Jednica Gy
 Srednja apsorbovana doza (Gy)
 Srednja energija apsorbovana od
jonizirajučeg zračenja po jednici mase organa
mete. Jedna je vrijednost za cijeli organizam.
Ekvivalentna doza (Sv)
 Ekvivalentna doza je apsorbirana doza
DT,R u tkivu ili organu T, pomnožena
odgovarajućim težinskim faktorom
zračenja wR, za vrstu i kvalitet zračenja
R. Određena je formulom, gdje je DT
apsorbovana doza u tkivu ili organu.
Efektivna doza (Sv)
 zbir
ekvivalentnih doza u svim tkivima i
organima tijela kao rezultat unutrašnjih i
vanjskih ekspozicija, HT, svaka
pomnožena sa pripadajućim težinskim
faktorom tkiva ili organa wT, tkiva ili
organa T.
 Srednja doza po jedinici aktivnosti
(Gy/Bq)
 Omjer srednje apsorbovane doze organa
mete i aktivnosti unesene u cijeli
organizam.

 Broj čestica
 Broj čestica itog tipa emitiranih po
jednom nuklearnom raspadu
 Energija čestice (MeV)
 Prosječna energija čestice i-tog tipa.
 Kod gama raspada to je tačna energija a
kod beta raspada to je prosječna
(srednja) energija beta čestice.
 Prosječna
energija po jednom
nuklearnom raspadu Δi (Gy kg/Bq s)
 Proizvod broja čestica ni i srednje
energije Ei jedne čestice i-tog tipa.
 Δi=ni . Ei
 Apsorbovana frakcija, φi
 Jonizirajuće zračenje šalje se iz svig
organa izvora u svim smjerovima ali
samo dio energije će biti apsorbovan u
organu meti.
 Dio ili frakcija koja se apsorbovala
označava se sa φ