ZADACI-PRINCIPI

GRADNJE
HIDROSISTEMA
• Hidrauličnim sistemima često se rješavaju problemi
držanja tereta na određenoj visini ili vertikalnog dizanja
tereta ili dijelova strojeva, koji se u određenom broju
slučajeva moraju zadržati u zatečenom položaju.

• Ukoliko je vrijeme držanja kratko i sile koje djeluju na

klipnjaču hidrauličkog cilindra male, problem se može
rješiti ugradnjom 3/3 ili 4/3 razvodnika s sjedišem ili klipnih
razvodnika s pozitivnim prekrivanjem koji imaju zatvoren
srednji položaj (slika 1.0).
• Razvodnici s sjedištem zatvaraju protok nepropusno, dok klipni
razvodnici s pozitivnim prekrivanjem imaju relativno dobro
brtvljenje u nultom položaju.

• Ipak ovo rješenje nije pogodno za primjenu kod velikih

opterećenja i dužeg vremena zadržavanja jer su kod klipnih
razvodnika prisutna protjecanja ulja kroz zazore.

• Ovaj nedostatak se otklanja ugradnjom deblokirajućeg nepovratng

ventila (hidraulički upravljan) koji se sa pritiskom ulja može napraviti
po potrebi propusnim.
Kada nema ulja na upravljačkom priključku X protok je moguć od A na B,
dok je od B na A zapriječen. Dovođenjem pritiska ulja na upravljački
priključak X klip za deblokiranje pomiče zaporni element i otvara se protok
od B na A
• Kako bi se osigurao lagan i kontroliran početak spuštanja ili dizanja
težih tereta, vrlo često se ugrađuje ventil za ograničenje pritiska
kojim se osigurava protupritisak i na taj način sprječava
• stvaranje podpritiska u stražnjem dijelu cilindra zbog djelovanja
vanjske sile (sile tereta).
•
U sklopu njega ugrađuje se nepovratni ventil za njegovo zaobilaženje.
Podešena vrijednost pritiska na kojoj se pritisni ventil za
ograničenje pritiska otvara mora biti 10 % veći od veličine
pritiska koji bi bio dovoljan da drži teret u zatečenom položaju.

• Ova primjena ventila za ograničenje pritiska naziva se protudržanje.

• Srednji položaj ili nulti položaj razvodnika mora imati kratko
• spojene izlazne kanale kako bi se onemogućilo otvaranje nepovratnih
ventila nakon prestanka dovoda hidrauličke tekućine.
shema hidrauličnog sistema uz blokiranja položaja cilindra i
protudržanje.
• Regulacija brzine kretanja izvršnih elemenata prigušenjem
(smanjenjem) protoka koristi se kod hidrauličkih sustava sa crpkama
konstantne dobave. Ovaj način regulacije ostvaruje se ugradnjom
protočnih ventila.

• Ukoliko je kod nekog hidrauličnog sustava potrebno smanjiti brzinu

kretanja klipa ili broj okretaja motora (obje veličine ovisne su o
protoku, tj. Q=n·V) u odnosu na veličinu koja bi se dobila kod korištenja
• cjelokupne raspoložive količine radne tekućine koja se potiskuje od
crpke, na promjenu količine tekućine u glavni ili pomoćni vod ugrađuje
se protočni ventil. Na promjenu količine radne tekućine koja protiče
kroz protočni ventil utječe se smanjenjem ili povećavanjem površine
(presjeka) kroz koju ona struji.
• Smanjenjem presjeka ventila povećava se otpor strujanja tekućine
zbog čega se pred ventilom povećava tlak. Kada vrijednost tlaka
postane veća od namještenog tlaka na ventilu za ograničenje tlaka, on
se otvara što dovodi do podjele strujanja. Jedan dio tekućine teće
prema izvršnom elementu, a drugi dio uz najviši tlak odtiče
• preko ventila za ograničenje tlaka u spremnik. Ova nepotrebna
količina strujanja koja otiče preko ovog ventila u spremnik
predstavlja veliki gubitak energije (snage) na hidrauličnoj
• crpki.

• Zbog toga se za veće snage koriste crpke s promljenjivim radnim

volumenom.