ATM

Asinhroni način transfera informacija

(Asynchronous Transfer Mode)

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Povijest i razlozi nastanka ATM-a
 Osnovna ideja je bila, transportna tehnologija koja omogućuje prenos svih vrsta
informacije (govor , video ,podaci)
 Prve znanstvene radove objavio je France Telecom R&D, 1983. razvijao je
ATDM (Asynchronous Time Division Multipleksing) Asinhrono vremensko
multipleksiranje
 U isto vrijeme AT$T Bell radio je na prenosu brze paketske komutacije FSP (Fast
Packet Switching)Brzo prebacivaje paketa
 Godine 1988. objedinjeni su koncepti ATDM-a i FPS-a u jedan zajednički,
nazvan ATM
 U okružju B-ISDN-a, ATM-u je namjenjena je uloga brze transportne osnove i
komutacije informacija između poslužitelja i krajnjeg korisnika širokopojasnih
usluga.

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Osnovne osobine ATM-a
 ATM je spojna tehnika komuniciranja CO (Connection Oriented).
To znači da se prije svakog transfera korisničkih informacija između
izvora i odredišta mora uspostaviti veza, a po završetku transfera
informacija ta se veza raskida.
 Unatoč tome, ATM može podržati i transport nespojnih usluga CL
(Connectionless), tj. usluga datagramskog tipa (npr. transfer IP
datagrama kroz ATM mrežu).
 Jedan od najvažnijih parametara u današnjim komunikacijama upravo
prijenosna brzina. Međutim, povećanje prijenosne brzine ne znači da
će i kvaliteta usluge QoS (Quality of Service) automatski biti bolja.
To najviše ovisi o korištenoj tehnologiji transfera informacija i o njenim
mehanizmima za postizanje traženog QoS-a. ATM pruža određena
jamstva da će tražena razina QoS-a biti ostvarena.

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

ATM i arhitektura usmjeravanja
na mreži.
 Osnovna mreža
(Backbone) povezuje
vanjske usmjernike i
predstavlja najvišu razinu.
 Osnovna podmreža
(Auntonomus system)
mreža unutarnjih
usmjernika na koju su
povezane podmreže.
 Podmreža(Subnetwork) s
osnovnom podmrežom
povezana uglavnom samo s
jednim usmjernikom, koji
za računala podmreže
predstavlja Default Gateway

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

 Prvotna realizacija interneta u
Hrvatskoj

Za većinu svojih korisnika CARNet je prije

svega jedna od najmodernijih i na svijetu
najboljih računalno-komunikacijskih
infrastruktura, računalna mreža koja povezuje
sva hrvatska sveučilišta i većinu sveučilišnih
gradova putem brze jezgre prvotno utemeljene
na ATM tehnologiji i brzinama prijenosa od 622
i 155 Mbps, a danas u realizacijama od 1 Gbps i
10 Gbps.
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
Razlika između ATM-a i STM-a
 U mreži koja koristi sinkroni način transfera informacija STM
(Synchronous Transfer Mode), temeljen na vremenskom
multipleksiranju TDM (Time Division Multiplexing), minimalni
kapacitet linka (link capacity) koji je potreban za istodobni transport
određenog broja veza jednak je algebarskom zbroju fiksnih
prijenosnih brzina svih pojedinačnih veza na tom linku.
 U ATM mreži nekoliko izvora također koristi zajednički link, ali se
pritom podaci iz pojedinih izvora statistički multipleksiraju na
link
 Statističko multipleksiranje omogućuje da se informacije iz nekoliko
izvora multipleksiraju na zajednički link čiji je kapacitet manji od
zbroja vršnih brzina pojedinačnih izvora.
 Dakle, statističko multipleksiranje omogućuje optimalno
korištenje kapaciteta linka.

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

ATM ćelija

 Za prenos informacija u ATM-u se koriste paketi fiksne duljine (ćelije)

 Korištenjem ćelija fiksne dužine doprinosi većoj brzini komutiranja i
smanjenju složenosti hardvera.
 Ćelija od 53 okteta je kompromis koji omogućava izbjegavanje
prevelikog kašnjenja prilikom prenosa glasovnih usluga a opet dužina
ćelije nije prekratka za prijenos podataka i video signala.
 Protokolni pretek (odnos zaglavlja i korisničkog polja) kod ATM-a je
9,43%
 Kod Etherneta u podsloju MAC protokolni pretek je samo 1,19%

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Sučelja u ATM mreži
ja v n a
A T M m re ž a ja v n a
r e z id e n c ija ln i
A T M m re ž a
U N I ja v n i
d ru g o g o p e ra to ra
N N I
B -IC I

U N I
ja v n i
p r iv a t n a ja v n i U N I
A T M m re ž a U N I p r iv a t n a
A T M m re ž a
P N N I
U N I

U N I
U N I U N I

LA N LA N

 UNI (User Network Interface, javni i privatni),

 NNI (Network Node Interface,privatni PNNI)
 B-ICI (B-ISDN Inter Carier Interface)
 AINI (ATM Inter Network Interface)
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
Sučelja u ATM mreži
 UNI i NNI se razlikuju u formatu zaglavlja ćelije. Kod
korisničkog(UNI) sučelja u zaglavlje ćelije uključeno je polje GFC
(Generic Flow Control). Kod mrežnog (NNI) sučelja tog polja nema,
ali je zato prošireno polje identifikatora virtualne staze.
 Na taj je način omogućena kontrola ponašanja korisnika (brzine
odašiljanja ćelija) na UNI sučelju, a povećan broj mogućih virtualnih
staza na NNI sučelju.
 Dakle, na sučelju UNI duljina VPI-a iznosi 8 bita, što omogućuje
označavanje do najviše 256 VP-a. Na sučelju NNI duljina VPI-a iznosi 12
bita, što pruža mogućnost označavanja do najviše 4096 VP-a.

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Sučelja u ATM mreži
 Kod B-ICI sučelja, osnovni cilj primjene je omogućiti krajnjim
korisnicima korištenje usluga s kraja na kraj mreže, i to na
transparentan način, neovisno o putu kojim će se njihove informacije
transferirati kroz mreže različitih operatora.
 AINI sučelje primarno je namijenjeno međusobnom povezivanju ATM
mreža koje interno koriste međusobno različite signalizacijske
protokole (na primjer, jedna mreža koristi PNNI, a druga B-ISUP).

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Protokoli u ATM mreži
 Modelom B-ISDN PRM opisan je
protokolni složaj ATM mreže
ravnina upravljanja mrežom
 B-ISDN PRM sastoji se od tri
ravnine:

upravljanje ravninama
 korisnička ravnina (user plane) upravljacka ravnina korisnicka ravnina

upravljanje slojevima
– obuhvaća funkcije transfera
viši slojevi viši slojevi
korisničke informacije ATM
mrežom,
 upravljačka ravnina (Control prilagodbeni ATM sloj (AAL)

plane) – uglavnom sastavljena od

signalizacijskih informacija i ATM sloj (ATM)

protokola
 ravnina upravljanja mrežom fizicki sloj (PHY)

(Management plane) –
namijenjena održavanju
(maintenance) mreže
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
Protokoli u ATM mreži
 Svaka od triju ravnina sastoji se od tri sloja: Fizički sloj (PHY),ATM
sloj i AAL prilagodni sloj
FIZIČKI SLOJ
 Osnovna funkcija fizičkog sloja je prijenos ATM ćelija između dva
entiteta ATM mreže.
 Fizički sloj ATM-a podijeljen je u dva podsloja: podsloj ovisan o
fizičkom mediju prijenosa PMD (Physical Medium Dependent) i
podsloj približavanja prijenosu TC (Transmission Convergence)

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Protokoli u ATM mreži
 PMD (Physical Medium Dependent) podsloj fizičkog sloja vrši
prilagodbu signala prijenosnom mediju,vremensko usklađivanje bita
(bit timing) i linijsko kodiranje.
 TC-podsloj fizičkog sloja vrši : usklađivanje brzine prijenosa
ćelija,generira HEC polje i obavlja provjeru ispravnosti
ćelija,raspoznavanje granice ćelija i njihovo pakiranje.
ATM SLOJ
 Multipleksiranje i demultipleksiranje ćelija (cell multiplexing) i
generiranje i ekstrakcuju zaglavlja ćelija.
AAL SLOJ (adaptacijski sloj)
 Prilagođava uslugu sloja ATM razini koja je potrebna višem
protokolnom sloju (npr. mrežnom sloju). AAL obavlja funkcije
korisničke i upravljačke ravnine, te ravnine upravljanja mrežom

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Virtualni put i virtualni kanal
VC VP VP VC

VC VP p r ije n o s n i p u t VP VC

VC VP VP VC

 Ćelije se u ATM mrežama prosljenuju virtualnim kanalima (Virtual

Channel) i virtualnim putovima (Virtual Path)
 VIRTUALNI PUT (VP - Virtual Path): se sastoji od više virtualnih
kanala prema istoj krajnjoj točci.
 VIRTUALNI KANAL Virtualni kanal je put kroz mrežu kojim prolaze
sve ćelije određenog toka, određen na početku prijenosa.
 Zaglavlje ćelije nosi identifikatore virtualnog kanala i puta, koji
zajedno jednoznačno određuju tok podataka.

Sveučilišni studijski centar za stručne studije

Vrste usluga u ATM mreži

.
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
 Kraj
Joško Smolčić Datum: 09.11.2010

Sveučilišni studijski centar za stručne studije