Radnički pokret i

učenje o
socijalizmu
Izradila: Marta Švenda, 3.g
Razvoj radnika

 rođen novi društveni sloj  RADNIŠTVO

 prijelaz
s manufakturne na industrijsku proizvodnju je
povećao broj radnika

Slika tvornice iz 19. stoljeća

Položaj radnika
 radnovrijeme bilo je u prvoj polovici 19. st.
neograničeno (iskorištavani)

 LIBERALNI KAPITALIZAM-sustav privatne inicijative u

gospodarstvu tijekom prve polovice 19. st.,
zasnovan na neobuzdanom iskorištavanju radne snage
u proizvodnim i drugim djelatnostima

 od nadnice se jedva uzdržavala obitelj

Slika djece i žene kako rade u 19. st
Prvi oblici radničkog pokreta
 pojavio se u Velikoj Britaniji
 “luditi” su razbijali strojeve
 smatraju da im strojevi kradu posao

 LUDIZAM= pokret protiv strojeva

u Velikoj Britaniji početkom
19. stoljeća

država je uvela smrtnu kaznu

 radnici su počeli štrajkati

 osnovani su prvi radnički sindikati (strukovna

organizacija koja štiti interese radnika)

 prviorganiziran radnički pokret je bio ČARTIZAM

 1838. radničko društvo tražilo je Narodnu povelju

 uvedeno desetosatno radno vrijeme

Radnički pokret izvan VB
 pobuna svilara u Lyonu 1831. i 1834.
 šleski tkalci su u očaju 1844. uništili tvorničke
strojeve

 sve su to bili pretežno spontani pokreti

Učenje o socijalizmu
 SOCIJALIZAM = društveno uređenje utemeljeno na
podržavljenim ili podruštvljenim sredstvima za
proizvodnju u kojem nema klasa ni radničke
eksploatacije

 povećanje radničkih prava i u politici zaštite radnika

Utopijski socijalizam
 francuski socijalni teoretičari i filozofi Saint-Simon i
Charles Fourier
 engleski tvorničar Robert Owen
 donesen je 1819. u Velikoj Britaniji prvi zakon o

zaštiti radnika.
 Djeci mlađoj od 9 godina zabranjen rad u tvornicama
 Djeci od 9 do 16 godina ograničeno je radno vrijeme
na 12 sati na dan.
 prvi socijalisti nisu mogli postići više
Druga generacija socijalista
-sredina 19. stoljeća
 Karl Marx i Friedrich Engles
 u klasičnom društvu se vodi borba između dvije

suprotstavljene klase = klase izrabljivača i izrabljenih

 izrabljivači su kapitalisti (građanski poduzetnici), a

izrabljivan je proletarijat (radništvo)

Karl Friedrich
Marx Engles
 1847. su u Londonu utemeljili Savez komunista
(prva značajnija radnička organizacija u svijetu)

 1848. su objavili Manifest komunističke partije

 dokazuju kako jedini put u socijalizam je proleterska

revolucija koja će srušiti vlast kapitalista i uspostaviti

diktaturu proletarijata, a ona će ukinuti izrabljivanje
čovjeka i privatno vlasništvo
 Marksov nauk naziva se marksizam

u Londonu su 1864. osnovali Prvu internacionalu

(međunarodno udruženje radništva)
Razvoj socijaldemokracije
 1889. je u Parizu osnovana Druga internacionala
 1. svibnja proglašen je međunarodnim radničkim

praznikom
 socijalisti Druge internacionale izjasnili su se za

osmosatno radno vrijeme za malodobne radnike

Socijaldemokratske stranke
 djelovanje u legalnim parlamentarnim okvirima
građanskog društva
 prva stranka bila je njemačka Socijaldemokratska

radnička stranka
 1888. osnovana je austrijska Socijaldemokratska strana

u Velikoj Britaniji osnovana je 1900. Laburistička stranka

koja je 1906. ušla u Donji dom britanskog parlamenta
 1886. osnovana je Američka federacija rada
Socijaldemokratske stranke
 Ruska socijaldemokratska radnička stranka već je na
drugom kongresu u Londonu 1903. podijelila na
revolucioniranu (boljševici) i sporazumašku struju
(menjševici)
 Vladimir Iljić Uljanov Lenjin počeo je izdavati list Iskra

u kojem se zalagao za stvaranje disciplinirane radničke

partije s jezgrom iskrenih revolucionara
HVALA VAM NA
POZORNOSTI!