SAŽETAK

Maria Montessori uočila je da dijete pokazuje fenomen

„usmjeravanja pozornosti“ kada je u najvišem stepenu
svoje svjesnosti i koncentracije. Taj fenomen povezan
je s nekim vanjskim predmetom i od velike je važnosti
za dijete. U trenu usmjeravanja pozornosti javlja se
normalizacija ponašanja, dijete postaje oslobođeno svih
poremećaja karaktera i kako je navodila Maria
Montessori, ono postaje novo dijete.
UVOD
Cilj seminarskog rada je upravo to da se ukaže na posebnost Montesori
sistema vaspitanja, gdje dijete stavljamo u centar  i poštujemo ga kao odraslu
osobu, upoznajemo njegov karakter. Važan pojam metode vaspitanja Marije
Montesori  je ličnost djeteta. Djetetu se mora omogućiti slobodan razvoj, gdje je
vrlo važno i samoobrazovanje. Sve se to odvija u dobro „uređenoj sredini“  koja
sadrži sve potrebne materijale za izvođenje određenih aktivnosti. Montesori
metod je oblikovan na osnovu posmatranja djece u različitim stadijumima
razvoja, kao i u kontaktima sa djecom različitih kultura. Odlikuju ga neke
karakteristike koje kod djece imaju univerzalno važenje: sva djeca imaju 
“upijajući um”, sva prolaze kroz razdoblja posebne osjetljivosti, sve uče kroz
igru i rad, uče se samostalnosti i kreativnom ispoljavanju sposobnosti, sva žele
da budu nezavisna i sva prolaze kroz nekoliko faza u razvoju.
METODOLOGIJA RADA
 Predmet rada

Predmet ovog rada je prepoznavanje i analiziranje osobitosti Montessori

pedagogije.

 Problem rada

Problem rada su osnovne ideje i principi Montessori pedagogije!

  Cilj rada

Navesti i objasniti značajne karakteristike Montessori pedagogije.

 Zadaci rada
 Ispitati šta je to Montessori pedagogija
 Istražiti život Marie Montessori
 Ispitati osnovne ideje Montessori pedagogije
 Ispitati osnovne principe Montessori pedagogije
RAZRADA TEME
Montessori pedagogiju utemeljila je Maria Montessori. Montessori metoda ostvaruje se
kroz Nastavni plan i program uz pomoć posebno izrađenih didaktičkih materijala.
Materijali u Montessori školama u potpunosti su prilagođeni djeci, pa su tako stolice,
stolovi i materijali prilagođeni dječjoj veličini, kako bi ih djeca mogla nositi. Podijeljen je u
nekoliko grupa, a potiče razvoj osjetila, pruža mogućnost konkretnog razumijevanja
apstraktnih pojmova i učvršćuje vezu mozga i ruke.
Glavni ciljevi Montessori metode su: olakšati razvoj
jedinstvene dječje ličnosti, pomoći djetetu da se društveno i
emocionalno prilagodi i raste kao snažno i sretno dijete te
pomoći i omogućiti djetetu da u potpunosti razvije svoje
intelektualne sposobnosti. Montessori pedagogija u
potpunosti uvažava dječju individualnost od koje se uvijek
polazi. To se najbolje može sažeti u osnovnom načelu
Montessori pedagogije koje glasi „Pomozi mi da to učinim
sam“. Uspješno ostvarenje Montessori pedagogije očituje
se u izboru nastavnih strategija i mjesta rada, gdje se polazi
od praktičnih potreba svakog djeteta.
MONTESORI PEDAGOŠKI
SISTEM
Montesori pedagoški sistem se temelji na antropologiji, stavljajući u središte dijete
koje se gleda i poštuje kao cjelovitost. Temelj pedagogije je znanstveno
istraživanje spontanog učenja djeteta, poticanje na vlastito djelovanje i
samostalnost. Montesori pedagoški koncept znači:

 Sloboda u širem značenju

 Poštivanje djeteta kao individue

 Samostalan rad učenika

 Učenje istraživanjem

 Poticanje saradnje u kolektivu

 Promjena uloge učitelja

 Korištenje raznih materijala i tehnika u organizaciji učenja i nastave

 Bolja priprema za život u društvu

TEMELJNA PEDAGOŠKA NAČELA
MONTESSORI SISTEMA
 Poštivanje djeteta
U prvom planu odgoja i obrazovanja nije prenošenje znanja, nego
pružanje slobode da se dijete razvije u skladu sa svojim
sposobnostima, prožimajući dostojansto djetetove ličnosti kao stav
pedagogije.
 Osposobljavanje osjetila i kretanja
Omogućiti djeci doživljaj okoline putem svih osjetila: mirisa, okusa,
dodira i sluha. Razvoj osjeta i razvoj motorike cijelog tijela smatra se
jako važnim u odgoju djeteta jer se s pokretom i osjetom događa i
zdrav psihički duh, duhovni, tjelesni i društveni razvoj djeteta.
 Polarizacija pažnje

Maria je posmatranjem ustanovila kako mala djeca imaju sposobnost duboke

koncentracije. To stanje velike i duboke koncentracije nazvala je polarizacija pažnje. To je
trenutak kada dijete mijenja stanje, postaje mirnije, pametnije i lakše se izražava.

 Sloboda izbora i disciplina

Sloboda izbora je nužan oblik u individualnom razvoju djeteta. U Montesori pedagogiji

zauzima središnji dio. Svako dijete ima svoj pristup i tempo učenja, kao neki mali ritual.
Iznimno je važna i sloboda kretanja kojoj su učionice prilagođene, sloboda biranja
materijala, izražavanja osjećaja i sloboda mirovanja.

 Pripremljena okolina

Pripremljena okolina ima jednu od ključnih uloga u razvoju djeteta. Ona mora biti
harmonična, jedinstvema cjelina,a ne zbrka materijala. Mora djetetu pružiti mogućnost
izbora materijala, laku prenosivost,rad u grupama ili individualni rad. Sav pribor vodi od
lakšeg prema težem.
MONTESORI OKOLINA
Pripremljena okolina nudi pribor za razvoj intelektualnih i
motoričkih sposobnosti djeteta. Individualni pristup daje
mogućnost integriranja djece s poteškoćama u razvoju kao i
darovite djece u redovan program. Ovakvim načinom rada se
lako prati razvoj svakog pojedinog djeteta i uočavaju
odstupanja u razvoju. Pribor za rad daje mogućnost praćenja
dječjeg napredovanja i sposobnosti te uočavanja posebnih
interesa. Skupine su heterogene i na taj način se ne razlikuju
od obiteljskog okruženja u kojem žive djeca različite dobi.
PROSTOR I MATERIJAL
Učionice su posebno uređeni prostori za rad, učenje i ispunjavanje razvojnih potreba
djeteta. Stolice i stolovi su veličinom primjereni snazi, tako da ih može nositi i
rzmještati po prostoru. Područje za individualni rad na podu ima tepihe i male
prenosive stalke. Postoje posebni kutovi za čitanje, pisanje, matematiku, modeliranje i
razne druge hobi aktivnosti. Zidovi su ukrašeni raznim slikama i/ili crtežima djece.
Važno je da ima dovoljno prostora za kretanje, plesanje i hodanje.
Pribor za pojedinu vježbu uvijek se nalazi na istom mjestu i u istom obliku, svi
djelovi su odgovarajućih boja i vode do usavršavanja vještina djeteta.
Predmeti su grupirani po područjima vježbi: praktični život, poticanje govora,
vježbanje matematike i slično. Jedino je pravilo u montesorskom prostoru da
se pribor nakon igre mora vratiti na mjesto na kojem se nalazio i dovesti u isto
stanje u kakvom je zatečen, kako bi i iduće dijete koje ga odabere moglo
njime steći potrebne vještine i znanja.
 NASTAVA I UČENJE

Nastava je podijeljena u odgojne cjeline kao što su odgoj pokreta, religijski odgoj,
svemirski odgoj, odgoj kreativnosti, učenje jezika i slično. Materijali su rađeni s
posebnom svrhom, pa tako imamo materijale za matematiku, materijale za razvoj osjeta,
materijale za jezik, za razvoj pokreta, za svemirski odgoj i slično.

 UČITELJI I OCJENJIVANJE

Montessori odgajatelji i učitelji moraju biti veseli, vedri, nježni, suzdržani, dobro
raspoloženi i doslijedni s povjerenjem u djecu. Također moraju brinuti o svome izgledu
kako npr. odjeća ili previše šminke ne bi odvačilo dječiju pozornost od materijala, te imati
razvijenu komunikacijsku vještinu posebno u odnosu s roditeljima. Zadaci Montessori
odgajatelja/učitelja su: očuvanje i nadgledanje pribora i reda u okolini (indirektan rad),
pomaganje prirodnog procesa samoizgradnje djeteta, dobro poznavanje pribora i
odgovarajućih načina pokazivanja djetetu, nadzor radnog ugođaja, pokazivanje vježbi,
indirektno uplitanje, poštivanje postignute koncentracije i ohrabrenje.
ZAKLJUČAK
Glavna misao Montessori pedagogije glasi „Pomozi mi da to učinim sam“, gdje se
naglasak stavlja na važnosti djetetove samostalnosti i ukazuje na činjenicu da je
dijete u središtu pedagogije te je ono centralna ličnost po kojoj je sve
prilagođeno. Ono što je od izuzetne važnosti u Montessori pedagogiji jest njena
stroga mjerila za izgledom okoline i ponašanje odraslih u Montessori
ustanovama. Djetetu treba pružiti mogućnost razvoja u primjerenom i
pripremljenom okruženju, prostorno prilagođenom i intelektualno poticajnom.
Pripremljenu okolinu čini posebno oblikovan didaktički materijal. Od velike je
važnosti djetetu pružiti slobodu, i to ne u kontekstu toga da dijete može čini sve
što hoće, već da je dijete samo sebi gospodar i da se time ne ograničava
djetetova spontanost i mogućnost kreiranja vlastitog stvaralaštva, ali isto tako mu
oslonac (odgajatelj) daje jasne znakove za orijentaciju.
HVALA NA PAŽNJI!!!