Rimska civilizacija na

području BiH

Rimska cicilizacija na području BiH

Uradile: Mavrić Adna i Ćesko Ajla IV-2

 Bosna i Hercegovina na području Ilirika

Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu čini dio

pokrajine Ilirik, koji se dijeli na Dalmaciju (planinski i
južni dio Bosne i Hercegovine) i Panoniju (sjeverna
Bosna i Bosanska Posavina).

POJMOVI NA LATINSKOM

Bosnia et Herzegovina- Bosna i Hercegovina

Imperium Romanum- Rimsko Carstvo
Provincia-pokrajina
Dalmatia-Dalmacija
Pannonia-Panonija
Rimljani su poslije sloma velikog ilirskog odnosno Batonovog
ustanka od 6. do 9. godine poslije Krista, trajno zavladali ovim
prostorima i započeli proces romanizacije ilirskog pučanstva te
su jače razvili privredu i ojačali trgovinu.
Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom, lovom, a Panoniji i
žitaricama. Gradili su poljoprivredna dobra, ville rustice, terme
s kupalištima i saunama, hramove kao i niz drugih pratećih
objekata.

POJMOVI NA LATINSKOM

Agricultura-poljoprivreda
Ctenotrophia-stočarstvo
Venatio- lov
Frumentum-žitarice
Templum- hram
Rimska provincija Dalmacija
Dalmacija je dobila ime po najznačajnijem plemenu
Dalmata, koje je nastavalo kraj izmedu Krke i
Neretve. Glavno mjesto Dalmacije bijaše Salona,
gdje je bilo križanje svih cesta. Ističe se Via
exercitualis između Salone i Siscie.

Caput-glavni grad
Locus-mjesto
Via-cesta
Quadrivium- križanje
 Rimska provincija Panonija
Panonija je granicila na jugu s Dalmacijom, na
zapadu s Istrom i Norikom. Na sjeveru i istoku od
Beča (Vindobona) do Beograda (Singidunum) dijelio
ju je Dunav od barbarskih zemalja. Na jugoistoku,
na Kolubari, graničila je s Mezijom.

Ora-granica
Occidens-zapad
Histria-Istra
Borealis-sjever
Oriens- istok
Barbarus-barbarskih
Territorium-zemlja
Rudarstvo, ceste i gradovi za vrijeme Rimljana
Brzo su otkrili da u Bosni leže bogata nalazišta ruda (srebro,
bakar, željezo i olovo). Otvorili su velike rudnike srebra
(Srebrenica - Argentaria i Srebrenik), bakra (Kupres), željeza
(Vareš), olova (Olovo) i soli (Tuzla). Radi bržeg razvijanja
rudarstva, trgovine i lakše uspostave rimske vlasti Rimljani u
Bosni grade naselja, ceste i vojni logori. Najvažniji putni pravci
širili su se u svim smjerovima od glavnog grada provincije Ilirik
- Salone (Solin kraj Splita u Hrvatskoj).

Metalleutice-rudarstvo
Urbs-grad
Argentum-srebro
Cuprum-bakar
Ferrum-željezo
Plumbum-olovo
Commercium-trgovina
Militaris-vojni
Castra-logor
 Municipium Servicium
U doba Rimljana na mjestu Bosanske Gradiške nalazilo se naselje
Municipium Servicium u provinciji Panonija, koje je bilo važno
raskrižje puteva prema istoku i jugu Balkana, odnosno pristanište za
riječnu rimsku flotu na rijeci Savi što dovoljno govori o strateškom
značaju naselja u to vrijeme. Taj je cestovni put često služio kako bi
se rimske postrojbe brzo prebacile iz luke u Saloni na riječne putove
koji su vodili prema Sirmiumu i dalje prema Meziji.

Balcania-Balkan
Flumen-rijeka
Classis-flota
Portus-luka
 Salona
Salona, glavni grad provincije, bila je glavno sjedište rimskog namjesnika koji
je od 3.st. n. e. bio vojnički zapovjednik – legatus, a poslije samo civilni
guverner. Na čelu provincije bio je namjesnik, obično bivši konzul, koji je imao
punu vrhovnu upravnu, vojnu i sudsku vlast nad provincijom. Njegova titula
nosila je naziv legatus Augusti pro praetore provinciae Dalmatiae. Namjesnik
je bio glavna veza između centralne carske vlasti u Rimu i stanovništva
provincije kojom je upravljao. U njegovom uredu - officium consularis, radili
su službenici i ostalo pomoćno osoblje. Pomagali su namjesniku u vođenju
provincijske uprave

Regens-namjesnik
 Rimska gradnja
Osim gradnje utvrđenja, Rimljani počinju s provođenjem drugih mjera kojima
su željeli osvojene teritorije vojno osigurati. Zbog geopolitičkog položaja i
strateškog značaja područja naše zemlje, preko kojeg su vodili pravci koji su
povezivali obalu Jadrana, kao i Italiju, s Panonijom i Podunavljem, počela je
gradnja cesta. Italicima su bila poznata privredna bogatstva iz prethistorijskog
perioda, što pokazuju uvezeni predmeti iz Italije. Uz puteve podižu stanice i
druga naselja. Na području današnjeg Brčkog izgrađena je najstarija utvrda sa
naseljem pod nazivom Saldae, što na latinskom znači Luka soli. Na ovom
mjestu se odvijao transport, primopredaja soli, nakon čega se sol vodenim
putem transportovala u druge krajeve.

Mare Hadriaticum-jadransko mora

Italia-Italija
risorse economiche- privredni resursi
Communicatio-komunikacija
Violentia-naselje
 Rimske ceste
Rimljani su bili prvi važniji evropski graditelji cesta.
Razvili su mrežu koja je povezivala Rim s ostalim
dijelovima prostranog Carstva, kako bi ubrzali
kretanje jedinica. Apijska cesta via Appia bio je prvi
glavni odvojak (sporedni put) , a vodio je južno
prema Brindisiju.

Europaeus-evropski
Architectus-graditelj
Principalis-glavni
 Putna mreža
U gradnji putne mreže u provincijama istakli su se namjesnici. Nakon što je
ugušen Veliki ustanak, Rimljani su u unutrašnjost Ilirika izgradili osnovne
pravce putne mreže. Nešto cesta bilo je sagrađeno u Augustovo vrijeme, i to
onim dijelovima koji su okupirani ranije, u okolini Narone, Salone i Iadera, te u
Lici i oko Burnuma. U vrijeme Augusta počela je gradnja ceste Narona –
Nevesinjsko polje – Borci – Konjic – Sarajevsko polje, što dokazuje miljokaz u
dolini Trešanice kod Konjica. Taj miljokaz s natpisom163 Divo Augusto
predstavlja najstarije epigrafsko svjedočanstvo o gradnji rimskih puteva u
Dalmaciji.

Tempus- put
Romani- Rimljani
scriptum- natpis
 Gratis ago
attendentes

Uradile:Mavrić Adna i Ćesko Ajla IV-2