Ljudsko procesiranje informacija

 Procesiranje informacija je dominantan pristup (okvir) u

kognitivnoj psihologiji.

 Kognitivna psihologija = Psihologija procesiranja informacija

 Ljudsko biće ili bilo koji drugi inteligentni sistem (životinje,

računarski programi) traži informaciju, pohranjuje je i koristi s
ciljem donošenja odluka. Odluke upravljaju ponašanjem
inteligentnih sistem.
 Usvajanje, smještanje, pretraživanje, korištenje informacija
čine odvojene faze.

 Šta se događa tokom procesiranja (prelaska informacija iz

jedne u drugu fazu)? Kako se u okviru ovog pristupa
objašnjava ljudska kognicija?

 Osnovne postavke ovog pristupa:

 Procesiranje informacija kod čovjeka nalikuje procesiranju informacija
kod računara.
 Informacija iz okoline procesira se kroz niz sistema (npr. pažnja,
percepcija, pamćenje itd.).
 Sistemi transformiraju informacije na različite načine (npr. tri spojene
linije koje opažamo /pažnja/ vidimo kao trougao /percepcije/).
 Glavni cilj istraživanja je „otkriti” i objasniti procese i strukture.
 Primjer procesiranja informacija: Čitanje
 U osnovi subjektivno jednostavnih zadataka zapravo su izuzetno
kompleksni mehanizmi.

 Oči – nervni put – mozak

 Vidni korteks, Brockino područje, frontalni režanj,

Odgovorite na pitanje: «Na kojoj novčanici se nalazi lik Alekse
Šantića?»

 Interpretacija izgovorene informacije

 Mehanički procesi
 Segmentacija (gdje su stanke između glasova?)

 Interpretacija pitanja (poredak riječi, kontekst, ton, itd. mogu

imati snažan utjecaj na smisao rečenice)

 Traženje odgovora u pamćenju

 Donošenje odluke: odgovoriti ili ne (koliko sam siguran u

odgovor, šta ako ne odgovorim, da li je ovo neki trik..)
 interpretacija interpretacija pretraživanje
govorne poruke pitanja pamćenja

donošenje motorne
odluke: odgovor je u komadne za
odgovoriti ili ne svijesti pokretanje
jezika i usana
 Na koji način se objašnjavaju kognitivni fenomeni u okviru
pristupa procesiranja informacija?

 Eksperimentalna paradigma Saula Sternberga (1966)

 Ispitanicima je prezentran niz od jednog do šest brojeva (npr. 3,9,7)

 Nakon kraće stanke, ne ekranu je prikazan testni broj, a ispitanici su

trebali kazati da li se broj pojavio u prethodnom nizu (pozitivni i
negativni set brojeva).
3 9 7 1 5
9
 Kakav je odnos između broja čestica (veličina memorijskog
skupa) i vremena reakcije u zadatku prepoznavanja?

 Linearan!
 Istraživanja Saula Sternberga su važna jer su pokazala
da...

 analizom procesiranja informacija kognitivne

zadatke možemo razdvojiti u skup apstraktnih
koraka (faza).
Faze procesiranja informacija (Reed, 2004)

Ulaz Odgovor

Senzorni F Prepoznavanje S Kratkoročno Dugoročno

registar i skopova e pamćenje pamćenje
l l
t e
e k
r c
i
j
a
 Senzorni registar mogućava veoma kratko zadržavanje
informacije u svojoj orginalnoj senzornoj formi.

 Senzorne informacije se gube ukoliko se ne identificiraju

tokom faze prepoznavanja sklopova.

 Filter i selekcija – pažnja.

 Kratkoročno i dugoročno pamćenje.

 Neke od osnovnih karakteristika ljudskog procesiranja
informacija

 Prepoznavanje sklopova vs. analiza obilježja

 Hijerarhijska organizacija

 Smjer procesiranja

 Paralelno procesiranje
 Prepoznavanje sklopova ili analiza obilježja

 Uspoređujemo obilježja neke strukture s obilježjima

pohranjenim u pamćenje (ne cijelu strukturu s
predloškom).

 Pandemonijum (Selfridge, 1959): prepoznajemo strukturu

za koju smo našli najveći broj slaganja.
 Hijerarhijska organizacija

 Prepoznavanje sklopova organizirano je hijerarhijski

 Jezik je hijerarhijski organiziran
 Rješavanje problema je hijerarhijski organizirano
 Itd...
 Faze modela su uređene prema vremenskom redoslijedu.
 Smjer procesiranja

 Informacije teku u oba smjera; ranija faza može biti pod

utjecajem kasnije faze (prepoznavanje sklopova moguće je
samo ako je sklop pohranjen u dugoročnom pamćenju).

 Odozdo prema gore (bottom-up processing)

 Ne trebamo kognitivne procese višeg reda da posreduju
između osjetnog iskustva i percepcije

 Odozgo prema dolje (top-down processing)

 Opažač gradi (konstuira) kognitivno razumijevanje (percepciju)
podražaja koristeći osjetno iskustvo ali i druge izvore
informacija za stvaranje percepcije
Odozdo prema gore: direktna percepcija

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA
Odozgo prema dolje: konstrukcijska percepcija