Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 16

upute SADRŽAJ

Reljef Južne Amerike (I)


• Pročitaj tekst.
Reljef Južne Amerike možemo podijeliti na tri velika dijela: ostatci starog kopna Gondvane (Brazilsko visočje,
gvajansko gorje i Patagonijski plato), nizine i mlade ulančane planine (Ande).
Brazilsko visočje, Gvajansko gorje i Patagonijski plato geološki su najstariji dijelovi reljefa Južne Amerike. U
njima se nalaze velika rudna bogatstva.
Brazilsko visočje prostire se južno od rijeke Amazone. Nagnuto je prema unutrašnjosti kontinenta zbog
toga si i riječni tokovi orijentirani prema unutrašnjosti. U južnom dijelu visočja teče rijeka Iguaçu. Svoju
dolinu je usjekla u čvrstim bazaltnim stijenama koje se teško erodiraju. Prelaskom rijeke preko litice
formirani su slapovi Iguaçu. Oni se nalaze u kanjonu Garganta del Diablo.
Gvajansko gorje smješteno je sjeverno od Amazone. Ono je nastavak Brazilskog visočja, ali je od njega
odvojeno sedimentacijskim bazenom Amazonije. Karakteriziraju ga brojni vodopadi. Najviši od njih je
Angelov slap (Salto Angelo) visok 979 m. Angelov slap je ujedno i najviši slap na Zemlji. Veliki dijelovi
Gvajanskog gorja su potpuno nepristupačni i neistraženi.
Patagonijski plato jest visoravan na jugu. Proteže se južno od rijeke Rio Negro u Argentini do Tierre del
Fuego na jugu. Na njoj prevladava suha klima.

• Zadatci:
– U atlasu pronađi tri reljefne cjeline Južne Amerike koje su ostatci Gondvane.
– R/7
– R/8
– R/9
Reljef Južne Amerike (I)

Gvajansko gorje

Brazilsko visočje
Reljef Južne Amerike (I)

slapovi Iguaçu

Garganta del Diablo


Reljef Južne Amerike (I)

Angelov slap
upute SADRŽAJ

Reljef Južne Amerike (II)


• Pročitaj tekst.

Nizine se nalaze između starih fragmenata nekadašnjeg kopna Gondvane (staro gorje) i novih nabranih
planina. Međusobno su povezane. To su nizine rijeka Amazone, Orinoca i La Plate.

Ande (Cordilleras de los Andes) mladi je planinski lanac koji se pruža u dužini od 7500km od Kariba pa duž
tihooceanske obale sve do Tierra del Fuego na krajnjem jugu Južne Amerike. Nastale su za vrijeme Alpske
orogeneze prilikom pomicanja Južnoameričke litosferne ploče na zapad. Na prostoru Središnjih Andi
(Bolivija) taj je planinski lanac najširi i tu se nalaze brojni visoki vrhovi, uglavnom vulkani. Tu se nalazi i
Altiplano, visoravan u kojem se nalaze brojna jezera. Najveće je Titicaca, ujedno i najveće slatkovodno
jezero Južne Amerike, a nalazi se na 3812m n.v. Južne Ande su u pleistocenu bile izložene djelovanju
ledenjaka. Oni su ostavili duboke tragove u reljefu, stvarajući fjordovsku obalu. U sjevernom dijelu Južnih
Anda nalazi se najviši vrh južnoameričkog kontinenta – Aconcagua, visine 6910m.

• Zadatci:
– R/10
– R/11
– R/12
– R/13
– R/14
Reljef Južne Amerike (II) Nizine uz rijeke
Orinoco

Amazona

La Plata
Reljef
ReljefSrednje
Južne Amerike
Amerike(II)

Ande
Reljef Južne Amerike (II)

Titicaca

Aconcagua
upute SADRŽAJ

Klima Latinske Amerike (I)


• Pročitaj tekst.
Klimu i vegetaciju Latinske Amerike određuju geografska širina i reljef.
Promjenom geografske širine mijenjaju se i klimatsko-vegetacijske zone. Prašumska klima (Af)
prevladava u nizinama Amazone i Orinoca te u niskim dijelovima Srednje Amerike. Ona nije
pogodna za život ljudi, pa je to prostor rijetke naseljenosti. Vegetaciju čine tropske kišne šume
koje se u Južnoj Americi nazivaju selvas. Sjeverno i južno od prostora prašumske klime prostire se
savanska klima (Aw). Biljnu zajednicu savanske klime čine visoke trave i rijetko nisko drveće
širokih krošanja. Na prostoru Brazilskog visočja takve savane se nazivaju campos, a na prostoru
Gvajanskog gorja i doline Orinoca llanos. Oko obratnica protežu se vruća pustinjska (BW) i
stepska klima (BS). Takvu klimu imaju sjever Meksika i poluotok Kalifornija. Pustinjama u tom
prostoru doprinosi i hladna morska struja koja teče uz obalu. U Južnoj je Americi zbog utjecaja
hladne morske struje nastala obalna pustinja Atacama. Od umjerenih klima najraširenija je
umjereno topla vlažna klima (Cf). Oko ušća rijeka Parane i Urugvaja razvio se pojas travnate
vegetacije, pampa. U središnjem je Čileu prisutna mediteranska klima (Cs) s karakterističnom
mediteranskom vegetacijom. Najjužniji dijelovi Južne Amerike imaju klimu tundre (ET).

• Zadatci:
– R/15
– R/16
Klima Latinske Amerike (I)

Klimatska
regionalizacija
Latinske Amerike
upute SADRŽAJ

Klima Latinske Amerike (II)


• Pročitaj tekst.
Osim geografske širine, na klimu Latinske Amerike odlučujući utjecaj ima i reljef.
Reljef uzrokuje pojavu klimatsko‑vegetacijskih katova. Tierra caliente (vruća zemlja) najniža je
zona, proteže se do oko 1000m nadmorske visine. Obuhvaća vruća i vlažna područja obalnih
nizina s tropskom vegetacijom. Tierra templada (umjerena zona) je zona najveće naseljenosti. U
njoj dominira savana. Tierra fria (hladna zemlja)je prostor do gornje granice šuma. U nižim
dijelovima zone vegetaciju čine listopadne šume i trava, a u višim crnogorične šume. Tierra
helada (ledena zemlja) proteže se do granice snijega i leda. Vegetaciju čine trave, grmlje i
vazdazelene šikare. Tierra nevada (snježna zemlja) nalazi se iznad granice snijega i leda, a
temperature su stalno ispod 0°C.

• Zadatci:
– R/17
Klimatsko-vegetacijski katovi u Latinskoj Americi
Klima Latinske Amerike (II)
upute SADRŽAJ

Vode Latinske Amerike


• Zadatak:
– R/18
upute SADRŽAJ

Gospodarstvo Latinske Amerike


• Pročitaj tekst.

Na gospodarstvo zemalja Latinske Amerike utječe više čimbenika: ovisnost o drugim državama
(SAD, EU, OPEC), monokulturna poljoprivredna proizvodnja (kava, banane, šećerna trska), rast
cijena nafte i pad cijena poljoprivrednih proizvoda i ruda na svjetskom tržištu, nedostatak
domaćega kapitala, trgovački deficit.
Sedamdesetih je godina 20. stoljeća gospodarstvo Latinske Amerike raslo. Osamdesetih godina u
svijetu se zbila energetska kriza (porast cijene nafte na svjetskom tržištu) koja je utjecala na
gospodarstvo zemalja Latinske Amerike. Neke su države uzele zajmove i razvijale industriju te su
uspjele oživjeti svoje gospodarstvo.

• Zadatci:
– R/19
– R/20
Gospodarstvo Latinske Amerike

BDP država Latinske Amerike


%
Stopa promjene BDP-a u odnosu na prethodnu godinu
12

0
1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
-4

-8

-12

Brazil Argentina Čile Peru


Česti tam!
Izvršio si zadatak!

You might also like