2.kiselo-Bazne Titracije

Volumetrijske metode analize
Kiselo-bazne titracije
Kiselo-bazne titracije
 Osnovni cilj:
 Znanja o k-b titracijama mogu se iskoristiti za
 određivanje koncentracije kiseline i baze u uzorku
 određivanje pKa i pKb vrijednosti analita
 Predviđanje oblika titracijske krivulje

 Određivanje završne točke titracije (ZTT)
 potenciometrijski ili
 primjenom obojenih indikatora
 Grafički prikaz:
 Promjena pH vrijednosti ovisno o volumenu dodanog
titranta
 Razumijevanje “što se događa” u reakcijskom sustavu
tijekom titracije
 Objasniti karakteristična područja titracijske krivulje
Titracija jake kiseline s jakom bazom
 Uvijek je titrant jaka kiselina ili baza
 Prvi korak:
 napisati kemijsku reakciju između titranta i analita
 Primjer:
 titracija 50,0 mL 0,05 mol/L HCl s 0,1 mol/L NaOH
 Zadatak:
 Konstrukcija titracijske krivulje:
 Računati pH vrijednost otopine nakon svakog
dodatka titranta
 I analit i titrant u potpunosti disociraju:
 Reakcija neutralizacije:
 Kvantitativnost:
 Računanje volumena titranta u točki
ekvivalencije:
 V(HCl) × c(HCl) = V(NaOH)t.e. × c(NaOH)
 količina analita = količina titranta
 Vt.e = {V(HCl) ×c(HCl)} /c(NaOH)

 Vt.e. = {50,0 mL ×0,05 mol/L}/0,1 mol/L
 Vt.e. = 25,0 mL
 Početni pH otopine
+
(prije titracije)
 pH = -log [H ] = -log c(HCl) = -log 0,05 mol/L = 1,3
 pH vrijednost u području prije ekvivalentne točke titracije
(ETT) +
 Prije ETT u suvišku su ioni H (dva načina računanja)
n(HCl) ca  Va  ct  Vdodano
c(HCl)  
Vukupno Va  Vdodano
c(HCl)   H  
 ili
Vt.e.  Vdodano Vp
 H  

 0, 05 M 
Vt.e. Vp  Vdodano
 udio zaostalog faktor razrjeđenja
analita
 pH vrijednost u području prije ekvivalentne točke
titracije (ETT) {V(NaOH) = 10,0 mL}
25, 0  10, 0 50, 0

 H  

 0, 05 M 
25, 0 50, 0  10, 0
 H    0, 6  0, 05 M  0,833  0, 025 mol / L
 H    0, 025 mol / L
pH   log 0, 025  1, 6
 pH vrijednost u području prije ekvivalentne točke
titracije (ETT) {V(NaOH) = 10,0 mL }
25, 0  10, 0 50, 0

 H  

 0, 05 M 
25, 0 50, 0  10, 0
 H    0, 6  0, 05 M  0,833  0, 025 mol / L
 H    0, 025 mol / L
pH   log 0, 025  1, 6
višak H+
 Računanje pH u ETT {V(NaOH) = 25,0 mL
}
 Računanje pH u ETT {V(NaOH) = 25,0 mL}
višak H+
 Računanje pH nakon ETT
ct  Vdodano  ca  Va
OH  

Va  Vdodano
 ili vdodano  Vt.e.

OH   0,1 M 

Vp  Vdodano
 Računanje pH nakon ETT {V(NaOH) =
25,10 mL} 25,10  25, 0
 OH   0,1 M 

 1,33 104 M
50, 0  25,10
14
 H  
 1  10  7,52  10 11
1,33 104
pH   log 7,52 10 11
-
pH  10,12 višak OH
višak H+
 Računanje pH nakon ETT {V(NaOH) =
25,10 mL} 25,10  25, 0
 OH   0,1 M 

 1,33 104 M
50, 0  25,10
14
 H  
 1  10  7,52  10 11
1,33 104
pH   log 7,52 10 11
-
pH  10,12 višak OH
višak H+
Titracija jake baze s jakom kiselinom
 Računanje pH otopine tijekom titracije analogno
kao za titraciju jake kiseline
 Prije titracije koncentracija hidroksidnih iona
jedanka je konc. baze
 U području prije ETT pH određuje zaostala
koncentracija j.b
 Neposredno prije ETT reakcijska otopina je još
uvijek bazična -
višak OH
 U ETT pH otopine je 7.0
 Poslije ETT pH je određen
viškom dodane jake kiseline višak H+
Utjecaj koncentracije reaktanata na izgled
krivulje titracije j.b (ili j.k)
 Titracija jake b. A) 0,05 M NaOH sa 0,1 M
HCl
 B) 0,005 M NaOH sa 0,01 M HCl
Titracija slabe kiseline s jakom bazom
 1. Prije dodatka lužine otopina sadrži samo vodu i
slabu kiselinu HA. pH je određen koncentracijom
kiseline i konstantomKa disocijacije Ka.

HA  H  A
 
 2. Prvim dodatkom jake baze u titracijskoj otopini

je višak HA i anionski
 dio A nastao u reakciji


HA  OH  
 A 
 H 2O
 HA +
 A pufer
pH se računa primjenom jednadžbe: cb


pH  pK a  log
ca
 3. U ETT “sva” HA je prevedena  u A . A je slaba
baza -sol sl.k i j.b (ili konjugirana baza od HA) i pH
ove otopine određen je konstantom Kb i
koncentracijom ove konjugirane
Kb
 baze.

A  H 2 O  HA  OH
 pH u ETT mora biti veći od pH 7
 4. Poslije ETT
 u otopini je višak jake baze.
Zanemaruje se mogući mali utjecaj A i pH otopine
se računa kao da imamo samo jaku bazu i vodu.
Krivulja
 Dva karakteristična područja i dvije
karakteristične točke
 Titracija slabih organskih kiselina
 Izbor analita za titraciju:
o-nitrofenol; ili m-nitrofenol
1.Potpunost reakcije neutralizacije? Je li reakcija

kvantitativna?
Izračunati konstantu reakcije neutralizacije!
Kvantitativnost reakcije neutralizacije
 Konstanta reakcije neutralizacije
 A    H    A    H  
K K
 HA  OH    H    HA  OH    H  
K a 6,16 108 K 4,1  10 9
K   0, 62  10 7
K  a
  4,1  10 5
K w 1, 0 1014 K w 1, 0  1014
 prihvatljivo kvantitativno nije
kvantitativno
 Za titraciju odabran o-nitrofenol - reakcija
prihvatljivo kavantitativna
 M-nitrofenol se ne može titrirati jer reakcija ne
zadovoljava traženu kvantitativnost
 Potpunost reakcije ovisi o koncentraciji analita
 2. Računanje volumena u ETT:

 3. pH prije početka titracije HA Ka
 H 
 A 

-pH otopine slabe kiseline-
c x x x
T
 3. pH prije početka titracije
x2
Ka   6, 61 108
0,1  x
x2
Ka   6, 61 108
0,1
x  6, 61108  0,1  8,13 104  H    K a  cT
 H    8,13 104 molL1
pH  3, 09
 4. pH tijekom titracije u području prije ETT
-područje pufera-
 Za naš primjer: Vte = 50,0 mL V(NaOH) = 10,0

mL
 Tablično prikazaneHA
količine 
k. A
 OH slabe
 i konjugirane
 H 2O
b.
Početna količina 1 10/50(1/5) _ _

10 / 50 1
Konačne  pK a  log
pH količine (4/5)
40/50 pH 
_ pK a  log
10/50(1/5) _
40 / 50 4
pH  6, 6
 Posebnost titracije slabe kiseline je doseg 50%
neutralizacije ili V = ½×Vte
 Za V= ½×Vte pH = pKa ( podaci za kvalitativno određivanje)
 Za primjer: V=25,0 mL
HA  OH  


 A  H 2O
Početna količina 1 25/50 (1/2) _ _
Konačne količine 25/50 (1/2) _ 25/50 (1/2) _
25 / 50 1
pH  pK a  log  pH  pK a  log
25 / 50 1
pH  pK a  pH  7, 21
 5. Područje u ETT
-
 HA je neutralizirana i u otopini je njena
konjugirana baza A
 5. Područje u ETT
 Za naš primjer: V(NaOH)te = 50,0 mL
50, 0
cb  0,1  0, 05 mol / L
50, 0  50, 0
OH    1, 62 107  0, 05  9, 0 10 5 mol / L
-
 pOH = 4,05
 pH = 14 - 4,05 = 9,95 ili pH = -log
(Kw/[OH ]) = 9,95
 Područje poslije ETT
 Višak titranta određuje pH otopine
 Ako je V(NaOH) = 50,10 mL

 [OH - ] = 9,99×10
-5
 pH= -log (Kw/[OH - ]) = 9,99

 Krivulja titracije o-nitrofenola s NaOH
13
12 Područje pufera Višak OH-
11
10 pH = pKa
9
8
7 ETT
pH
6
5 50%
4 neutralizacija
3
2
1
0
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
V(NaOH)/mL
Što utječe na izgled krivulje titracije sl.k s j.b ?
pKa ; c(HA) ; c(BOH)
a) b)
a) V(HA) = 50,0 mL
c(HA) = 0,02 M
c(NaOH) = 0,1 M
 b) pKa = 5,0
c(HA) = od 20,0 mM
do 0,002 mM
V(HA) = 50,0 mL
c(NaOH) =5×c(HA)
Titracija slabe baze s jakom kiselinom
 1. Prije dodatka kiseline otopina sadrži samo vodu i
slabu bazu B. pH je određen koncentracijom baze i
konstantom hidrolize Kb.
Kb
 BH   OH 
B  H 2O 
 2. Prvim dodatkom jake + kiseline u titracijskoj otopini

su višak B i kationski dio BH nastao u reakciji


B  H  
 BH 
+
 B + BH pufer
 pH se računa primjenom jednadžbe:

pH  pK a  za BH
 B

  log BH 


+ +
 3. U ETT “sav” B je prevedena u BH . BH je slaba
kiselina -sol sl.b i j.k (ili konjugirana kiselina od B) i
pH ove otopine određen je konstantom Ka i
koncentracijom ove konjugirane kiseline.
 
Ka
BH  H 2 O   B  H 3O 

Ka
ili BH    B  H
 pH u ETT mora biti manji od pH 7
+
 4. Poslije ETT u otopini je višak jake kiseline.
Zanemaruje se mogući mali utjecaj BH i pH otopine
se računa kao da imamo samo jaku kiselinu i vodu.
Krivulja
Područje pufera +
Višak H
50%
neutralizacije
pH =
pKb ETT
1/2Vte
Vte
Kvantitativnost ; Izbor analita
 Piridin

Kb
 H 2 O    OH 
K b  1, 69 10 9
 Hidroksilamin

2 2

  H O 
HONH 
 HO N H
Kb
3  OH 
K b  1, 07 108
 Amonijak

Kb
 
NH3  H 2 O  NH 4  OH  K b  1, 76 105
Kvantitativnost ; Izbor analita
Konstanta reakcije neutralizacije za procjenu
kvantitativnosti
1, 69 109
Za piridin :  1, 69  10 5
1, 0 1014
1, 07 10-8
Za hidroksila min :  1, 07  10 6
1, 0 10-14
1, 76 10-5
Za amonijak :  1, 76  10 9
1, 0 10-14
6
Titrirati se mogu hidroksilamin i amonijak jer je
 Računanje pH u području prije ETT

Utjecaj konstante Kb na izgled krivulje titracije
sl.b s j.k ?
 Utjecaj jakosti slabe
baze na izgled krivulje
 Krivulje titracije
50,0 mL 0,1M sl. b.

sa 0,1 M HCl
Titracija poliprotonskih kiselina i baza
pH pH
kiselo lužnato kiselije lužnatije
A- Ponavljanje!!! H2A HA- A2-

HA
pKa pKa1 pKa2
kiselije pH lužnatije
H3A H2A- HA2- A3-
pKa1 pKa3
pKa2
1 1
pH  (pK a1  pK a2 ) pH  (pK a2  pK a3 )
2 2
[H3A] =[HA2-] [H2A-] =[A3-]

Titracija poliprotonskih kiselina i baza
 Više od jedne ETT
 Pod uvjetom da se funkcionalne skupine značajno
razlikuju po jakosti
 Uobičajena matematička računanja pH vrijednosti
u pojedinim područjima titracije mogu se
primijeniti i na polifunkcionalne sustave ako se
omjer Ka1/Ka2 ili Kb1/Kb2 veći od 10 000.
 Ako je ovaj omjer manji velika je pogreška u
području prve ETT.
Titracija poliprotonskih kiselina
 Na prethodnoj slici prikaz je krivulje titracije za diprotonsku
kiselinu H A sa konstantama disocijacije :
2
K a1  1,0  10 3 , K a 2  1,0  10 7
 Kako je mi možemo računati pH
K a1 / K a 2  105 103
aproksimativno jednoprotonskim sustavima s kojima smo se
do sada upoznali (osim za prvu ETT).
 Prema tome pH u točki A (nije dodana j.b.) računamo kao pH
otopine koja sadrži jednoprotonsku kiselinu s .
3
 U području B je pufer koji sadrži slabu k.  1,0  10
K ai1 njenu konj.
bazu NaHA. Konstanta Ka1
H2A
 U prvoj ETT (točka C) imamo otopinu soli slabe k. koja
je amfiprotična sol.
 Koristi se konstanta Ka2
Na 2 A
-
 HA sl. k.
U području D imamo drugi pufer koji sadrži
A 2- konj.b.
i njenu . pH otopine računamo kao
pH pufera uvrštavajući Ka2.
 U točki E druga je ETT. Otopina sadrži konj.bazu
-7
slabe kiseline Na2A za koju je izračunata Kb=
Kw/Ka2=1×10
 Na kraju u području F, pH otopine određena je
koncentracijom hidroksidnog iona koju računamo iz
molariteta NaOH.
Titracija diprotičnih sustava
Titracija slabe kiseline
 Dvije odgovarajuće ravnoteže disocijacije:
K1
K2
 Točka A. Prije titracije. pH otopine računamo kao
pH otopine sl.k Ks1 konstantom
 Područje B. Područje prvog pufera. Kad dodamo
npr. 5,0 mL NaOH nastat će pufer HA -
H 2 A sastavljen od
i .
 Točka C. Prva ETT.
amfolit !
 Područje D. Područje drugog pufera.
 Točka E. Točka druge ETT
 Područje F.
Uočavanje završne točke titracije za
diprotočne sustave
 Dobro uočljiv skok pH
vrijednosti kod titracije
prvog protona ostvaruje
se samo ako je 2. ETT
 Konstanta disocijacije slabe
kiseline ili baze treba biti veća

od 1. ETT
Na slici je prikaz krivulje titracije 25,0 mL

0,1 M maleinske kiseline, H2M, s 0,1 M NaOH
Za izračunati koncentraciju kiseline povoljnija je
2.ETT jer je pH promjena izrazitija
Uočavanje završne točke titracije za
diprotočne sustave
 Na slici su prikazane titr.krivulje
za tri poliprotonske kiseline istih
koncentracija 5
A: H3PO4 omjer K1/K2 
10 dobro
definirane dvije ETT analitički iskoristive.
13
K3  10 te nije uočljiva 3. EET.
B: oksalna k. H2A, omjer K1/K2  103
Dvije ETT, ali u 1.ETT mala promjena
pH za točno određivanje konc. s indikatorom.
2.ETT omogućuje točno određivanje konc.
kiseline.
C: H2SO4 Jedan proton disocira u potpunosti
i jedan mnogo disocira, K2 = 1,2×10
Opaža se samo jedna ETT koja odgovara 2
titraciji oba protona
Titracija slabe polifunkcionalne baze
s jakom kiselinom
 Izvod titracijskih krivulja za
polifunkcionalne baze ne
zahtijeva
nova načela.
Krivulja (a):
titracija 10,0 mL baze s 0,1 M
HCl
pKb1= 4,0; pKb2 = 9,0
Krivulja (b):
titracija 10,0 mL nikotina s 0,1
M
HCl. pKb1 = 6,15; pKb2 = 10,85
Titracija slabe polifunkcionalne baze
s jakom kiselinom
 Opis prethodne slike.
 Krivulja (a): dvije dobro definirane ETT(točke C i E)
jer se Kb1 i Kb2 dovoljno razlikuju. U točkama B i
D ostvarena je 50 %tna neutralizacija te je pH
jednako pKa2 i pKa1.
 Krivulja (b): Nema oštre infleksije u drugoj ETT jer

je
veoma jaka kiselina i u točki J je veoma nizak pH
Ekvivalentno tome je veoma slaba baza i
potpuno
reagira s HCl dajući ..
Potenciometrijsko određivanje ETT
Korištenje elektrode za pH mjerenja
 Mjerenje pH vrijednosti otopine tijekom titracije
može se iskoristiti za kvalitatitvnu i kvantitativnu
analizu; znači možemo iz podataka izračunati pKa
vrijednosti i koncentraciju analita.
Potenciometrijsko određivanje ETT
Korištenje elektrode za pH mjerenja
 Precizno određivanje
završne točke titracije
Indiciranje završene točke titracije
primjenom kiselo-baznih indikatora
 Kiselo-bazni indikatori su slabe kiseline ili
slabe baze naglašene obojenosti.
 Obojenost ioniziranog oblika je različita od
obojenosti neioniziranog oblika.
 Jedan od oblika može biti bezbojan ali drugi
mora biti obojen.
 Za primjer razmotrimo indikator koji je slaba
kiselina crveno obojena u neioniziranom
obliku a plavo obojena u ioniziranom obliku.
Indiciranje završene točke titracije
primjenom kiselo-baznih indikatora
kiseli oblik bazni oblik
Primjena kiselo-baznih indikatora
Područje promjene boje indikatora
pK In  pK a
Prelazna boja indikatora kada je  HIn  In   ; tada je pH = pKa

Timol plavo
1 1.7 3 8,9 9 12
Metil oranž Dvobojni indikator
Azo indikator
Metil oranž boju mijenja

u kiselom području.
pH = 3,1 – 4,4
Većina azo ind. menja boju iz crvene u žutu sa

porastom pH
pH
Fenolftalein
 Ftaleinski indikatori fenolftalein, timolftalein
 Većina su bezbojni u umereno kiselim otopinama a obojeni u
lužnatim; nekima boja blijedi u jako lužnatim otopinama.
 pH interval : 8,0 – 9,8 fenolftalein
 9,0 – 10,5 timolftalein
fenolftalein
fenolftalein
timolftalein
prije ZTT poslije ZTT

Prirodni indikatori
 U kiselim tlima, cvjetovi hortenzije
su plavi; u lužntim tlima, cvjetovi su
ružičasti.
Biljke koje sadrže antocijane su
najčešći prirodni indikatori.
Izbor indikatora
 1. pH u ETT diktira izbor indikatora
 2. pH interval promjene boje indikatora
Izbor indikatora kod titracije slabe kiseline s jakom bazom

Izbor indikatora kod titracije jake kiseline s
jakom bazom

2.kiselo-Bazne Titracije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2.kiselo-Bazne Titracije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Volumetrijske metode analize

 Predviđanje oblika titracijske krivulje

 Vt.e = {V(HCl) ×c(HCl)} /c(NaOH)

25, 0  10, 0 50, 0

25, 0  10, 0 50, 0

 ili vdodano  Vt.e.

 2. Prvim dodatkom jake baze u titracijskoj otopini

pH se računa primjenom jednadžbe: cb

 pH u ETT mora biti veći od pH 7

1.Potpunost reakcije neutralizacije? Je li reakcija

 2. Računanje volumena u ETT:

 Za naš primjer: Vte = 50,0 mL V(NaOH) = 10,0

Početna količina 1 10/50(1/5) _ _

 Ako je V(NaOH) = 50,10 mL

 pH= -log (Kw/[OH - ]) = 9,99

 2. Prvim dodatkom jake + kiseline u titracijskoj otopini

 pH se računa primjenom jednadžbe:

 pH u ETT mora biti manji od pH 7

 Računanje pH u području prije ETT

50,0 mL 0,1M sl. b.

A- Ponavljanje!!! H2A HA- A2-

pKa pKa1 pKa2

H3A H2A- HA2- A3-

[H3A] =[HA2-] [H2A-] =[A3-]

kiseline ili baze treba biti veća

Na slici je prikaz krivulje titracije 25,0 mL

 Krivulja (b): Nema oštre infleksije u drugoj ETT jer

Prelazna boja indikatora kada je  HIn  In   ; tada je pH = pKa

Metil oranž boju mijenja

Većina azo ind. menja boju iz crvene u žutu sa

prije ZTT poslije ZTT

Izbor indikatora kod titracije slabe kiseline s jakom bazom

You might also like