Ustav kao

ideološki,
programski i
pravni akt
Jasna Bakšić Muftić
Ustav i kontekst

◦Ustav u obliku pisanog pravnog akta kojim se

Određuje država – državna organizacija, pravni osnov podjele
vlasti, djelovanje političke vlasti u ustavnim okvirima
Fenomen 18 stoljeća i korespondira sa kasnijom fazom
djelovanja moderne države.
Ustav i ustavni sistem koji proizilazi iz iz ustava ( pravni akt u
sudske odluke) su pravni okvir za izučavanje države koja je
određena, postoji i djeluje unutar ustavnopravnog okvira.
Ustav

◦Ustavno pravo se bavi izučavanjem države u okvirima

ustavnog sistema uključujući i sudske presude.
◦Na vrhu hijerarhijske ljestvice pranih akata i iz njega
državni organi izvode pravo za svoje djelovanje, oblast
djelovanja i granice svog političkog i pravnog
djelovanja.
◦Ustav je najviši politički i pravni akt države.
◦Ustavom se štite temeljne vrijednosti u društvu.
Ustav kao pravni i politički akt

◦Ustavnovljava pravni okvir za organiziranje i funkcioniranje

državnih organa političke vlasti.
◦Po sadržini politički akt jer sadrži listu temeljnih političkih i
pravnih zaštićenih vrijednosti.
◦Pravni akt jer je njime određena jer je njime određena
horizontalna i vertikalna podjela nadležnosti – kompetencija
državnih organa, njihov sastav, način izbora i procedure i
pravila rada.
◦Ustavom su propisane procedure za njegovu izmjenu .
Temeljni pravni akt

◦Zaštita osnovnih vrijednosti u društvu- mir, sigurnost,

poredak, stabilnost društva, zaštita ljudskih prava i sloboda.
◦U ustavno pravo ulaze i i tumačenja odredbi ustava,
tumačenje i odluke ustavih/vrhovnih sudova o pitanjima
ustavnosti nižih akata, u pitanjima sukoba nadležnosti između
organa vlasti, o povredama ljudskih prava i sloboda.
◦Ustavom se određuje oblik vladavine ( monarhija, republika)
političko teritorijalna organizacija vlasti ( državno uređenje)
Ustavno materijalno i formalno pravo

◦Ustavno materijalno pravo se bavi pitanjima sadržaja ustava i

pitanjima šta čini/može biti ustavna materija (materia
constitutions)
◦ Ustav u formalnom smislu podrazumijeva sam pravni akt
(zakonodavne vlasti) koji je donesen po posebnoj proceduri
(ustavotvorna skupština ili procedura u zakonodavnom organu)
◦Procedura u pravilu kompleksnija zbog zaštite temeljnih društvenih
vrijednosti – političkih i pravnih – sadržanim u ustavu
◦Značaj sadržine i hijerarhijska pozicija određuju kompleksnost
procedure
Ustav političke i pravne vrijednosti i
država
◦Vrijednosti su različito definirane i korespondiraju sa
historijskim kontekstom i uslovima donošenja ustava.
◦Revolucionarni ustavi u preambulama naglašavaju nove
vrijednostima kojima se gradi pravni politički i ekonomski
sistem /građanske, socijalističke i vjerske revolucije)
◦Tranzicijske države ( promjenu političkog i ekonomskog
sistema)naglašavaju osim univerzalnih vrijednosti i
ljudska prava i slobode, vladavinu prava i demokraciju
Države nastale raspodaom složenih država

◦U ustavima naglašavaju nacionalnu suverenost,

identitet i vremenski kontinuitet postojanja.
◦Države kao BiH nakon oružanih konflikata
naglašavaju vrijednosti mira, ljudskih prava i sloboda,
demokratske vrijednosti, vladavinu prava, pomirenje
kao osnove za izgradnju države i društva.
Ustav SAD

◦Prvi pisani Ustav 1787

◦Kao fundamentalne vrijednosti navedene su političke i
pravne vrijednosti PRAVDA, SIGURNOST ( unutrašnji
mir i zajednička odbrana) OPĆE BLAGOSTANJE i
SLOBODA.
◦MI NAROD – građanski koncept naroda
Preambula ustava SAD

◦„ Mi, narod Sjedinjenih Američkih Država, da

bismo stvorili savršeniji Savez , uspostavili
Pravdu, osigurali unutrašnji mir, pobrinuli se za
zajedničku odbranu , unaprijedili opšte
Blagostanje i obezbijedili blagodati Slobode i
sebi svom potomstvu – potpisujemo i donosimo
ovaj Ustav za Sjedinjene Američke Države”
Građanske revolucije

◦U državama koje su građanskim revolucijama zamijenile dotadašnje

monarhije naglašene su republikanske vrijednosti: narodni
suverenitet, građanska jednakost, vrijednost nacije .
◦U ustavu Republike Francuske naglašavaju se republikanske
vrijednosti koja je istakla francuska revolucija: sloboda, jednakost
i bratstvo . Prava iz Deklaracija o pravima i slobodama
čovjeka i građanina, priznavanje individualnih prava i
sloboda bez diskriminacije: rasa, religija i uvjerenje ( Ustav
iz 1946) a ravnopravnost žena i muškaraca, laicizam,
demokratski i socijalni karakter države iz Ustava iz 1958
Ustav Republike Turske

◦Također se poziva na republikanske vrijednosti .

Vrijednosti su nacionalizam i princip modernizma
koje je promovirao Kemal Ataturk . Iz modernizma je
izvučena vrijednost laicizma .
◦Kao vrijednosti se ističu postojanje, prosperitet i
blagostanje Turske, apsolutni suverenitet koji
pripada turskoj naciji, supremacija ustava i prava,
primat nacionalnog interesa države Turske i
njenog teritorijalnog integriteta.
Vjerske revolucije – Islamska Republika
Iran
◦Nakon Islamske revolucije u Ustavu je zapisano da su
vrijednosti islamski principi i norme na kojima se
gradi kulturni, politički i ekonomski napredak zemlje.
◦Navodi se da se ova revolucija razlikuje od ostalih
događaja u savremenoj historiji Irana po svom
islamskom ideološkom karakteru
◦Politička filozofija Islama
Socijalističke revolucije

◦Ustav SFRJ iz 1974 poziva se na narodnooslobodilačke

revolucionarne tekovine i vođstvo Komunističke partije ,
ističe se vrijednost socijalističke revolucije koja je
ukinula klasni poredak zasnovan na eksploataciji
i ugnjetavanju i nacionalnoj neravnopravnosti .
◦Kao političke vrijednosti se ističu oslobađanje od
ekspolatacije i samovolje i puni nacionalni
razvitak.
Tranzicijske države

◦Nakon pada komunizma i jednopartijskog sistema navode

vrijednosti demokratske države, ljudska prava i slobode
i vladavinu prava.
◦U preambuli Ustava Albanije navode se političke vrijednosti:
socijalna i demokratska država, vladavina prava,
ljudska prava i slobode, religijska koegzistencija i
tolerancija, mir, blagostanje, kulturna i društvena
solidarnost, nacionalni identitet, jedinstvo, pravda i
harmonija među nacijama.
Ustav Poljske

◦Kao vrijednosti se ističu istina, pravda, dobro i

ljepota bez obzira da li izviru iz kršćanskog
naslijeđa ili univerzalno priznatih vrijednosti.
◦Pokušaj pomirenja socijalista i katolika
◦Poljak katolik i Poljak građanin
Države nastale raspadom SFRJ

◦U ustavima navode postojanje

◦državne tradicije (Srbija)
◦historijsko pravo na sopstvenu državu ( Crna Gora)
◦nacionalnu samobitnost i opstojnost (Hrvatska)
◦državnu tradiciju i historijsku težnju za stvaranje države
(Makedonija )
◦historiju borbe za nacionalno oslobođenje, nacionalni
identitet i pravo na samoopredjeljenje ( Slovenija)
Zajedničke vrijednosti

◦Pored vrijednosti koje se odnose na formiranje države

navode se
◦Ravnopravnost građana i etničkih zajednica
◦Ljudska prava i slobode
◦Vladavina prava
◦Demokratske vrijednosti u izgradnji države
Ustav Bosne i Hercegovine

Vrijednosti :
◦Ljudsko dostojanstvo
◦Sloboda i jednakost
◦Mir, pravda tolerancija i pomirenje
◦Blagostanje
◦Ekonomski razvoj i tržišna privreda
◦Pravične procedure
Ustav BiH

◦Miroljubivi odnosi
◦Poštivanje međunarodnog humanitarnog prava
◦Poštivanje međunarodnih instrumenata za zaštitu
ljudskih prava i sloboda kao i prava nacionalnih,
etničkih, vjerskih i jezičkih manjina .
◦Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (u
zajednici sa Ostalim) i građani BiH su označeni kao
oni koji utvrđuju Ustav
Korpus političkih i pravnih vrijednosti

◦Pravda – koncept pravde, liberalni, socijaldemokratski, mješoviti

◦Sigurnost, ( otvoreno pitanje koncepta socijalne sigurnosti)

◦Opšte blagostanje, način ostvarivanja – država ili privatna
društva!
◦Građanska jednakost , jednakost naroda u BiH
◦Rodna ravnopravnost – od ravnopravnosti žena i muškaraca do
rodne ravnopravnosti
◦Narodni suverenitet vs, Božji suverenitet
Ustav i koncept političkih i pravnih
vrijednosti
◦Sekularizam – teokratska država, laicizam i sekularna
država
◦Demokratske vrijednosti – slobode i ograničenja
◦Socijalni karakter države – utjecaj neolibiralne ideologije
poslije pada socijalističkih političkih sistema
◦Supremacija ustava i prava – zahtjevi za odcjepljenjem
◦Ljudska prava i slobode i vladavina prava – redefinicija u
skladu sa novim tehnologijama
Ustav i koncept političkih i pravnih
vrijednosti
◦Religijska tolerancija – izazovno pitanje odnosa
kulture i religije ?
◦Društvena solidarnost – koncept solidarnosti, religija i
vrijednosti?
◦Nacionalni identitet – koncept nacije i naroda
◦Religijske vrijednosti i ravnopravnost manjinskih
zajednica ?