Ferdo Quiquerez

(1845.-1893.)
Jan Vržina

Autoportret,
1879.
 Povijesno slikarstvo
• Prizori vezani uz prošlost pojedinih naroda, prizori suvremenih
zbivanja
• Srednjovjekovna čistoća, viteško poštenje te kombinacija religioznih
i povijesnih tema
• Neoizmi, službeno slikarstvo Habsburgovaca

Miháyl Zachy – Sandor

Petofi recitira Nemzeri dal Karl von Blaas – Karlo Veliki Josip Franjo Mücke – Dolazak
publici 15.3.1848. grdi lošeg đaka, 1855. Hrvata, 1867.
Sociopolitički kontekst
• Austro-ugarska nagodba (1867.) i Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.)
• Česte izmjene banova i sabora
• „Mückeove, Zascheove i Karasove slike u narodnom muzeju predočuju
nam primitivno stanje zagrebačke umjetnosti pedesetih i šezdesetih
godina.” I. Kršnjavi

Ivan Zasche – Portret Joseph Antun Bauer –

Hrvatsko ugarska nagodba, Ivan Mažuranić, izm.
bana Josipa Jelačića,
čl. 66 1861. i 1864.
Biografski podatci
1845., Budim – 1893., Zagreb
Porijeklo francuskog plemstva
Preselio se u Zagreb 1854.
Tek se s 23 (1868.) počeo zanimati
za slikarstvo
Učio u atelieru Josipa Franje
Mückea

Dolazak Hrvata, 1870.

Quiquerezov život
• Školovao se kod Karla von Pilotya u Münchenu
(1870-1872.)
• Živio u Veneciji, Firenci i Rimu (1873.-1875.),
putovao po Dalmaciji i Crnoj Gori (1875.-1876.)
te kasnije po Sloveniji, Slavoniji i Srijemu
• Od 1878. radi kao profesor crtanja u realci, no
preživljava putem narudžbi
• Život mu karakteriziran siromaštvom te
nezamječenošću
• Dobar dio opusa izgubljen
• Nikad nije završio formalnu naobrazbu
• Teško mu generalizirati djela, nije spadao u izme
• Iznimne oscilacije u kvaliteti
 Podjela djela

Vedute, pejzaži i
Povijesno interijeri Portreti
slikarstvo

Tomislav, prvi hrvatski Obala Tibera, 1874.

kralj, 1888. Studija glave
Hercegovca,
1876.
Povijesna djela
• Zbivanja iz prošlosti te pučke pjesme
i priče
• Ferdidand Bothe, Petar Nikolić i
Kočonda

Krunidba kralja Zvonimira, 1878. Antemurale Christianitatis,

1892.
• Vienac, Gorski Vienac, Bič

Hercegovački ustaše u
Djed i Unuk, 1889.
zasjedi, 1875.
 Portreti
Portret gđe Hadrović, 1883. Ofelija, 1874.
Deša Sergali, 1891.
Autoportret, 1879.
 Pejzaži, vedute i interijeri
Ribarska soba, 1875.

Pećine i stablo, 1874

Porta Terraferma, 1875.
 Sakralno slikarstvo
• Većinski neočuvano
• Utjecaj pavlinskog slikarstva zbog
kopiranja pavlinskog refektorija u
Lepoglavi 1878.

Sv. Ladislav, 1884.

 Nasljeđe
• Utjecao na pejzažiste kraja 19. i
početka 20. stoljeća
• Inspirirao generaciju mladih
umjetnika da se bavi povijesnim
slikarstvom
• Neki od najboljih portreta u regiji,
inovativna rješenja za pojedine teme
te pejzaži koji zbog pristupa djelu
imaju nezaobilazan utjecaj u
hrvatskoj povijesti slikarstva