DUŠIČNA KISELINA

DUŠIČNA KISELINA
Dušičnu kiselinu, njezine soli nitrate i
zlatotopku poznavali su još alkemičari u
ranome srednjem vijeku.

Pripada najvažnijim proizvodima

anorganske kemijske industrije.

Dušična kiselina vrlo je jaka anorganska

kiselina i snažno je oksidacijsko
sredstvo.

Na tržištu se najčešće prodaje kao

68 %-tna vodena otopina.
 DUŠIČNA KISELINA
U čistom stanju je bezbojna, ali djelovanjem
svjetlosti postaje crvenosmeđa zbog
akumuliranja dušikovih oksida.

4 HNO3(aq) → 2 H2O(l) + 4 NO2(g) + O2(g)

Čuva se u tamnosmeđim bocama zbog

usporavanja fotolitičke razgradnje.

Jako je korozivna i pri radu s njom moraju

se koristiti rukavice i zaštitne naočale.

Rabi se za proizvodnju umjetnih gnojiva,

eksploziva, u organskoj kemijskoj industriji...
DOBIVANJE DUŠIČNE KISELINE
U INDUSTRIJI
Oksidacijom amonijaka kisikom uz pomoć pogodnog
katalizatora nastaje dušikov monoksid.

Nastali dušikov monoksid spontano se oksidira

kisikom iz zraka u dušikov dioksid:
 DOBIVANJE HNO3 U INDUSTRIJI
U reakciji dušikova dioksida s vodom nastaju vodena otopina
dušične kiseline, HNO3, i dušikov monoksid.

Nastali dušikov monoksid vraća

se u proces i na taj se način sav
amonijak prevodi u dušičnu
kiselinu.

Maseni je udio dušične kiseline

dobivene opisanim procesom oko
60 %.
 SOLI DUŠIČNE KISELINE
Otapanjem dušikova(IV) oksida u lužinama nastaje smjesa
soli − nitrata i nitrita:

2 NO2(g) + 2 NaOH(aq) → NaNO3(aq) + NaNO2(aq) + H2O(l)

Soli dušične kiseline su nitrati i dobro su

topljivi u vodi.

Najvažnija sol dušične kiseline jest

amonijev nitrat.

Pripravlja u velikim količinama reakcijom

amonijaka i dušične kiseline.
NaNO3
 NITRATI
Nitrati su poput dušične kiseline jaka oksidacijska
sredstva.

Jedna od prvih primjena nitrata bila je proizvodnja crnog

baruta. Crni barut je smjesa kalijeva nitrata, sumpora i
drvenog ugljena.

Zagrijavanjem baruta kalijev nitrat se raspada uz

otpuštanje kisika:

Nastali kisik burno reagira sa sumporom i ugljikom, uz

nastajanje sumporova dioksida i ugljikova dioksida.
 OPASNI NITRATI

U SAD-u se 1947. godine dogodila jedna od najvećih nesreća

prouzročenih umjetnim gnojivom. Dva broda, nakrcana amonijevim
nitratom, eksplodirala su u Texas City-u. Poginulo je 576 osoba, a preko
5000 ih je bilo ranjeno.