Naša uloga u zaštiti životne sredine

Zaštita životne sredine postaje neizostavan, izuzetno bitan segment u životu savremenog
čovjeka usljed nekontrolisanog, prekomjernog zagađivanja i decenijski nesavesnog odnosa
prema prirodi i njenom okruženju. Očuvanje životne sredine, njenih specifičnosti i
vrijednosti, kao i njena zaštita, pozicioniraju se kao osnovni zadatak savremenog društva.
Dostupnost informacija o zaštiti životne sredine se nameće kao aktuelna tematika zbog
ugroženosti životne sredine i sve većih opasnosti koje se nad nju nadvijaju, ali i usled brzine
protoka informacija kao produkta informacionog doba.
Dostupnost informacija o životnoj sredini predstavlja
uslov za preduzimanje akcija njene zaštite i očuvanja.
Blagovremena informacija je moćno sredstvo u
ostvarivanju društvenih ciljeva uključujući
obezbeđivanje uslova za zdravu i čistu životnu sredinu.
Informisanost o njenom stanju, o opasnostima i
postojećim problemima predstavlja osnovu za
konkretne aktivnosti zaštite.
 UZROCI UGROŽAVANJA I ZAGAĐENJA
ŽIVOTNE SREDINE
Brojni i raznovrsni uzroci dovode do zagađenja i oštećenja
životne sredine, a mnogi od njih su povezani sa ljudskim
faktorom. Nemaran odnos čovjeka prema prirodi i njenom
okruženju često proizvodi fatalne posljedice po postojeću
floru i faunu. Zagađenje prouzrokovano ljudskom rukom je
nastalo usled neodgovornog ljudskog odnosa prema
prirodnim vrijednostima, a kao posledica proizvodnog ili
potrošačkog ciklusa na način da tehničko-tehnološki procesi
stvaraju otpadne supstance koje se nekontrolisano
ispuštaju.
Pored otpadnih supstanci postoje viškovi, odnosno materije koje
nisu upotrebljive, a nastaju tokom proizvodnih i prerađivačkih
procesa zbog zastarjelih i nedovoljno efikasnih tehnologija ili
ljudskih grešaka u rukovanju. Viškovi se češće stvaraju potrošnjom
stvorenih vrijednosti kao supstance koje se ne iskoriste, a kojima
ističe rok upotrebe ili prestane potražnja za njima. Viškovi
vremenom postaju otpadi koji zagađuju životnu sredinu. Čovek nije
jedini, niti isključivi zagađivač jer postoje i brojni drugi izvori
zagađenja, ali njihovo dejstvo je manjeg obima i stepena opasnosti.
Osim ljudskih aktivnosti koje imaju za posljedicu zagađenje životne
sredine, postoje brojni prirodni uzročnici, posebno pojave poput
poplava, zemljotresa, erupcija vulkana ili nekih drugih prirodnih
pojava.
 Kako da je zaštitim0 ?
Otpad je kroz istoriju stalni
pratilac čovjeka. Dok je čovjek
koristio samo materijale iz prirode
i takav otpad odlagao, priroda nije
imala problem da ga preradi.
Razvojem industrije, pojavili su se
materijali koji opterećuju životnu
sredinu, koje priroda ne
prepoznaje i ne može da preradi.
Rešenje ovog problema leži u
reciklaži.
Recikliranjem otpada čuvaju se biljni i
životinjski svijet, prirodni resursi,
smanjuje se zagađenje vazduha, vode i
tla, štedi se električna energija,
produžava se vek sanitarnih deponija.
Takođe reciklaža podstiče ekonomski
razvoj i utiče na otvaranje novih radnih
mjesta.
 Nije svaki otpad đubre
Koncept 3R priznat je širom svijeta jer upućuje svakog
pojedinca na odgovorno ponašanje i upravljanje otpadom:

1.Reduce/redukuj
2.Reuse/ponovo upotrebi
3.Recycle/recikliraj
• REDUCE/redukuj – dobro promisli i koristi samo
potrebne stvari; smanji potrošnju papira i ambalaže;
kupuj, ali pametno.
• REUSE/ponovo upotrebi sve ono što možeš koristiti
više puta - staklenu ambalažu, posuđe koje se pere;
pozajmljuj od drugih i drugima; repariraj stari nameštaj,
oživi neke predmete i ponovo ih upotrebi ili pokloni;
koristi torbe za kupovinu umesto plastičnih kesa.
• RECYCLE/recikliraj – odloži sve ono što može ponovo
da se upotrebi. Napravi selekciju kod kuće i potraži
specijalne kontejnere za reciklažu u tvom kraju, i onda
ih redovno puni odgovarajućim otpadom za reciklažu.
Ako takvih kontejnera slučajno nema u blizini tvoje
kuće ili zgrade, onda na primjer možeš da spakuješ stari
papir, plastične flaše, ili aluminijumske limenke, i to
svaku vrstu otpada posebno u jednu kesu i da odneseš u
kontejner. Tako će ih radnici gradske čistoće lakše uočiti
i odvojiti za reciklažu.
 Zagađivanje vazduha
Zagađen vazduh je onaj koji sadrži
štetne (zagađujuće) materije iznad
maksimalno dozvoljene
koncentracije (MDK)4 i takav
vazduh ugrožava životnu sredinu,
zdravlje ljudi i materijalna dobra.
Zagađenje vazduha i njegove
posljedice mogu biti lokalnog i
globalnog karaktera.
 Kako možemo zaštiti vazduh od
zagađenja ?
• Smanjenje štetnih gasova (saobraćaj)
• Promena navika (vožnja bicikla, smanjeno
korišćenje sprejeva i rashladnih uređaja, reciklaža,
ekološka hemijska sredstva)
• Uvođenje novih tehnologija (obnovljivi izvori)
• Formiranje zelenih površina (parkova, drvoreda,
zelenog pojasa) i zaštita šuma
 Zagađivanje vode
Od nastanka čovjeka i razvoja ljudskog društva, značaj vode permanentno
rase, a istovremeno i potrošnja raste a ujedno i stepen zagađenja vode se
povećava. Zagađivanja su vremenom dobijala na kvantitetu i na kvalitetu,
takao da je i pored značajne sposobnosti samoprečišćavanja-stanje vodnih
resursa bivalo sve lošije.
Vodu ugrožavaju: štetne materije iz
industrije, neprečišćene otpadne vode
iz domaćinstava tj. komunalne vode,
prekomerno korišćenje pesticida u
poljoprivredi, betoniranje i
asfaltiranje, seča šuma, kisele kiše,
bacanje smeća u reke i mnoge druge
loše navike o kojima ne razmišljamo a
koje svakodnevno praktikujemo.
 Kako možemo zaštiti vazduh od
zagađenja ?
• Smanjenje količine štetnih materija ( podrazumeva postavljanje
odgovarajućih filtera i posebnih sistema taložnika na mjestima gdje se
izlivaju otpadne vode, kao i obavezno hlađenje toplih voda pre izlivanja u
rijeku)
• Specijalna zaštita izvorišta, planiranje i postavljanje đubrišta i deponija
dalje od vodotokova, smanjenje upotrebe đubriva i pesticide u
poljoprivredi, kao i masovno pošumljavanje i čuvanje zemljišta od erozije.
• Hemijskom metodom (korišćenje hemijskih sredstava i hemikalija koje se
ubacuju u vodu i neutrališu opasne materije - postupak sterilizacije ) i
biološkom metodom (korišćenje metabolizma mikroorganizama, pri
čemu oni svojim enzimima razgrađuju pojedine organske materije )
 Zagađivanje zemljišta
Zemljište ima veliki značaj za život na
Zemlji, za opstanak čovjeka i razvoj
ljudske civilizacije. Ono predstavlja
izvor vode i mineralnih materija za
cijelu fitocenozu, a putem lanca
ishrane i za ostali živi svijet.
Primjenom pesticida i herbicida posle
šezdesetih godina XX vijeka i drugih
čovjekovih aktivnosti uočava se
povećanje njegovog zagađenja.
 Kako možemo da zaštiti zemljište od
zagađenja ?
• praćenjem, predviđanjem i sprečavanjem aktivnosti koje bi mogle da
budu ili jesu uzrok štetnih promjena zemljišta,
• planiranjem i integrisanjem mjera zaštite u sektorske politike i planove,
• utvrđivanjem prava i obaveza i odgovornosti vlasnika odnosno korisnika
zemljišta,
• praćenjem uticaja površinskih i podzemnih voda na zemljištu,
• kontrolom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja zagađujućih
opasnih i štetnih materija u ili na zemljištu,
• primjenom postupaka sanacije, remedijacije i rekultivacije zemljišta,
KRAJ
Radio: Miladin Koćalo