Nuklearna fizika

Predavanje 7
Nuklearne reakcije

dr.sc. Nikola Godinović

Nuklearne reakcije
 Nuklearna reakcije je proces interakcije između jezgre i neke
elementarne čestice ili druge jezgre u kojem se jezgra transformira,
mijenja joj se struktura.

 Jezgra meta X se bombardira projektilom a i rezultat reakcije je

jezgra Y i izlazna čestica (ili jezgra) b
X(a,b)Y, npr. n  14 14
7N 6 C  p

 Q-vrijednost reakcije, energija koja se oslobodi ili apsorbira u

reakciji je:
Q = (Ma + MX – MY – Mb)c2
 Q > 0 egzoergična reakcija, oslobađa se energija.
 Q< 0 endoergična reakcija, da bi nastala reakcija projektil mora imati
određeni minimalni iznos energije – energija praga reakcije.

2
Što je očuvano u nuklearnim reakcijama
 Pri nuklearnim reakcijama sljdeće su veličine
očuvane:
 Energija
 Količina gibanja
 Moment količine gibanja
 Naboj
 Parnost (djeluje jaka nuklearna sila ili Columbova sila
koje obje ne narušavaju parnost).
 Broj nukleona

3
Akceleratori
Van de Graaff
 Akceleratori su uređaji kojima se ubrzavaju
nabijene čestice. Koriste se različite tehnike.
Danas se postižu energije od 1012 eV (TeV).
 Prvi akceleratori su napravljeni 30-tih godina 20
stoljeća. Van de Graaffov elektrostataki
akcelerator napravljen je n 1931. 1932 J.D.
Cockcroft i E.T.S. Walton razvijaju sustav za
generiranje elektrostatskog napona za
ubrzavanje nabijenih čestica, jezgri.

Prvi ciklotron izgrađen je 1932,

Koncept udarnog presjeka
 Neka je No broj upadnih čestica po jedinici površine okomite na smjer gibanja čestica u
jedinici vremena. (No=npv, np – gustoća čestica u upadnom snopu, v-brzina čestica, No-
fluks (tok upadnih čestica).
 Prinos događaja (R) kad na metu koja se sastoji od jezgri /atomi koji djeluju individualno,
pada upadni snop je proporcionalan toku upadnog snopa No a konstanta
proporcionalnosti je  - udarni presjek
 =(prinos događaja po jezgri mete/upadni tok)=(R/No)
 Ukupni prinos R=NNo, ako je N jezgri izloženo snopu.
 Ako imamo metu gustoće , debljine t, snop poprečnog presjeka S, molarna masa atome
mete je A onda je prinos reakcije, broj događaja:
dA
dA detektor d 
 d R2
t
R R  N o N At S d
, , A d
Totalni udarni
S presjek
Prinos reakcije u jedinici vremena
u detektoru aktivne površine dA d
na udaljenosti R od mete.   d
d/d(, ) - diferencijalni udarni presjek
d

5
Laboratorisjki sustav i sustav centra mase
 Kad projektil ostvari međudjelovanje s jezgrom metom, postoji mnogo načina
na koji se reakcija može odviti.
 Npr projektil deutron nergije 6 MeV u L-sustavu, meta 19K39:
 K39(d,d)K39 – elastično raspršenje ili nelastično raspršenje u bilo koje stanje s
energijom < 5,71 MeV
 K39(d,)41Ca, uhvat deuterona
 K39(d,p) 40K
 K39(d,n)40Ca
mv
 K39(d,)37Ar VCM 
mM
 K39(d,He3)38Ar
CM 1 2 1 2 EkL
 K39(d,np)K39 Ek  m(v  VCM )  MV 
2 2 1 m M
 K (d,t)K nije enegetski
39 38

 Sve su reakcije energetski moguće ali se ne događaju s jednakom vjerojatnošću.

6
Tipovi nuklearnih reakcija
 Brojne su nuklearne reakcije:
 Fisija
 Fuzija
 Spalacija (cijepanje

 Mehanizam nuklearni reakcija:

 Direktne reakcije – projektil u jednom jedinoj interakciji na vremenskoj skali od 10-21
sekundi jezgri meti predaje (striping) ili uzima nukleone
 Reakcije sa složenom jezgrom – u reakciji nastaje složena jezgra od projektila i mete,
odvija se na relativno niskim energijama. Pri ovoj reakciji upadna energija se vrlo brzo
raspodijeli po nukleonima složene jezgre. Daljnji proces odvijanja reakcija u kojoj se
složena jezgra raspada ne ovisi o u procesu nastanka.
 Različiti mehanizmi mogu dati iste produkte reakcije. Analiza podataka u
takvom slučaju nije jednoznačna. Različiti mehanizmi mogu međusobno
interferirati. Udarni presjek je kvadrat sume v.f. za različite mehanizme odvijanja
nuklearne reakcije.

7
Breit-Wigner formula
 Udarni presjek za reakciju n+16O ->17O

k-valni vektor upadnog neutrona u sustavu CM

E-energija upadnog neutrona u sustavu CM
g=(2j+1)/2 – statistički fakor, j –spin složene jezgre
i- parcijalna širina za raspad