UTJECAJ ČOVJEKA

NA BIOSFERU
 Čovjek i biosfera
 Svojimdjelatnostima čovjek je
promijenio njezin izgled, njene
strukturne i funkcionalne
značajke i postao njen
dominirajući, sudbinski čimbenik
 Neki utjecaji čovjeka na
ekosferu/biosferu:
1. Svekolika preobrazba kopnene
površine (oko 50 %)
2. Potrošnja obnovljive slatke vode u
poljodjestvu (oko 50 %)
3. Povišenje CO2 u atmosferi (30 %)
4. Povišenje konc. dušikovih spojeva u
biosferi (oko 50 %)
5. Prosječno prisustvo stranih vrsta
(20%)
6. Prelov ribljih vrsta (oko 70 %)
Promjene raznolikosti živih
bića kao pokazatelj utjecaja
čovjeka na biosferu
Biodiverzitet ili bioraznolikost je uzet kao
mjerna i pokazna veličina.

Konferencija UNCED – Rio de Janeiro 1992. je

postavila 3 cilja:
1. Očuvanje biološke raznolikosti
2. Potrajno korištenje njenih sastavnih dijelova
3. Pravedan udio u dobiti iz iskorištavanja
kemijskih i genetskih osobina pojedinih
vrsta (farmaceutska i biotehnološka
industrija...)
 Tri oblika bogatstva
 Svaka zemlja posjeduje 3 oblika
bogatstva:
1. Materijalno

2. Kulturno i

3. Biološko

Biološko postaje sve vrijednije, iako je

dosad bilo najmanje cijenjeno.
 Biodiverzitet podrazumijeva
raznolikost postojećeg bilja,
životinja i mikroorganizama na
razini:
 genetske konstitucije (genetska
raznovrsnost-gen, genom...)
 vrsta (jedinka, provenijencija,
podvrsta, vrsta, rod, ...)
 ekosustava i krajobraza
(populacija, biocenoza,
ekosustava, krajobraza, ...)
Biotski
čimbenici: Abiotski čimbenici:
Producenti Klima/Voda
Konzumenti Geologija/Kemija
Destruenti Morfologija/Orografija

BIOLOŠKA GEOLOŠKA
RAZNOLIKOST RAZNOLIKOST

RAZNOVRSNOST
EKOSUSTAVA
 Podjela prema osnovnim
vrstama:

 Florističkidiverzitet
 Faunistički diverzitet

 Mikrobiološki diverzitet i

 Kulturni diverzitet
 Bogatstvo vrsta
 Vrsta je prepoznata kao osnovna
jedinica biološke raznolikosti,
 Bogatstvo vrsta kao temeljni pokazatelj
biološke raznolikosti, a
 Visoka stopa nestanka vrsta kao glavna
manifestacija krize biološke
raznolikosti.
 Iako mnogi bogatstvo vrsta i biološku
raznolikost koriste gotovo kao
sinonime, to je ipak daleko od istine jer
bogatstvo vrsta predstavlja samo jedan
dio biološke raznolikosti.
 Zašto je bioraznolikost potrebna?
 Prijenos energije sa Sunca na biljke
 Spremanje, oslobađanje i rasprostranjenje
ugljika
 Prijenos hranjivih tvari
 Kruženje vode
 Kruženje kisika
 Razlaganje otpada
 Polinacija
 25% lijekova dolazi od biljaka!
 Sirovine
 Korist od bioraznolikosti
• Osigurava
funkcioniranje
ekosustava
• Servisira/opslužuje
ekosustav :
• Pročišćavanje voda
• Pročišćavanje zraka
• Stanište i prostransta
divljine
• Estetska i kulturna
korist
 Korist od bioraznoliksti
• Novi izvori hrane
– Žitarice, voće, povrće, meso, riba

16 June 2010 Biodiversity.ppt 12

 Korist od bioraznoliksti
• Lijekovi
• Bilje
• Meduze i morske
vlasulje
• Morski puževi
golaći
• Morski puževi

Biodiversity.ppt 13
 BROJNOST VRSTA
 Danas se računa s 30 milijuna vrsta,
od čega je opisano oko 1,7 milijuna, a
od toga u hidrosferi oko 275 000.
 Evolutivni vijek jedne vrste u
prirodnoj selekciji traje od 1 do 10
milijuna godina(oko 3,5 milijuna).
 Obilje vrsta najizraženije je oko
Ekvatora s tendencijom smanjenja
prema polovima, što ponajprije ovisi o
klimatskim prilikama.
 Bioraznolikost
 Koliko ima vrsta
 1.7—2.0 milijuna vrsta
 Procjene oko 100 milijuna

Biodiversity.ppt
 Tropske šume su najbolji
pokazatelji biodiverziteta:
 45% svih biljnih vrsta
 30% svih ptica
 Amazona je životni okolica za oko
3 000 vrsta riba

 Raznovrstnost vrsta na pojedinim

bioregijama obogaćena je alohtonim
vrstama koje je čovjek svjesno ili
nesvjesno rasprostranio (bioinvazija
ili biopolucija)
 Bioraznolikost uvelike ovisi o
primarnoj produkciji ekosustava.
 više energije = više biljaka =
više vrsta = više
mikroorganizama(gljiva itd.) =
više biljojednih vrsta = više
mesojeda (serija preuzimanja u
hranitbenom lancu)
 Utjecaj čovjeka na
smanjenje bioraznovrsnosti
u kopnenim djelovima
biosfere:
 promjena stanišnih uvjeta
 fragmentacija staništa

 uništenje staništa

 prodor stranih vrsta

 prekomjerno iskorištavanje

 polucija tala, voda, atmosfere

 promjena klime
 Invazija tropskih alga i morskih
cvjetnica u Jadransko more
 Invazija tropskih vrsta poprima sve veće razmjere
u Jadranu. U ovom je trenutku zabilježeno
prisustvo tri vrste zelenih tropskih alga iz roda
Caulerpa na više različitih lokacija u hrvatskom
dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice
Halophila stipulacea u priobalju Albanije
 Za sve je ove vrste karakteristično da su vrlo
agresivne, prekrivaju sve vrste podloga, te na taj
način guše i eliminiraju autohtone vrste alga, kao
i sesilnih životinja
 Starogradski
zaljev (Hvar)
Caulerpa taxifolia
 Caulerpa prolifera
Lokrum, Lastovo-skrivena luka, Starogradski zaljev
Caulerpa racemosa

Pakleni otoci
(Hvar)
 Morska cvjetnica
Halophila stipulacea

Prisutna je uz obalu Albanije

 Utjecaj čovjeka na
povećanje bioraznovrsnosti
u kopnenim djelovima
biosfere:

 zaštićena područja
 djelotvorne protumjere

 restauracija

 potrajno korištenje
 Zaštićene prirodne
vrijednosti
2. Zaštićene svojte:
1. Zaštićena područja:
 Strogo zaštićena divlja
 Strogi rezervat
svojta
 Nacionalni park
 Zaštićena divlja svojta
 Posebni rezervat
 Park prirode  Zaštićena zavičajna
 Regionalni park udomaćena svojta
 Spomenik prirode
 Značajni krajobraz
 Park šuma 3. Zaštićeni minerali,
 Spomenik parkovne sirovine i fosili
arhitekture
 Zaštićena područja u RH
 Prema Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti u
Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 461
prirodno vrijednih područja, u 9 kategorija.
 Krajem srpnja 2007. Ministarstvo kulture izdalo je
rješenje o preventivnoj zaštiti prvog hrvatskog
regionalnog parka - Moslavačke gore.
 U veljači 2008. proglašena je preventivna zaštita i
drugog regionalnog parka u Hrvatskoj – područja
rijeka Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj,
Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko– podravskoj i
Osječko-baranjskoj županiji.
Zaštićena područja danas prekrivaju površinu od ukupno
7.613,5 km², što je 8,69% ukupnog hrvatskog teritorija.
Najveći dio zaštkovićene površine odnosi se na
parkove prirode i regionalne pare.
 Zaštićena područja:
 Zaštićena područja čine okosnicu
sveukupne zaštite i ključne čvorove
ekološke mreže
 Zaštićena područja danas obuhvaćaju
8,44 % ukupne površine Republike
Hrvatske, odnosno 11,99 % kopnenog
teritorija i 1,97 % teritorijalnog mora.
 Najveći dio zaštićene površine su
parkovi prirode (4,40 % ukupnog
državnog teritorija).
Kategorije prostorne zaštite
1. nacionalni park
2. park prirode,
3. strogi rezervat,
4. posebni rezervat,
5. regionalni park,
6. spomenik prirode,
7. značajni krajobraz,
8. park-šuma,
9. spomenik parkovne arhitekture
OBAVEZNO PRETRAŽIT
www.dzzp.hr
 Razina zaštite
 Državna razina(Nacionalni park, park
prirode)
 Županijska razina (strogi rezervat,
posebni rezervat, regionalni park,
spomenik prirode, značajni krajobraz,
park-šuma,spomenik parkovne
arhitekture)
 Strožije mjere vladaju u strogim i
posebnim rezervatima
 Nacionalni park
(1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje
kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti ,
obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih
ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih
prirodnih vrijednosti.
(2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i
rekreativnu namjenu.
(3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se
ne ugrožava izvornost prirode.
(4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba
prirodnih dobara.
(5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko-
turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i
razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na
tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(6) Djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka mogu se ograničiti radi
očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka.
 
 Struktura nacionalnih
parkova (8)
1. 3 nacionalna parka se nalaze na
otocima (Brijuni, Kornati i Mljet)
2. 2 prikazuju zanimljivosti krške
hidrografije i morfologije (Plitvička
jezera i Krka)
3. 3 su tipično planinski prostori s
raznolikom vegetacijom i reljefom
(Risnjak, Paklenica i Sjeverni
Velebit)
 Park prirode
(1)Park prirode je prostrano prirodno ili
dijelom kultivirano područje kopna i/ili
mora s ekološkim obilježjima međunarodne i
nacionalne važnosti, s naglašenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim,
kulturno-povijesnim i turističko-
rekreacijskim vrijednostima.
(2) U parku prirode dopuštene su gospodarske
i druge djelatnosti i radnje kojima se ne
ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
(3) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti
i korištenje prirodnih dobara u parku prirode
utvrđuje se uvjetima zaštite prirode.
 Struktura parkova prirode
(11)
1. Među parkovima prirode 6 su
planinskih (Biokovo, Velebit, Učka
Žumberak-Samoborsko gorje,
Medvednica, Papuk)
2. 2 otočna (Telašćica i Lastovsko
otočje)
3. 2 su predstavnici biološkog
bogatstva nizinsko-poplavnih
područja (Kopački rit i Lonjsko
polje)
4. 1 obuhvaća najveće prirodno jezero
u Hrvatskoj (Vransko jezero)
 Strogi rezervat
Strogi rezervat je područje kopna i/ili
mora s neizmijenjenom ili neznatno
izmijenjenom sveukupnom prirodom,
a namijenjen je isključivo očuvanju
izvorne prirode, znanstvenim
istraživanjima, praćenju stanja
prirode, te obrazovanju.

U strogom rezervatu su zabranjene sve

gospodarske i ine aktivnosti.
 U Hrvatskoj su proglašena
dva stroga rezervata
1. Hajdučki i Rožanski kukovi – skupina
stjenovitih vrhova Velebita u nutrini kojih
se nalazi niz speleoloških objekata, a
najpoznatija je Lukina jama. Flora se
očuvala u gotovo iskonskom obliku.

1. Bijele i Samarske stijene – obuhvaća

reljefno najbogatiji i najzanimljiviji dio
Bjelolasice, te predstavljaju jedinstven
geomorfološki fenomen krša. Očuvana
flora bukve, jele i smreke.
Bijele i samarske stijene
 Posebni rezervat
Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od
osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti ili prepoznatljivosti, ili je stanište
ugrožene divlje svojte, a osobitog je značenja
i namjene.
Posebni rezervat može biti: florisički, mikološki i
druge vegetacije, zoološki (ihtiološki,
ornitološki i dr.), geološki, paleontološki,
hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr.
U Hrvatskoj je proglašeno 78 posebnih
rezervata.
 Rezultat čovjekova
djelovanja na prirodnost
krajobraza:
1. Prirodni krajobraz
2. Kultivirani predindustrijski
krajobraz
3. Kultivirani krajobraz industrijske
dobi
4. Opustošeni prirodni krajobraz
5. Urbani krajobraz
 Ugroženost vrsta je poprimila
takve razmjere da se danas na
crvenoj ili crnoj listi nalazi:
 52 % sisavaca
 45 % ptica

 77 % gmazova

 65 % vodozemaca

 72 % riba

 42 % golosjemenjača i
kritosjemenjača
 10% drveća
 Kulturni diverzitet
 Ugroženo polovica od 6 000
jezika
 U Brazilu godišnje nestaje po
jedno indijansko pleme
 Gase se lokalni idiomi

 Dolazi do neprirodnog stapanja

jezika
 Kulturocid na djelu