VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA

DOBOJ

OSIGURANJE KAO METOD

UPRAVLJANJA RIZIKOM
Prof. dr. Jagoda Nedić

1
 OSIGURANJE KAO METOD
UPRAVLJANJA RIZIKOM

 Upravljanje rizikom putem osiguranja je danas jedan od

najrasprostranjeniji metoda .
 Rizik se prebacuje na organizaciju koja je specijalizovana za zaštitu
čovjeka i njegove imovine od psljedica mnogih rizika ,uz upotebu
najsavremenijih statističko matematičkih metoda .

2
 Osiguranje kao metod upravljanjem
rizikom

 Zadatak osiguranja je da rizike kojma su izložene pojedine firme –

osiguranici presapodijeli na sve osiguranike .kao i osiguraniku kojima
ima zaključen ugovor o osiguranju koji pretrpi štetu koja je posljedica
nekog osiguranog rizika isplati odgovarajuću naknadu.

 Na ovaj način rizik koji je moguć a neosiguran i koji samim tim može
da izazove promjenljive troškove ,prevodi se u fiksne troškove
,odnosno u premiju osiguranja koja se plaća u određenom
vremenskom periodu.

 Na taj način njegove posljedice se prenose na osiguravača i osiguranik

svara sigurnost.bilo za sebe lično ili za svoje poslovanje ,jer unaprijed
zna koloki su mu troškovi nekog rizika .
3
 Osiguranje kao metod upravljanjem
rizikom
 U suštini osiguranje obezbjeđuje tri osnovne funkcije :
 1) Životno osiguranje
 2) Osiguranje imovine u širem smislu.
 3) Osiguranje od odgovornosti

Životno osiguranje se pravno reguliše polisom koja predstavlja

ugovor između osiguranika i društva za osiguranje .

Zaključivanjem polise životnog osiguranja zadovoljavaju se dva

osnovna nivoa ljudskih potreba :
- zaštita od rizika
- štednja
4
 Osiguranje kao metod upravljanja rizikom

 Osiguranje imovine u širem smislu i osiguranje od odgovornosti ,sastoji

se od onih oblika odgovornosti koji su ustanovljeni u cilju zaštite troškova
koje su posljedica štete ili gubitka imovine, kao i štete koja je posljedica
zakonskih odgovornosti .

 Kako opasnost predstavlja rizik nastupanja osiguranog slučaja odnosno

rizik koji na sebe preuzima osiguravač na osnovu premije osiguranja kod
većine ugovora o osiguranju obično se navode osigurane opasnosti koje
su pokrivene datim osiguranjem a ne rizici .

 Opasnost je mnogo bliži pojam od rizika,koji je u suštini imaginarni

pojam ,zamišljena opasnost od dešavanja štetnog događaja .

 Kada se rizik ostvari ,tada je već u pitanju osigurani slučaj

5
 Autori osiguranja u stručnoj literaturi na različite načine definišu
premiju osiguranja .

 U svim definicijama pominju se riječi :cijena osiguranja,cijena

rizika,izvor fonda za osiguranje .

 Prema Međunarodnoj organizaciji za standardizaciji (ISOEC

guide 73/2002 )rizik upravo predstavlja kombinaciju vjerovatnoće
događaja i mogućih posljedica .

 Moglo bi se konstatovati da osiguravajuće društvo svoje

poslovanje zasnivaju na :

 Dovoljnost tehničke norme (zbir tehničke premije trbea da je veći

od zbira svih realizovanih šteta ,

6
 PREMIJA U OSIGURANJU KAO
FUNKCIJA OSIGURANOG SLUČAJA
 -Individualizacije ,korelativnosti premije i rizika (većem riziku treba da odgovara
veća premija )

 - Stimulacije i destimulacije osiguranika na željeno ponašanje

 Korektne nadoknade štete osiguraniku

 Premija osiguranika je uvijek veća kada je rizik veći kada je vrijednost osigurane
sume veća i kada je duži perod trajanja osiguranja.

 S druge strane na visinu premije osiguranja bitno utiču i :

 Obezjeđenje solventnosti društva ,odnosno adekvatno upravljanje kapitalom.

 Rizicima,strateški ciljevi osiguravajućeg društva

 Konkurentnost na tržištu osiguranja

7
Premija u osiguranju kao funkcija osiguranog slučaja

 Premija osiguranja je novčani iznos koji ugovarač

osiguranja ili osiguranik plaća osiguravaču na osnovu
sklopljenog ugovora o osiguranju kao nadoknadu za
obezbjeđenje osiguravajuće zaštite

 Za ugovarača osiguranja premija osiguranja predstavlja

trošak

 Međutim za osiguravača je premija osiguranja prihod i izvor

sredstava iz kojih formira posebne fondove i jača svoje
finansijske kapacitete ,za trajno visoki stepen likvidnosti
kako bi obezbjedio potpuno i blagovremeno obeštećenje
osiguranika u toku trajanja oiguranja.

 Osiguravač u svojim poslovnim aktima utvrđuje premiju

osiguranja tako da njena visina bude primjerena osiguranim
rizicima i ugovorenim obavezama u osiguranju. 8
 PREMIJA U OSIGURANJU KAO FUNKCIJA
OSIGURANOG SLUČAJA

 Premiju osiguranja za obavezno osiguranje od odgovornosti propisuje

Agencija za osiguranje entiteta i ona je ista kod svih osiguravača.

 Premija osiguranja danas ,kod ove vrste osiuranja zavisi isključivo samo od
fiksni karakteristika vozila i to od snage motora vozila ,od radne zapremine
motora,,od namjene,broja registrovanih mjesta ,od nosivosti i prilkjučnih
vozila.

 Nije rješena mogućnost uticaja premije osiguranja njenom individualizacije

na stanje bezbjednosti saobraćaja.

 Za izgradnju ovakvog premijskog sistema osiguranja od odgovornosti

,potrebno je predhodno riješiti :
 -jedinstvenu bazu podataka o vozačima i vozilima,
 - Obezbjediti savremeni aktuarsko-naučni pristup formiranju premije. 9
 PREMIJA
Adekvatnu kontrolu primjene propisanih metoda
određivanje,trošenje premije osiguranja .

Proširenje regresnog društva za osiguranje

prema osguraniku.

Suma osiguranja je novčani iznos na koji se osigurava neka

imovina lice ili druga vrijednost i ona je srazmjerna riziku.

Ukupna suma koju osiguranik plaća osiguravaču naziva se ukupna

ili bruto premija i ona se može predstaviti sljedećom
formulom :
P= Ck+Cu+R
10
 PREMIJA
Gdje je :
P=premija
C= cijena koštanja
C= cijena usluge
R = rezerva sigurnosti

Strukturu premije osiguranja ili bruto premiju sačivanjaju dva osnovna

Elementa :Funkcionalna i neto premija ,
Dodak na premiju osiguranja ili režijski dodatak
Sam iznos premije osiguranja određuje se na osnovu statističkih
podataka ostvarenih rezultata i ciljeva osiguravajuće kompanije a na
osnovu aktuarske matematike .
Njeno formiranje zasniva se na zakonu velikih brojeva i računu
vjerovatnoće . 11
 PREMIJA

Tehnička ili čista premija služi za pokriće obaveza po

osnovu osiguranja (štete i ugovorni iznosi i za obrazovanje
rezervi.

Pojam tehnička premija se naješće koristi u neživotno

osiguranju jer ona služi za tehničko izravnavanje rizika.

U životnom osiguranju se koristi termin neto premija jer je

to bruto premije koji predstavlja čistu cijenu osiguranja .

Doprinos za prevantivu predstavljaju srdstva koja se

izdvajaju u cilju sprečavanja ili smanjivanja mogućnosti
ostvarivanja rizika i ovaj dio funkcionalne premije je obično
Fakultativan. 12
 PREMIJA

Dodatak za premiju osiguranja ili režiski dodatak služi za

pokriće svih troškova koji su vezani za obavljanje poslova
Osiguranja za zaradu osiguravača i za pokriće razlike između
stvarnih i očekivanjih šteta.

Rezerva sigurnosti obično postoji kod neživotnih osiguranja za

pokriće mogućih velikih odstupanja šteta u odnosu na
prosječnu štetu.

Da bi se izračunala visina tehničke premije potrebno je

predhpdno definisati dva osnovna elementa :
Premijska stopa ,
Određenu ugovorenu osnovicu za obračun premije

13
 PREMIJA

Premijska ili tarifna stopa jeste cijena po jedinici pokrića

odnosno cijena po jedinici osiguranja.

Tarifa premije obično obuhvata :

premijske stope u procentima i promilima ,
premije u novčanom iznosu za jedinicu osiguranog slučaja
vrijeme za koje se računa premija
postupak ili način utvrđivanja stope ili iznosa ptemije
uslove za obračunavanje popusta ili doplatka ptemije,
najniže stope premije do kojih se može iči primjenom bonusa
- najviše stope u slučaju lošeg tehničkog rezultata 14
 PREMIJA -TARIFE
 Utvrđivanje tarife mora biti u skladu sa nekim unaprijed
postavljenim ciljevima :
 Ovi ciljevi se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe :
- adekvatnost tarifa ,
- tarife ne smiju biti previsoke
-tarife moraju biti pravične odnosno nediskrimininatorne

Poslovni ciljevi :
 Jednostavnost tarifnog sistema
 Stabilnost tarifnog sistema
 Prilagodljivost tarifnog sistema .
 Podsticanje primjene prevantivnih mjera
PREMIJA –NEŽIVOTNO OSIGURANJE
 Neto premija kod neživotnog osiguranja jednako je zbiru
tehničke premije i dodatku za preventivu.

 Struktura bruto premije kod ne životnog osiguranja jednaka je

zbiru neto premije i režijskog dodatka .

 OSNOVNE METODE KOJE SE KORISTE ZA ODREĐIVANJE

PREMIJSKE STOPE :
 Individualn metode za određivanje premijske stope
 Utvrđivanje tarifa po osnovu klasa
 Metoda čiste (neto ) premije
 Metoda modificiranog (meritornog )utvrđivanja

16
 PREMIJA
Individualno utvrđivanje premijski stopa naziva se još i utvrđivanje
procjenom što znači da se stopa forira na bazi individualne
procjene ko ugovara osiguranje (premije koji su uplatili slični
osiguranici”dostupni statistički podaci .

Koristi se u pomorskom osiguranju ,osiguranju radnika transport i

neka vrsta riječnog saobraćaja.

Metod utvrđivanja po osnovu klas najčešća je metoda koja se

koristi u osiguranju motornih vozila,požara stanova i sl.

Da bi se tarife utvrdile poosnovu klasa neophodno je formirati klase

odnosno izvršiti klasifikaciju.(pomoćni priručnik )

17
 PREMIJA

 Metode čiste premije formira se stopa koja treba da

premiju po jedinici izloženog rizika .
 Zbir novčanog iznosa šteta nastala u određenom
vremenskom periodu i troškova procjene štete ,podijeli
sa brojem jedinica izloženosti ili riziku.
 Metoda kvota štete pokazuje odnos odštetnih zahtjeva
u odnosu na premiju za određenu grupu osiguranja .
 Premijska stopa se određuje na osnovu upoređivanju
stalne i očekivane kvote štete .
 Stvarna kvota štete se dobije kada nastale štete i nastali
troškovi procjene podijele za zaračunatom premijom
osiguranja 18
 PREMIJA

Očeivana kvota štete je onaj odnos štete i premije koji je potrebno

ostvariti da bi osiguravač poslova profitabilno.

Metoda meritornog ili modificiranog utvrđivanja premijske

stope,koristi se kod većih rizika proizvodnih linija .

Meritorno utvrđivanje premije podrazumijeva formiranje plana po

kojem se premijske stope koje su utvrđene po osnovu klasa,
podešavaju se na gore ili na dole u zavisnosti od individualnog
iskustvu vezanoza nastanak štete.
19
 PREMIJA
Utvrđivanje cijene životnog osiguraja zasniva se na
zakonu vjerovatnoće života u prošlosti a njegova
vrijednost će znati u budućnosti.

Neto premija u osiguranju života predstavlja sadašnju

vrijednost budućih obaveza :Ona se satoji od :
Riziko premije
Štedne premije

Riziko premija se utvrđuje u visini kojom se osigurava pomirivanja

prispjelih obaveza osiguravača prema osiguranicima.

20
 PREMIJA-ŽIVOTNOG OSIGURANJA
 Štednu premiju sačinjavaju finansijska sredstva koja se
rezervišu za pokivanje budućih štetnih događaja .
 i naziva se matetematička rezerva .
 Svrha matematičke rezerve je rezervisanje sredstava
tekućih premija kako bi osiguravač mogao da odgovori
svojoj obavezama.
 Matematička rezerva se prenosi iz godine u godinu i
zajedno sa kamatom daje iznos pokriva kasnije uvećani
iznos za isplatu osigurane sume.
 Neto premija životnog osiguranja određena je :
 Vjerovatnoća života ljudi
 Kamatnom stopm koja se koristi u aktuarskim tablicama.
21
 PREMIJA –ŽIVOTNO OSIGURANJE
 Vjerovatnoća života ljudi odnosno smrtnost osigurane
osobe je rizikživotnog osiguranja.

 Zato postoje tablice smrtnosti ili tablica mortaliteta .

 Kamatna stopa je računski elemenat neto premije .

 Njena visina se procjenjuje na osnovu mogućnosti

zarade od ulaganja privremeno slobodnih finansijskih
sredstava za osiguranje .
22
 SUMA OSIGURANJA

 SUMA OSIGURANJA je suma o kojoj se zajedno

dogovaraju osiguravač i osiguranik i služi kao osnova za
određivanje određenih obaveza koje su detaljno
navedene u polisi osiguranja .

 Suma osiguranja predstavlja važan dio ugovora o

osiguranju i služi kao osnovica za obračun premije
osiguranja i istovremeno predstavlja maksimalnu
obavezu osiguravača kod nastanka štetnog događaja.

23
 SUMA OSIGURANJA

Ugovorena suma osiguranja u nekim slučajevima može biti prekoračena

i to zbog :

Troškovi prouzrokovani razumnim pokušajuma uklanjanja neposredne

svrhe opasnosti osiguranog događaja ili pokušaja da se ograniče
štetne posljedice .

Troškovi nastali povodom otklanjanja i smanjena štete preduzete po

osiguravačevom nalogu.

Isplate naknade na više uzastopnih osiguranih slučajeva u istom

osiguranom periodu .Naknada se isplaćuje za svaki osigurani
slučaj u punom iznosu.

24
 SUMA OSIGURANJA
OSIGURANJE NA NOVU VRIJEDNOST

Osigurana suma jednaka je vrijednosti osigurane stvari u trenutku

nabavke iz rada ili izgradnje bez odbitka amortazicije tj.umanjena za
istrošenosti sredstva.

Utvrđivanje nove vrijednosti razlikuje se kod osiguranja pojedinih

predmeta .Osiguranja na novu vrijednost imaju klauzulu zaštitne
vrijednosti.

Zaključuje se radi naknde svih troškova obnove ili uništene stvari ,po
njihovim novim vrijednostima na dan nastanka osiguranog slučaja.
OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

Primjenjuje se kod osiguravanja stvari i kada se suma osiguranja u pravilu

utvrđuje ispod vrijednosti osigurane stvari ,a osiguravač prihvata da
plati naknau u visini nastale štete ,ali najviše do visine ugovorene
sume na “prvi riizik”i to bez primjene načela podosiguranja.
25
 SUMA OSIGURANJA

OSIGURANA SUMA OSIGURANJA se može odrediti na

više načina :

- Klasična suma osiguranja

- Ugovorena vrijednost
- Nova vrijednost
- Suma osiguranja na “prvi rizik”
- Taksirana (subjektivna vrijednost )

26
 SUMA OSIGURANJA

OSIGURANJE NA KLASIČNU VRIJEDNOST

Kod osiguranja na klasičnu sumu osiguranja ugovarač osiguranja
odnosno sam osiguranik određuje sumu osiguranja i snosi
ekonomske posljedice.eventualno niže osigurane sume osiguranja
u odnosu na svrhu ili novu vrijednost .

OSIGURANJE NA UGOVORENU VRIJEDNOST

Ovaj način osiguranja mogu zaključiti samo pravna lica koja uredno
vode propisno vode knjigovodstvo o materijalnoj imovini –
knjgovodstvena nabavna vrijednost.
Kod ovog osiguranja šteta se nadoknađuje u stvarnoj vrijednosti ali
najviše do sume osiguranja -

27
 SUMA OSIGURANJA
 Suma osiguranja “na prvi rizik”se procjenjuje do predpostavljene
iznosa štete i veoma je važno što tačnije procijeniti maksimalnu štetu.
 Kod ovog osiguranja osiguravač je obavezan da nadoknađuje stvarnu
štetupo štetnom događaju ali najviše do sume osiguranja na “prvi
rizik”

 OSIGURANJE NA TAKSIRANE VRIJEDNOSTI

 U nekim vrstama osiguranja za neke predmete osiguranja ili neke

opasnosti postoji mogućnost osiguranja na sporazumno određenu
sumu osiguranja tzv taksiranu (subjektivnu) vrijednost.
 Za njeno zaključivanje obično se koristi procjena eksperta i
specijalizovanih agencija .
 U nastanku štete osiguravač je obavezan da likvidira sa tako
utvrđenom sumom osiguranja odnosno iznos naknadeu osiguranju je
jednak utvrđenoj vrijednosti. 28
 SUMA OSIGURANJA
 POPUSTI I DOPLATCI
 Za pojedine vrste osiguranja u stimulacije osiguranika za uvođenje i
primjenu preventivnih mjera i primjereno upravljanje rizikom na imovini
osiguravač uvode dodatne stimulaciju u vidu popusta na premiju osiguranja.

 Priliko određivanja popusta potrebno je utvrditi stanje adekvatnosti

ispravnosti i fukcionalnosti ugrađeni sistema kao i pokrivenosti prostora.

 DOPLATCI na premiju osiguranja se utvrđuju i kod zaključivanja

osiguranja sa većim obimom pokrića .

 Bonus –malus
 UČEŠĆE U ŠTET-FRANŠIZA
 Ukoliko osiguranik ne otkupi učešće u šteti-franšizi za pojedine vrste
imovinskih osiguranja ,odbitna franšiza iznosi 10%.

29