KRIŽARSKI RATOVI

KRIŽARSKI RATOVI
Što su Križarski ratovi?
 Srednjovjekovni sveti ratovi
 Vitezovi iz Francuske I Svetog Rimskog Carstva
 Trajali su oko 200 godina u periodu između 1095. I
1192. godine
 Cilj im je bio oslobođenje svetog grada Jeruzalema
od muslimanske vlasti
Pozadina
 Sveta zemlja je još od 9. stoljeća bia pod arapskom
vlašću, ali židovi I kršćani su imali nesmetani
prolaz do svih svetih mjesta
 11. Stoljeće u Europi bilo je razdoblje opće
demografske, političke I gospodarske obnove
 Život znatno otežan nižim slojevima
 Nepoznata epidemija, vjerojatno kuga
Cilj
 U 11. stoljeću prilike se mijenjaju kada Seldžuci
počinju ugožavati teriorij Bizantskog carstva,
osvajaju Svetu zemlju
 U Europi se javlja želja za oslobođenjem svetih
mjesta kršćanstva iz ruku nevjernika
 Bizantski car, suočen s napadima Turaka, traži
pomoć od pape Urbana II.
Početci
 Tisuće vitezova I kmetova iz Francuske, Italije I
Njemačke
 Sudonici pohoda su se zvjetovali I bio im je obećan
oprost grijeha
 Na svoje tunike stavljaju
veliki crveni križ
 Kreću u 200godišnji rat
za oslobođenje Isusova groba
Prvi križarski rat
 1096. – 1099.
 Francuski, Flandrijski I normanski velikaši pod
vodstvom Godefroya od Bouillona
 Papa Urban II. 1095. Poziva kršćane ratni pohod za
oslobođenje Palestine od Seldžuka
 1096. Poražena je narodna vojska u bitci kod
Civetota
 Tek sljedeće godine prelaze Bospor kod Carigrada
 U lipnju pobjeđuju Seldžuke u bitci kod Doryleona
 Slijedi opsada Antiohije koja je završena
križarskom pobjedom
 1099. Križarska vojska zauzima Jeruzalem nakon
čega slijedi masovno krvoproliće
 Uspostavljeno Jeruzalemsko kraljevstvo
Templarski red
 Najpoznatiji vojni red
 Osnovan obrambene svrhe, radi pružanja zaštite
hodočasnicima na pohodima
 Sveto nasilje dostiže visoku razinu
općeprihvaćenosti
 Bernard iz Clairvauxa
 Presudan za križarske ratove
Drugi križarski rat
 Krćanski teritorijalni uspjesi, nakon desljeća mira,
zapadaju u nemiran period
 Gubitak Grofovije Edesse
 Poziv pape Eugena
 Rimsko – njemački kralj Konrad III. I francuski kralj
Luj VII.
 Pohod završav potpunim neuspjehom
 Vraćaju se u Europu
 1147. – 1149.
Treći križarski rat
 Rimsko – njemački car Fridrik I. Brabarossa,
engelski kralj Rikard I. Lavljeg Srca I francuski
kralj Filip II. August protiv sultana Saladina
 Djelomični uspjesi
 1189. – 1192.
Četvrti križarski rat
 Organizacija Mlečana
 Kompromititra križarski ideju
 Osvajaju I pljačkaju Carigrad
 Latinsko carstvo
 Rascjep između pravoslavaca I katolika
 1202. – 1204.
Albigenški rat
 Naziv za vojne pohode protiv patarenskih
krivovjernika, albigenza, u južnoj Francuskoj I
sjevernoj Italiji
 1209. – 1229.
Peti križarski rat
 Hrvatsko – ugarski kralj Andrija II., Ludvig I. I
austriijski I njemački vitezovi
 Protiv egipatskih Ejubida
 Nakratku osvajaju Jeruzalem I Demiettu
 1217. – 1221.
Šesti kižarski rat
 Više diplomatski nego vojni značaj
 Fridrik II. Pregovara s egipatskim Al-Kamillom
 1228. – 1229.
Sedmi križarski rat
 Luj IX. Sveti
 Pokušaj vraćanja Jeruzalema
 Potpuni neuspjeh
 Kraljevo zarobljivanje u Egiptu
 1248. – 1254.
Osmi križarski rat
 Ponov Luj IX. Sveti
 Ovaj put protiv Tunisa
 Siclski kralj Karlo I. Lujev brat nameće Tunisu svoj
protektorat
 1270.
Deveti križarski rat
 1271. Križarski ratovi u Palestini prestaju padom
posljednjeg kršćanskog uporišta Akre
Značaj I posljedice
 Duboki ekonomski, politički I gospodarski učinci
 Oduzimanje monopola islamskim trgovcima
 Prijevod Kurana
 Bolje upoznavanje zapda s kulturom istoka
 Nove poljoprivredne kulture
 Broj poginulih je upitan, ali brojke se kreći između
1.000.000. I 9.000.000 poginulih što ih čini
najsmrtonosnijim sukobima u ljudksoj povijesti
Kraj
 Lana K. Krnić
 2.e
 2017