VODOSNABDIJEVANJE

PREDAVANJA 2015/2016
 MODUL 6
Rezervoari
Margeta, 491-540 str.
Funkcija rezervoara
Rezervoari su građevine čije su funkcije:
1. osiguranje operativne rezerve, izravnanje oscilacija u
potrošnji vode za domaćinstva i industrijske potrebe,
2. osiguranje požarne rezerve vode,
3. osiguranje sigurnosne rezerve vode za vrijeme
prekida dotoka u rezervoar,
4. osiguranje zahtjevanih pritisaka u vodovodnoj mreži,
definiranja visinskog položaja rezervoara i nivoa vode
u vodnim komorama prema potrošačima.

3
V= V1+V2+V3 (m3)

- V4 (0,5 m )
- Vpogonsko ( samo kod potisnih sistema) – 25% od Vuk za hidrofor
4
Vrste rezervoara
 Podjela rezervoara je moguća po nekoliko kriterija
U pogonskom pogledu ih razvrstavamo u:
(I) visinske rezervoare
(II) niske rezervoare.

Visinski rezervoari imaju nivo vode iznad potrošača, tako

da voda prema potrošačima otječe gravitacijski.
Objedinjuju sve četiri prethodno nabrojene funkcije
rezervoara
Dijele se na:
( 1) ukopane rezervoare , (koji se najčešće susreću) i dijelom ukopane
(poluukopane) u teren. Izvode se na mjestima s najpovoljnijim
visinskim i horizontalnim odnosima u odnosu na potrošače,

(2) vodotornjeve, koji se u cijelosti nalaze iznad terena radi postizanja

potrebne visine pritisaka (opskrbnog pritiska ) u vodovodnoj mreži.
Primjenjuju se na lokacijama gdje nema topografskih uvjeta za izvedbu
ukopanih rezervoara.

(3) tunelske rezervoare, koje se izvode u brdskim masivima (čvrstoj

stijeni).

(4) hidrofore, koji nemaju funkciju spremanja vode, radi čega ih uvjetno
svrstavamo u ovu skupinu, nego se koriste za lokalno povećanje
opskrbnog pritiska, npr. kod visokih stambenih zgrada.
7
(II) Niski rezervoari (sabirni bazeni) su u visinskom pogledu
smješteni (ukopane) na nedovoljnoj visini za osiguranje
potrebnog opskrbnog pritiska u vodovodnoj mreži. Voda se
iz njih distribuira potrošačima pomoću pumpi, tako da su
to zapravo usisni bazeni ( sabirni) pumpnih stanica.

Objedinjuju sve funkcije kao i rezervoari osim

obezbjeđenja i razdiobe potrebnih pritisaka u mreži.
9
10
Visinsko zoniranje - u odnosu na urbanističke i
topografske karakteristike;
Prostorno zoniranje – u odnosu na specifične
karakteristike određenog područja.

S obzirom na položaj zahvata razlikujemo :

Zoniranje u gravitacionom sustavu,
Zoniranje u sustavu s umjetnim podizanjem vode.

11
 U skladu s ovim veličinama, potreban broj zona se određuje na sljedeći način:
 n = ΔZ /Hdoz
 gdje je:
 n – broj zona,
 ΔZ – visinska razlika kote nadmorske visine gornje vode i najnižeg terena naselja
(istočišta) (m)
 Zmax – nadmorska visina najviše kote ( terena ) naselja,
 Zmin – nadmorska visina najniže kote (terena ) naselja,
 Hpot – minimalni potrebni pritisak (hidrantska mreža: 2,5 bara - 25 m)
 Hdoz – dozvoljeni pritisak u mreži (max 7 bara)
ΔZ = Zmax – Zmin + Hpot

12
Stepenasto zoniranje – potisni sistemi

13
OSNOVNI ELEMENTI REZERVOARA
Glavne elemente rezervoara čine:
(1) funkcionalni elementi,
(2) konstrukcijski elementi.
Funkcionalni elementi rezervoara:
Osnovni funkcionalni elementi rezervoara su:
(a) vodna ili rezervoarska komora (100m3 –min (2 komore))
(b) zatvaračka komora.
(a) Vodna komora služi za spremanje rezervnih vodnih
količina. Uobičajena dubina vode u vodnoj
komori je 3 do 4 [m], rijetko do 6 [m].
Kod ukopanih rezervoara, vodna komora ima okrugli,
pravougaoni ili (rjeđe) neki drugi oblik....(slika)
Vodotornjevi se u pravilu izvode okruglog tlocrta.
(b) Zatvaračka komora služi za smještaj vodovodnih (manipulativnih) armatura,
kraja dovodnog i početka odvodnog cjevovoda, ispusta, preljeva i indikatora
nivoa vode.
 Vodovodne armature služe za upravljanje vodnim rezervama, ispustom se
osigurava kompletno pražnjenje komore (npr. radi čišćenja), dok preljev
osigurava najvišu dopušteni nivo vode u vodnoj komori, kako ne bi došlo do
prelijevanja preko pregradnih zidova i potapanja zatvaračke komore.

 Konstrukcijski elementi vodosprema

Osnovni konstrukcijski elementi rezervoara su:

(1) dno,
(2) vertikalni zidovi i stubovi,
(3) grede i (ravna ili zasvođena) pokrovna ploča,
(4) nosiva konstrukcija (kod vodotornjeva).

 S ovim se elementima rezervoari se izvode na licu mjesta (monolitne), kao

montažne ili kombinovane konstrukcije.
16
17
18
 Na spomenutoj slici vidimo
da se vodna komora može
izvoditi kao jedno ili
višekomorna.

Radi osiguranja
neprekidnosti
vodosnavdjevanja obično se
izvode višekomorni
rezervoari.

Vodna se komora najčešće

oslanja na zatvaračku
komoru, a samo je u
izuzetnim slučajevima
odvojena

Vodosnabdjevanje
2010/2011 19
 Rezervoar se mora toplinski izolirati da se voda ne zagrijava.
Zidovi rezervoara se izvana štite različitim premazima i
zemljanim nasipom.
 U stropnoj ploči ili bočnim zidovima izvode se otvori za
ventilaciju koji evakuiraju ustaljeni zrak.
 Veliki rezervoari imaju posebne sisteme ventilacije.
 Ventilacijski otvori moraju se zaštititi od vanjskog zagađenja
vode.
 Drenaža se izvodi po dnu i obodu građevne jame i odvodi
površinske i procjedne vode.
 Grade se od armiranog i prednapregnutog betona, a u prošlosti
od opeke i kamena. Unutrašnje površine vodnih komora i zidova
prostorija izvode se od sanitarno prihvatljivih materijala
(keramičke pločice, posebni premazi).
 Rezervoarske komore štite se od svijetla da se spriječi razvoj algi.

20
21
22
23
24
Izvedba vodotornjeva je, budući da sadrže nosivu
konstrukciju, znatno složenija od izvedbe ukopanih
rezervoara, tako da su i troškovi njihove izvedbe (za isti
volumen rezervoarskog prostora) višestruko veći, najmanje
četverostruko. Visina nosive konstrukcije obično iznosi 25
do 30 [m], a samo rijetko prelazi 40 [m].

Zato je potrebno posvetiti maksimalnu pažnju

pronalaženju minimalno potrebnog volumena
vodotornja. U praksi se nastoji da on ne bude veći od 20 do
30 [%] najveće dnevne potrošnje.

Kod vodotornjeva se zatvaračka komora obično izvodi

odvojeno od rezervoarskog prostora, pretežno u
podzemnom dijelu objekta.
a) AB vodotoranj b) čelični vodotoranj i c) vodotoranj od prednapregnutog betona
 Neovisno o konstrukcijskom rješenju, kod svakog rezervoara potrebno je
osigurati:
(a) vodonepropusnost, koja se kod betonskih (armiranih i prednap. rezervoara
postiže malterisanjem unutarnjih stijenki vodnih komora vodonepropusnom
cementnom malterom ili plastičnim vodootpornim malterima,
(b) cirkulaciju vode unutar vodne komore, što se postiže izvedbom pregradnih
zidova,
(c) prozračivanje, što se postiže izvedbom ventilacijskih otvora,
(d) pad dna u iznosu 0.5 do 1.0 [%] prema ispustu, a radi mogućnosti čišćenja,
odnosno pranja rezervoara,
(e) vanjsku izolaciju, koja se postiže izvedbom hidro i toplinske izolacije na
vanjskim plohama, te njenom zaštitom. Kod ukopanih vodosprema je težište
na hidroizolaciji, a kod vodotornjeva na toplinskoj izolaciji.
 Osnova funkcionalnog proračuna rezervoara sastoji se u određivanju volumena
rezervoarskog prostora
VOLUMEN REZERVOARSKOG PROSTORA
 Ova veličina ovisi o režimu potrošnje i dotoka, a odnosi se na maksimalnu
dnevnu potrošnju, Qmaxdn [m3 d-1], na kraju projektnog razdoblja. Zato je za
svaku konkretnu vodoopskrbnu zonu (naselje), koja će se opskrbljivati vodom
iz pripadnog rezervoara, potrebno odrediti:
Izvedbe vodonepropusnosti ( kod prekida ili
polumontaznih el.)

28
(a) satni režim potrošnje vode tokom dana (24 [h], u danu maksimalne
potrošnje),
(b) režim dotoka u rezervoar bilo direktno s izvorišta (vodozahvata) ili s
uređaja za kondicioniranje vode, odnosno iz PS

 Pri tome dotok u rezervoar može biti gravitacijski, pri čemu se obično
pretpostavlja stalni doticaj 24 [h], ili potisni, tj. posredstvom pumpi,
kada je režim dotoka ovisan o režimu rada pumpi.
 Ukupan volumen rezervoarskog prostora, Vuk [m3], sastoji se od:
(1) operativne rezerve, Vor [m3],
(2) požarne rezerve, Vpr [m3],
(3) sigurnosne rezerve, Vsr [m3].
Ako se iz rezervoara podmiruje i potreba za čistom vodom uređaja za
kondicioniranje vode (prvenstveno pranja brzih filtera), tada je i tu
količinu vode potrebno uzeti u obzir.
1. Operativna rezerva
 Određivanje operativne rezerve, Vor, odnosi se na proračun dijela rezervoarskog
prostora kojim se osigurava izravnanje oscilacija u potrošnji vode za domaćinstva i
industrijske potrebe.
 Najčešće se provodi pod pretpostavkom dnevnog izravnanja, dakle, za slučaj kada
je dnevni dotok jednak dnevnoj potrošnji.
2. Požarna rezerva
 Iznos požarne rezerve, Vpr, regulisan je propisima o požarnoj zaštiti
 V pož = q x n x c (m3)
 Qpož-protupožarni protok q – protok po jednom požaru (10 l/s)
 n - broj istovremenih požara
 c - konstanta c = (T x 60 x 60)/1000 (s)
3. Sigurnosna rezerva
 Sigurnosna rezerva, Vsr, se predviđa za slučaj prekida dotoka u rezervoar, za
vrijeme dok se ne otkloni uzrok prekida (kvar ili oštećenje).
 Obično se preporučje da ova rezerva iznosi 25 [%] zbira operativne i požarne
rezerve, dakle ukupan volumen rezervoaraskih komora bi trebao iznositi:
Vuk= Vor + Vpr +Vsr = 1,25 ( Vor +V pr)
Zadatak REZ
 Odredi za slučaj dnevnog izravnavanja potrebnu
(operativnu)zapreminu rezervoara:
a) analitičkim postupkom
b) grafoanalitičkim postupkom
na osnovu podatka o najvećoj dnevnoj potrošnji vode za domaćinstva i
industrijske potrebe, Qmax, uz pretpostavljene vrijednosti satnih
potrošnji. Potreban volumen odrediti za slučaj konstantnog
(gravitacijskog) dotoka i dotoka vode crpljenjem u trajanju od 10 [h].
 Qmax,dn = Kd × Qsr,dn = 32.7 [l/s] * 86400= 2825.28 [m3/d]
 Vuk = Vor + Vpr + Vsr

Određivanje operativne rezerve

1. pretpostavka: gravitacijski dotok
Lokacija rezervoara
Određivanje donje kote nivoa vode u rezervoaru :

- kota terena
- spratnost
- gubici u dovodnom cjevovodu (paušalno f(L, D, v))
- požar (2,5 bara)

38
39
Hidrofori

40
41
42
43
44