Pristup pjesničkoj zbirci

(Rosandić, 332-350)
 Pjesnička zbirka
 Put do pjesničke zbirke kreće se od pojedinače pjesme preko
upoređivanja dviju ili više pjesama istog autora, ili različitih autora –
na osnovu čega učeni:
 uči razlikovati individualne karakteristike pjesme
 uočava podudarnosti i razlike
 razvrstava pjesme u određene grupe.
Tako se stvaraju uslovi za čitanje pjesničke zbirke-
 Pjesnička zbirka sadrži veći broj pjesama istog autora ili različitih autora.
 Jedan autor – antologijski izbor pjesama koji prikazuje pjesnikova tematska
interesovanja, idejna opredjeljenja i stavove, oblike i sredstva izražavanja.
 Pri oblikovanju pjesničke zbirke uzimaju se u obzir dva temeljna
kriterijuma:
 - književno-estetski kriterijum (u zbirku ulaze estetski najvredije pjesme
jednog autora)
 - pedagoško-psihološki kriterijum (pjesme dostupne doživljano-spoznajnim
mogućnostima učenika koje će svojim porukama djelotvorno uticati na
estetsku, moralnu i društvenu svijest mladog čitaoca, na njegove ideje,
stavove i pogled na svijet.
 Pjesnički sadržaj u pjesničkoj zbirci može se organizovati na:
- hronološkoj osnovi (pjesme se ređaju prema vremenu
nastajanja, faze stvaranja; pruža uvid u pjesnikovu razvojnu
lininju
 - tematskoj osnovi – tematski krugovi (ciklusi) – pjesme sa
zajedničkom temom bez obzira kada su nastale – takvom
organizacijom lakše se uočavaju tematske i idejne odrednice i
pjesnički izraz
 - tematsko-formalnoj osnovi – pjesme se raspoređuju pema
srodnim tematskim i formalnim karakteristikama (rjeđe se
primjenjuje)
 Tematske zbirke obuhvataju antologijski izbor pjesama na
određenu temu. Biraju se pjesme različitih autora iz različitih
razdoblja .
 Tematska pjesnička zbirka može se usmjeriti samo na određeno
razdoblje, s time da obuhvati pjesničke tekstove većeg broja autora
iz tog razdoblja.
 Poseban je tip pjesničke zbirke izbor pjesama određenog broja
pjesnika iz pojedinog književnog razdoblja, npr. Crnogorksa
poezija između dva rata – u njoj se nalaze antologijske pjesme
različite tematske usmrerenosti i forme poznatijih pjesnika tog
razdoblja.
Metodički pristup pjesničkoj zbirci

Pri uspostavljanju metodičkih pristupa zbirci pjesama

uzimaju se uobzir ove glavne odrednice:
 karakter pjesničkog sadržaja u zbirci
 doživljajno-spoznajne mogućnosti učenika
didaktičko-metodička rješenja koja se mogu primijeniti
pri čitanju i interpretaciji zbirke na času lektire ili u
drugim nastavnim situsacijama.
 Na izbor metodičkih pristupa utiče sadržaj pjesničke
zbirke.
 Nastavnik pažljivo proučava karakteristike zbirke:
 - načela njene organizacije
 - raspored pjesama
 - mmotivsku idejnu usmjerenost
 - umjetnički izraz.
 Istovremeno utvrđuje:
 - primjerenost pjesama doživjajno-spoznajnim
mogućnostima učenika
 - načine čitanja i zaisivanja zapažanja o pjesmama,
odnoson ciklusima.
 Na osnovu navedenog planira odgovarajuće
metodičke postupke i oblike rada u provođenju
intepretacije na nastavnom času.
Čitanje zbirke

 Prvi susret sa zbirkom:

 motivisati učenike za čitanje
 upoznati ih sa zbirkom
 dati im uputstva kako treba čitati zbirku.
Postupci kojima se učenici motivišu za čitanje zbirke pjesama

 - čitanje i interpretacija karakteristične pjesme koja pobuđuje

zanimanje i uvodi učenike u svijet zbirke
 - pjesme u zbirci mogu se čitati u sebi, naglas, poluglasno
 - istu pjesmu čitati više puta
 - prvo se čitaju redom sve pjesme da bi se obuhvatila zbirka
u cjelini.
 Pri prvom čitanju u dnevnik čitanja upisuju se spontane
reakcije na pojedine pjesme, zapisuju karaktristične riječi i
izreke, stihovi, naslovi najljepših pjesama...
 Pri drugom čitanju (analitičkom) vraćamo se onim pjesmama
koje su nas najviše impresionirale, te pjesme analiziramo – u
anakizi pjesme primjenjujemo tehniku književne interpretacije
koju učenici usvajaju u nastavnom procesu. Ovo čitanje traži
duže zadržavanje na pjedinim pjesmama.
 Pri trećem čitanju (sintetičkom) izvode se sudovi i zaključci o
pjesničkoj zbirci u cjelini.
 Prema prethodno navedenom pjesnička se zbirka usvaja u tri nivoa:

 Prvi nivo obuhvata spontano čitanje i doživljavanje pjesničkog svijeta kji je

oživotvoren u pjesničkoj zbirci, usvaja se njezino emocionalno, misaono, motivsko i
jezičko ustrosjtvo. Taj nivo komunikacije očituje se kao uživanje, začudnost pred
novim svijetom poezije, emocionalna angažovanost, pa stoga prvo čitanje neće
rezultirati bogatstvom sistematskih bilježaka. Uz pojedine ojesme bulježe se prvi
dojmovi, jezičke i druge pojedinosti.
 Drugi nivo – analitički, čituje se u istraživanju i karakteristikama pojedinih jesama
mi pjesnničke zbirke u cjelini. Izdvajaju se uočene pojedinosti, ooisuju se, izriču se
sudovi i zaključci.
 Treći ili sintetički nivo očituje se kroz pokušaj sistematskog povezivanja spoznaja,
sudva i zaključaka koji se odnose na pjesničku zbirku u cjelini.
 Razvijenost spomenutih nivoa zavisi o razvijenosti učenika, njegovoj senzibilnosti,
književnoj kulturi i kulturi čitanja.
 Motivacija za čitanje pjesničke zbirke može biti:
 - radijska ili TV emisija
 - film o pjesniku
 - slušanje mutičkih djela koja su inspirisana pjesničkim tekstom
 - književna godišnjica
 - intervju s pjesnikom
 - organizacija literarnog kviza
 - pjesma objavljena u dnevnom listu
 Ako su učenici primjereno motivisani za čitanje pjesničke zbirke upoznati kako se iziču
zapažanja, sudovi i zaključci, te stavovi i ocjene nastavnik će moći da ih, u organizaciji
nastavnog časa, uključi u nastavni proces.