Rast i razvoj

Definicija rasta

 Rast je kvantitativni proces- povećanja dimenzija

tijela i kvalitativni proces- promjene strukture,
funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i
organa,promjene psihičkih svojstava djeteta, te
njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim
uvjetima okoline
Rast u užem smislu je povećanje dimenzija tijela, ukupne
mase tijela :

tjelesna visina, masa,



opseg glave, opseg prsa,



debljina potkožnog nabora),



ili povećanje dimenzija i mase pojedinih dijelova tijela,



organa ili tkiva, stanica.

 Definicija razvoja

 Razvoj je kvalitativna promjena,

 Složenije zbivanje koje obuhvaća promjene u
građi, diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog
sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i
prilagodbe tkiva, organa i funkcije organizma od
začetka do kraja razvojne dobi.
Razvoj podrazumijeva
 i tjelesni razvoj,

 i psihički (kognitivni, emocionalni) razvoj,

 i socijalnu prilagodbu djeteta.

 Razdoblja razvojne dobi

Plod(-dijete) Zigota
Prava!? Genetski potpuno određeno ljudsko biće

Prenatalno razdoblje: od začeća do rođenja

Prva 2 mjeseca= embrionalno razdoblje
Od 3.mj. do rođenja= fetalno razdoblje
Dojenačka dob: od rođenja do kraja 1.g.
Prve 4 sedmice = novorođenačka dob
Predškolska dob: u širem smislu od početka
2.god.do kraja 5./ 6.god.
1. Mlađa predškolska dob, razdoblje malog
djeteta: 2.i 3. god.
2. Predškolska dob u užem smislu: od 4. do
uključivo 5./6.god.
Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka do
završetka školovanja (14/18 g.)
u užem smislu od 7.g. do početka puberteta
10 god. djevojčice, 12 god. dječaci

Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i

spolnog razvoja – PUBERTET
Pubertet: od pojave prvih sekundarnih spolnih
obilježja (10/12 g.) do spolne zrelosti

Spolna zrelost : pojava zrelih spolnih stanica i

sposobnost oplodnje
Završetak puberteta kod djevojčica 14/16g.
kod dječaka 15/17g.
Adolescencija ili mladenaštvo:
-od nastupa spolne zrelosti, tj. od završetka
puberteta (♀14/16, ♂ 15/17 g.), do završetka
tjelesnog rasta i razvoja i postizanja
psihosocijalne zrelosti (♀16/18g., ♂ 18/20g.)

ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje

vode odraslosti
 Zdrava djeca iste dobi se razlikuju i u tjelesnim
mjerama i u konačnoj dosegnutoj visini i težini
na kraju rasta
 Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motoričkih, umnih
i drugih funkcija i sposobnosti npr.hod, govor,
čitanje i pisanje
 Rast i razvoj određeni su međudjelovanjem
naslijeđenih i okolinskih faktora
 Faktori rasta

Genski
djeluju na brzinu sazrijevanja i na konačno

dosegnutu razinu rasta npr.visina djeteta,

sazrijevanje kostiju, nicanje zubi, početak
puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i sestara
spol: razlike pri porodu -dječaci veći , nestaju

krajem 1.g., pa opet u pubertetu uočljive razlike

 “Rasa”
 Genski

 Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja

i na konačno dosegnutu razinu rasta
(npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi,
početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i
sestara)
 Spol: razlike pri porodu (dječaci veći),
nestaju krajem 1.g., pa opet u
pubertetu
 “Rasa”
Okolinski
 Intrauterini uvjeti života
 Životni uvjeti poslije rođenja
 Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i
predugo, može se ubrzano nadoknaditi
izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava
ostvarenje genskog potencijala
 Društveno i imovinsko stanje porodice utječe na
brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu i težinu
 Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične
bolesti uspore ali nakon ozdravljenja slijedi
nadoknađivanje
 Sezonske varijacije: brži rast u visinu u proljeće,
veći porast mase u jesen
 Sekularni porast: povećanje prosječne visine i
težine djece i odraslih u određenoj populaciji
tokom nekoliko desetljeća vjerojatno zbog boljih
uvjeta života, prehrane, manjeg pobola
 Praćenje rasta

 Redovitim tjelesnim mjerenjima

 Najvažnije antropometrijske mjere:
- tjelesna masa (težina),
- tjelesna duljina/ visina,
- opseg glave
 Redovito se bilježe u zdravstvenoj dokumentaciji
 Rast u visinu i rast težine
 Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije
mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine
 Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a poslije
1.g. visina
 Uspoređujemo TV i TM djeteta sa standardima –
s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece
koje su prikazane kao tablice ili krivulje:
očitamo da li se promatrano dijete svojim
mjerama uklapa među svoje vršnjake
 Najčešće se primjenjuju
centilne krivulje: TM, TV,
OG u odnosu na dob
 Na apscisi je dob, na
ordinati dosegnuta TM ili
TV ili OG: to su centilne
krivulje težina-dob, visina-
dob, OG-dob
 Krivulje imaju osim
prosječne visine i težine
djece određene dobi, još i
varijacijske širine
 Korisno je također za
ocjenu fizičke konstitucije
i uhranjenosti usporediti
težinu s visinom:težinsko-
visinske centilne krivulje
 Tjelesne mjere koje padaju
između 5.i 95. centilne krivulje-
normalne; iznad i ispod-
posljedica nekog patološkog
uzroka koji treba otkriti
• Pogodne su za dugoročno
praćenje razvoja određenog
djeteta, svako pomicanje T ili V
izvan prvobitne centilne
krivulje upozorava na moguće
patološke uzroke
 Razlike u rastu između organa

 Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg rasta slijedi

veći dio kostura (osim lubanje) i muskulature
 Slično je i s nekim parenhimnim organima- jetra,
bubrezi
 Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu od opće
krivulje rasta: mozak i lubanja, spolni organi,
limfno tkivo tonzila, adenoida i crijeva, potkožno
masno tkivo
 Rast glave

 Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega

glave
 Glava raste usporedno s rastom moždane mase,
najbrže u prve 3 godine
 Centilne krivulje- dob:OG
 Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje mozga
 Procjena zrelosti

 Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju

pojedinih organa ili funkcija
 Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i organa ne
idu uvijek paralelno
 Brže sazrijevanje znači raniji pubertet
 Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem
 Razvoj dodatno ocjenjujemo a time
procjenjujemo i početak puberteta - procjenom
zrelosti
 Procjena zrelosti

 Praćenje psihomotoričkog razvoja

 Praćenje spolnog razvoja
 Dozrijevanje kostiju
 Razvoj zuba
 Koštana dob ili zrelost
Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se
jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima
 Zubna dob:Broj trajnih zubi između 6.i13.g.
 Razvoj zubi

 Mliječni zubi –
1. denticija: između 5. i 9.
mj.života prvi zubi
 s 1 g.dijete ima 6-8 zubi

 s 2 g.ima svih 20 zubi

 broj zubi= broj mjeseci-6

Trajni zubi (2. denticija):
počinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza

5.mliječnog (tzv. šestica),

pa donji sjekutići,

završava u 13.g.
Predviđanje krajnje visine

 Longitudinalnim mjerenjem individualnog djeteta

 Poslije 6.g. iz podataka o visini, koštanoj zrelosti
i srednjoj visini roditelja, uz pomoć tablica
Tjelesna površina

 Iz TM i TV, uz pomoć nomograma

 Novorođenče 0,25m2
 Dvogodišnjak 0,50
 Petogodišnjak 0,75
 Devetogodišnjak 1,0
 Odrasla osoba 1,75
 Rast i razvoj u pojedinim
razdobljima
 Prenatalno
 Dojenačka dob (novorođenačka)
 Predškolska (mlađa prešk.)
 Školska
 Pubertet
 Adolescencija
 Novorođenče

 Tj.težina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1)

 U prvim danima izgubi 10%
 Na kraju 1.mj.ima 10-20% više od PM
 Tj.duljina~50cm (46-54)
 OG 33-36cm
 Tjelesne proporcije
 Glava veća, ekstremiteti relativno
kraći, sredina u visini pupka
Predškolsko dijete

 Tijekom 3.,4.,5.g.: TM dobiva 2kg/godinu

TV raste 6-8cm/godinu
 Sa 6g.: 20kg i 115 cm

 S 2 i pol g. ima sve mliječne zube

 Mlađa predškolska dob

 Smanjuje se brzina rasta:

u 2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm --87 cm
u 3.g. 2 kg i 7 cm --94 cm
 Masno tkivo nakon 9.mj.se smanjuje u korist
mišića
 Mozak sporije raste- OG sporije raste:
u 2.g. - 2 cm
u 3.g. - 1 cm
 Smanjuje se apetit, interesira ga svijet, okolina,
a ne hrana
 Rana školska dob

 Rastu 6 cm/god i 3-3,5kg/god

 S punih 6 niču trajni zubi, s 12 mliječni su
zamjenjeni trajnim
 Limfno tkivo (tonzile i adenoidi) postiže svoj
maksimum, a s pubertetom involuira, i dalje
česti respiratorni infekti (6-7 godišnje je
normalno), ali nije potrebna tonzilektomija
 Pubertet

 Obilježen je važnim tjelesnim promjenama,

razvojem sekundarnih spolnih oznaka,sazrijevaju
spolne žlijezde, završava stjecanjem sposobnosti
reprodukcije
 Vrlo varijabilan u vremenu početka, redoslijedu,
brzini, završetku
Pubertet

 Kombinacija anatomskih i fizioloških promjena

koje uključuju ubrzanje tjelesnog rasta i razvoja,
dozrijevanje gonada, razvoj sekundarnih spolnih
oznaka
 Fizičke promjene- uslijed hormonskih promjena-
hormoni iz gonada i nadbubrežnih žlijezda
 Fizičke promjene – ponajprije sekundarne
spolne oznake - klasificiraju se po Tanneru
Djevojčice: počinje s 10g,
prvi znakovi: porast dojki (telarhe),

istodobno ili pola godine kasnije- pubična

dlakavost (pubarhe),
pubertetski zamah rasta+ raspodjela masnog
tkiva po ženskom tipu,
menarhe s 12/13 g.

Dječaci počinje s 12 g,
prvi znakovi: povećanje testisa,

nakon pola godine pubarhe, povećanje penisa

pubertetski zamah rasta+ porast mišićne mase,
mutacija glasa.
Razvoj seks.spolnih oznaka

 Tannerove tablice
 Razvoj pubične
dlakavosti i spolovila
Razvoj sek.spolnih oznaka

 Tannerove tablice
 Razvoj dojki
 Osim sekundarnih spolnih oznaka,
rasta u visinu i koštano dozrijevanja,
raste i težina, raste i srce i trbušni
organi
 Adolescencija
 Samopromatranje, uspoređivanje
 Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja
 Interes za spolnost, autoerotičnost, prijateljstva s
osobama istoga spola
 Separacija (od roditelja) , povezanost s vršnjacima,
prihvaćanje normi skupine vršnjaka, potreba za
samodokazivanjem
 Krizne situacije, rizična ponašanja, promjena raspoloženja
 Intimne veze s osobama suprotnog spola
 Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta
 Postizanje psihosocijalne zrelosti: sposobnost apstraktnog
mišljenja, sagledavanja posljedica svojih akcija, izgrađen
stav prema obitelji i vršnjacima, izgrađeni profesionalni
ciljevi
 Smanjeni rast
Dijete je visinom ispod 5.centile za dob ili je brzina rasta
manja od 4 cm/god.
Uzroci:
 Porodično

 Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta)

 Primordijalno (u sklopu prirođenih bolesti)

 Nasljedne bolesti- kromosomske, genske, metaboličke

 Zbog pothranjenosti, zapuštanja, zlostavljanja

 Hormonski (hipofiza, štitnjača)

 Bolesti kostura (hondrodisplazija)

 Bolesti organskih sustava (srčane)

Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!!

NADOKNADNI RAST!!
Visok rast

 Dijete je visinom iznad 95.c.

 Konstitucionalno
 Sekundarno uz bolesti
 Ponašanje
 6 stanja budnosti: od
dubokog spavanja do
budnosti s plačem
 Kad opušten- položaj
totalne fleksije
 Asimetrije, prevelika
opuštenost ili
ukočenost- znak
bolesti
 Već 1.dana života ukoliko potpuno
opušten, može kratko promatrati ljudsko
lice i predmete, te okrenuti glavu kratko
prema zvuku i pogled prema svijetlu.
 Spreman za uspostavljanje emotivno
obojenih socijalnih veza s okolinom.
 Zbog toga je upravo u tim prvim satima i
danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz
majku.
 Dojenče
 U 1.tromjesečju dobiva 25g dnevno,
750g mjesečno.
 U 2. 600g mjesečno.
 U 3. 450g mjesečno.
 U 4. 300g.

 U dobi 5 mj.RT podvostručena, u

dobi 12 mj.potrostručena.
 Poraste s 50cm na 75 cm na kraju
1.g.

OG s 34/35 pri rođenju,

42/44 cm s 6 mj.,
45/47 s 12 mj.

 VF se zatvori do 18mj.
 Psihomotorni razvoj
 Razvoj motorike
(pokreti i držanje
glave, trupa, udova)
 Razvoj okulomotorike i
vida
 Razvoj sluha i govora
 Razvoj društvenosti
 Pregled za procjenu razvoja motorike:

 Potrbušni položaj
 Ležanje na leđima
 Pokus posjedanja povlačenjem za
podlaktice
 Vertikalni položaj
 Funkcija šake
 U potrbušnom položaju iz položaja totalne
fleksije tijekom 1.mj. kreće proces
kraniokaudalne ekstenzije
 Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat –
krajem 1. mj.,
krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove,
u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o
podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat
su već okomiti na podlogu,
i okrene se na leđa
 I u položaju kad lebdi potrbuške u
horizontali, prati se proces
kraniokaudalne ekstenzije- počinje s
odizanjem glave, završava
ekstenzijom glave, vrata, trupa i
donjih udova- Landauov refleks
U položaju na leđima držanje je prva
3 mj. nesimetrično,
kasnije simetrično,
od 5.mj. odiže glavu od podloge
 U pokusu posjedanja iz leđnog
položaja povlačenjem za podlaktice,
prati se kontrola glavice
 Kod novorođenčeta glavica zaostaje,
pada
 U dobi 3 mj zatiljak kratko prati
 U dobi 6 mj dojenče aktivno prati
posjedanje
 U sjedećem položaju najprije je u
totalnoj kifozi,
zatim se podupire rukom na koljeno,
između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje
vrijeme
U dobi 10-12 mj.sjedi
bez potpore
 U uspravnom položaju napočetku
pokazuje automatski hod,
nakon 3 mj.ne odupire se aktivno-
astazija i abazija,
s 5mj.opet se odupire,
s 9-10 stoji uz pridržavanje,
s 11-12 balansira,
s 12-15 hoda samostalno
WHO
 Šaka
 Na početku potpuno stisnuta, refleks
hvatanja,
s 3-4 mj.se otvara, palac se odmiče od
dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća
predmet s 4 prsta i s dlanom,
s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom,
radiopalmarni hvat i premetanje predmeta
iz ruke u ruku
 Do kraja 1.g.pincetni hvat-

vrškom kažiprsta i palcem

 2. polovica dojenačkog razdoblja
 S 6-8 mj.- Sjedi uz potporu
vlastitom rukom
 S 8-9 mj.- Puzi
 S 10-12 mj.- Sjedi bez oslonca
neograničeno
 S 9-10 mj.- Stoji dosta sigurno
držeći se
 S 11-12 mj.- Balansira par sek bez
držanja
 S 12-15 mj.- Prohoda
 Gledanje i slušanje Kada posumnjati
da slabije čuje
ili vidi?

 Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati očima s

jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak
cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku
 Kasnije prati i glavom
 Koordinacija jabučica sve bolja
 S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i
akomodacija

 U prvom tromjesečju reagira na zvuk

mijenjanjem spontane motorike, plačom,
treptanjem
 Od 4.mj.okreće glavu prema zvuku
 Društveno ponašanje

 Tijekom 2.mj uzvraća smiješkom, mijenja

motoriku na majčin glas
 S 4 glasno se smije, zna izraziti
nezadovoljstvo mimikom, motorikom,
glasom
 S 6 raspoznaje, boji se stranih
 S 9 igra se skrivača
 S 12 baca predmete i traži da mu se vrate
 Govor
 2 faze: predjezična faza - (8mj) – jezična
 U predjezičnoj producira vokale, kasnije i
konsonante, u 3.mj.guče - spaja
samoglasnike i suglasnike
 S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja
sa značenjem (“ma-ma”)
 Jezična faza ovisi o normalnom sluhu:
reducira se znatan broj glasova, ostaju
samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono
što čuje s određenim pojmom, s 12 mj.veže
određene slogove uz određeno značenje
(“MAMA”)
 Mlađa predškolska dob
 Svladao je temeljne motoričke
vještine - od nesigurnog hoda do trčanja,
sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i
nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja
mokrenjem i stolicom
 Istražuje svijet, u to vrijeme rado
pobjegne
 Istražuje predmete, stavlja ih u usta

Opasnost!!!
 Mlađa predškolska dob
 Početkom 2.g.samostalno hoda ali na širokoj
osnovi, od 18 mj.sigurniji
 S 18 mj.penje se 1 po 1 stubu
 S 20 se spušta
 Na kraju 2.g.trči bez pada

 S 18 mj.slaže 3 kockice, s 24- 6 kockica

 S 18 mj.upotrebljava 10 riječi, te počinje spajati

u iskaze, rečenice
 Tijekom 2.g.javljaju se rečenice s 2-3 riječi
 U 2.pol.2.g. (i tijekom 3.) zna na neki način izreći
potrebu za obavljanjem nužde i obaviti je u…
 Predškolsko dijete
 S 3 g. penje se izmjenjujući korake
 S 4 g. spušta

 S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol

 U predškolskoj dobi traži uzor u obitelji i imitira
ga- roditelja istog spola, braću, sestre
 Postavlja apstraktna pitanja, igra igre s
određenim ulogama
 Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode do
strahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi:
noćna mora, sisanje palca, mokrenje u krevet,
mucanje