Geologija u graditeljstvu (građevinarstvu)

INŽENJERSKA GEOLOGIJA
► Inženjerska geologija - grana geoloških znanosti, kompleksna,
interdisciplinarna, povezana s građevinskom praksom (bliska građevinskoj
mehanici)

 bavi se geološkim istraživanjima isključivo za potrebe inženjerskih radova

(građevinskih ili rudarskih)

 znanost koja se bavi istraživanjem i rješavanjem inženjerskih

problema i problema vezanih za okoliš koji mogu nastati
kao rezultat interakcije između geološkog okoliša i
inženjerskih radova (ljudskih aktivnosti), kao i predviđanjem
geoloških hazarda, razvojem mjera zaštite od hazarda ili mjera
njihova ublažavanja
► u našoj zemlji početak inženjerske geologije datira s početka 20.
stoljeća - istraživanje uvjeta za izgradnju željezničkih pruga - austrijski
geolozi

► inženjerska geologija sjedinjuje i interpretira rezultate

istraživanja u drugim znanstvenim disciplinama

 hidrogeologija - utjecaj podzemnih i površinskih voda na stanje stijena i

uvjete građenja
 mehanika tla - fizičko-mehanička svojstva tla
 mehanika stijena - fizičko-mehanička svojstva stijena (slabo vezane,
nevezane i čvrste stijene)
 tehnička petrografija - uporabljivost stijena u građevinske svrhe
 seizmologija
 pedologija (tlo)
► Povezanost inženjerske geologije i ostalih geoloških disciplina
 geološki materijali - petrologija, sedimentologija, mineralogija…
 geološki procesi - tektonika, strukturna geologija, geomorfologija, fizička
geologija…
- od istražnih postupaka služi se metodama:

► geofizike - globalna geofizika (meteorologija, oceanografija,

seizmologija), metode istraživanja inž. geofizike

► istražno bušenje - tehnička disciplina - pruža informacije o građi

terena i kvaliteti stijenskih masa

► daljinska detekcija - daljinska istraživanja - fotogeologija - obrada

avio- i satelitskih snimaka

► geodezija - mjerenje pomaka stijenskih masa - važno na klizištima!

 zadatak: određivanje geoloških uvjeta za
izvedbu inženjerskih radova i eksploataciju
objekta

►inženjerskogeološka karta - prikaz prirodnih

(geoloških) uvjeta i inženjerski opis prirodne
osnove i prirodnih događaja
► inženjerskogeološka istraživanja - provode se u okviru inženjerskih
projekata - najčešće građevinskih (geotehničkih) i rudarskih

 faze projektiranja:

► idejni (što će se graditi, gdje tj. na kakvoj podlozi i od kakvih materijala)

► gradnja/izvođenje (inženjer geolog na terenu - klasificiranje stijena/tla -

provjera geološke interpretacije iz idejne faze projektiranja)

► održavanje (inženjerskogeološka istraživanja se rijetko provode, osim kod

problema lokalnih nestabilnosti)

ovisno o fazi projektiranja razlikuju se i inženjerskogeološka

istraživanja (obzirom na količinu i kvalitetu potrebnih informacija)
► Uloga inženjerske geologije u okviru građevinskih, rudarskih i
geotehničkih istraživanja je:
 definiranje geoloških formacija: litoloških, stratigrafskih, strukturnih,
geomorfoloških i hidrogeoloških

 određivanje mineraloških, petroloških, fizičko-mehaničkih, kemijskih i hidrauličkih

značajki svih prirodnih materijala (stijena) koji se susreću u gradnji i prilikom
eksploatacije mineralnih sirovina

 procjena mehaničkog ponašanja stijena i tla

 predviđanje promjena svih gore navedenih svojstava s vremenom

 određivanje parametara za analize stabilnosti

 poboljšanje i održavanje uvjeta geološkog okoliša i njegovih svojstava

inženjerski geolog - dužan predvidjeti što sve može utjecati na objekt, na

njegovo: projektiranje, izgradnju i eksploataciju
PREDMETI ISTRAŽIVANJA INŽENJERSKE GEOLOGIJE

1. značajke stijena i tala - fizička i mehanička svojstva

2. geodinamički procesi i pojave (fizičko-geološki procesi)

3. hidrogeološki uvjeti

4. geomorfolški uvjeti
► PREDMETI ISTRAŽIVANJA INŽENJERSKE GEOLOGIJE
 1. značajke stijena i tala - fizička i mehanička svojstva

utvrđivanjem svojstava
stijena
inženjerskogeološkim
istraživanjima dobivaju se:

- potrebni inženjerski
parametri

- predodžba o geološkom okolišu

i razlozima postojanja
određenih litoloških i fiz.-
mehaničkih značajki
stijena/tala + prostorni
raspored
STIJENE

kao sredina na kojoj se gradi

kao sredina u kojoj se gradi
stijena kao građevinski materijal

TLO

► samostalno prirodno tijelo nastalo postupnim razvojem iz rastresitih

stijena ili taloženjem čvrstih stijena, ili trošenjem čvrstih stijena pod
utjecajem pedogenetskih procesa
► mineralogene i biogene komponente
TLO

- potrebno vrijeme da se oblikuje

- postanak kontroliran - padalinama, temperaturom, tipom stijena

2 horizonta na površini Zemlje:

TLO (MEKOTA)
ČVRSTA STIJENA (“ZDRAVI” SLOJ )

- HORIZONTI TLA - razlikuje se po načinu pojavljivanja i kemijskom sastavu, granica

mu je često postepena
- sastoji se od: A - zona procjeđivanja vode, ispiranja (minerali glina,
Fe oksidi, otopljeni kalcit i dr.); najgornji sloj - humus

B - zona akumulacije - tvari iz A zone; glinovita, često

crvene ili smeđe boje – hematit, limonit
C - zona nepotpuno trošenog materijala -
iz slojeva u podini - mehaničko i kemijsko trošenje -
smrzavanjem, djelovanjem korijenja, kiseline biljaka i
dr.

kora trošenja (B+C)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 Inženjerska geologija razlikuje:

 litološko tijelo - jasno ograničena masa (jedna vrsta stijena?!)

 litogenetski kompleks - genezom uvjetovana asocijacija dviju ili

više vrsta stijena nastalih u istom geološkom ciklusu (npr. fliš)

 građevinsko tlo - plitak površinski dio Zemljine kore koji dolazi u

zahvat graditeljstva, a dopire do dubine utjecaja objekta

 teren - dio Zemljine kore koji je predmet neposrednog

inženjersko-geološkog proučavanja (promatra se do manje dubine
nego u ostalim geološkim disciplinama)
2. geodinamički procesi i pojave (fizičko-geološki procesi):

svrha je ocjena opasnosti za neki objekt i utjecaj na izvođenje radova

 događaji u Zemljinoj kori i na njezinoj površini koji se odražavaju na terenu
 endogeni procesi - seizmičke pojave - potresi i neotektonika (recentna)
 egzogeni procesi - erozija i različiti tipovi kretanja stijenskih masa
 erozija i akumulacija - formiranje strmih padina, jaruga (brdovita područja), uz more strmih obala;
nestabilnost potočnih, riječnih i morskih obala
 klizanje - kretanje mase stijena ili tla niz padinu - prirodan proces oblikovanja reljefa ili posljedica ljudskih
aktivnosti - raznovrsne pojave (klizišta, odroni, blatni tokovi…)
 krški fenomeni - rezultat otapanja stijena (škrape, ponikve, vrtače, ponori, jame, uvale, krška polja …)
 sufozija - ispiranje sitnih čestica iz nekonsolidiranih materijala (pijeska i šljunka) - šupljine u tlu (relativno
male)
 volumne promjene tla - stezanje i bubrenje (najčešće dm dimenzija)
 seizmički procesi - potresi (najčešće tektonski - pucanje i pokretanje stijena u podzemlju) - površinska
manifestacija su pojave rasjeda
 eolski procesi najmanje štetni geodinamički procesi
 permafrost specifični samo za određena
 vulkanske aktivnosti klimatska područja
inženjerskogeološke pojave

promjene prirodnog stanja izazvane radom čovjeka tj. inženjerskim

radovima i eksploatacijom nekih objekata

► 1. zbijanje rastresitih stijena (umjetnim snižavanjem razine

podzemne vode - dugotrajna crpljenja)
► 2. slijeganje terena zbog težine objekta
► 3. uzgon podzemnih voda (u bokovima akumulacija i time izazvane
pojave nestabilnosti)
► 4. postanak klizišta (zasijecanjem padine ili pod objektima na padini)
► 5. pojačana erozija (zbog devastacije - skidanja šumskog pokrivača)
► 6. deformacije u stijenskim masama - utjecaj rudarskih radova -
(npr. Labin, Tuzla)

redoslijed inž.geol. istraživanja: teren - laboratorij – kabinet

3. hidrogeološki uvjeti

- utječu na korištenje zemljišta, planiranje, odabir lokacija, cijenu,

trajnost i sigurnost građevine
- svrha im je i predviđanje nepoželjnih promjena u hidrogeol. režimu i
preporuke za njihovo izbjegavanje

► podzemne i površinske vode - važna uloga u nastanku

geodinamičkih procesa (trošenje, klizanje, meh. i kem. sufozije, krški
fenomeni, promjena volumena - bubrenje i stezanje…)
 djelovanje podzemne vode - mijenjaju značajke stijena i tla
 posebno važni prilikom projektiranja podzemnih odlagališta otpada

 na podzemnu vodu i njezin režim - utjecaj imaju hidrauličke građevine ili

eksploatacija vode; neizravno i urbanizacija i sječa šume

► podaci iz postojećih hidrogeoloških karata

 distribucija površinskih i podzemnih voda, infiltracija, vlažnost,
smjerovi i brzina tečenja podzemne vode, izvori, dubina do
podzemnih voda i rasponi oscilacija, hidrokemijska svojstva vode -
pH, salinitet, korozivnost…
4. geomorfolški uvjeti

► pojašnjavanje recentne povijesti razvoja reljefa (oblika i

procesa postanka, npr. dolina, terasa, padina…)
► proučavanje površinske topografije - brz i jeftin način prikupljanja
informacija

 odnosi oblika reljefa i geološke građe (porijeklo, razvoj i starost)

 utjecaj na hidrološke i geodinamičke procese

Utjecaj značajki stijena i tala, geodinamički procesi i pojave (fizičko-
geološki procesi), hidrogeoloških i geomorfoloških uvjeta na
geodinamičku pojavu klizanja - primjer katastrofalnog klizišta u boku
akumulacije brane Vaiont u Italiji (1963)

- slom padine dogodio se 1963. god. na lijevoj padini umjetnog jezera nastalog izgradnjom
betonske brane visine 265.5 m
- stijenska masa volumena oko 270 mil. m3 srušila se/kliznula velikom brzinom u jezero i zatrpala ga -
iz jezera je preko brane izbacila više od 20 mil. m 3 vode (mlaz debljine cca 100 m)
- stradalo je gotovo 2.600 ljudi (stanovnika sela ispod brane)

seis.natsci.csulb.edu/bperry/Mass%20Wasting/T...
- prvi znaci nestabilnosti zamijećeni 1959. god., slijede manja klizanja, ugrađeni reperi pomaka
- do katastrofalnog klizanja došlo je kad je jezero napunjeno vodom do visine 700 m, po
postojećoj kliznoj plohi starog klizišta i/ili rasjednoj zoni blagog kuta nagiba
- neodgovarajuća inženjerskogeološka istraživanja - ova oslabljena klizna ploha nije registrirana
u istraživačkoj dokumentaciji koju su koristili projektanti brane 1960./1961. god.

whatiscivilengineering.csce.ca/geotechnical.htm

www.geocities.com/geogsoc2000/Vaiont1.htm
 The Vajont Dam as seen from Longarone today,
showing approximately the top 60-70 metres of
concrete. The 200-250 metre wall of water
www.answers.com/topic/vajont-dam
(megatsunami) that over-topped the dam would
have obscured virtually all of the sky in this picture.
na primjeru klizanja u boku brane Vaiont - neophodnost inženjerskogeoloških
istraživanja tijekom projektiranja objekta

istraživačkim radovima nakon katastrofe utvrđena je geološka građa padine i uzroci klizanja:

1. značajke stijena i tala

a) vrste stijena padine (izmjena vapnenaca i proslojaka glina!)
b) strukturno-geološka obilježja padine (položaj slojevitosti unutar vapnenaca, rasjedna ploha, diskontinuiteti)
c) trošnost stijena duž glavnih ploha diskontinuiteta (nastale su otvorene pukotine)

2. geodinamičke pojave i procesi - okršavanje vapnenaca, staro klizište

3. hidrogeološki uvjeti - promjene razine podzemne vode u skladu s razinom vode u jezeru i količinom oborina

4. geomorfološki uvjeti - konfiguracija padine koja je možda tektonski predisponirana (rasjed?!)

► geološki uvjeti pri izvedbi inženjerskih radova i eksploataciji
objekata nazivaju se inženjerskogeološki uvjeti
► ovise o:

► geološkoj građi, geomorfološkim i hidrogeološkim

uvjetima terena
► petrografskom sastavu stijena, litologija stijena - značajke
stijena i tla
► vodnofizičkim i fizičkomehaničkim svojstvima stijena
► fizičkogeološkom, odnosno geodinamičkom stanju terena
(erozijska razvedenost, okršavanje, klizišta, seizmičnost)
 Inženjerskogeološko rekognosciranje terena

- terenske i laboratorijske metode - za određivanje i numeričko

iskazivanje inženj.-geol. značajki stijena i stijenskih masa
INŽENJERSKOGEOLOŠKI ISTRAŽIVAČKI RADOVI

► tehnički radovi u samom terenu - različitim metodama ustanoviti i

numerički iskazati značajke terena koje se ne mogu odrediti
površinskim istraživanjima ili laboratorijskim pokusima na uzorcima

 istraživačko bušenje
 metode inženjerske geofizike
 in situ postupci
GEOTEHNIČKI MODEL

► krajnji cilj inženjersko-geoloških istraživanja

► pokazuje prosječne inženjerske prilike koje vladaju pod objektom ili u
njegovoj neposrednoj blizini
► mora obavezno sadržavati:
► brojčane parametre
► fizičko-mehanička svojstva stijena
► stanje terena

 ulaze u proračun dimenzioniranja objekta

INŽENJERSKOGEOLOŠKA KARTA

► prostorni raspored litoloških i fizičko-mehaničkih karakteristika stijena,

njihov međusobni odnos; kao sredinu u kojoj se gradi i kao izvor
građevinskog materijala

► mjerilo: nije unaprijed određeno, ovisi o namjeni karte

 npr. izgradnja mosta - karta M=1:100
 projektiranje trasa (željeznica, ceste) - karta M=1:100 000

► namjena karte - dodatna specijalistička istraživanja: građevinskog,

geofizičkog i dr. tipa

► u izradi je Osnovna inženjerskogeološka karta RH - listovi

1:100 000
inženjerskogeološka karta - zasniva se na podacima
geološke karte

sljedeći sadržaj:

► 1) litološka podjela terena

► a) tereni od rastresitih naslaga

► b) tereni od glina, lapora i pješčenjaka (ako je detaljna karta,
glina se odvaja od lapora i pješčenjaka; glina - izvor nestabilnosti)
► c) tereni od vapnenaca
 uslojeni vapnenci
 gromadasti vapnenci
► d) tereni od dolomita
 uslojeni
 gromadasti
 trošni
► e) tereni od eruptiva i metarmofita
► 2) osnovne tektonske strukture

 osnovne geološke tektonske oznake

 rasjedi!! - u fizičkom smislu slabe teren
► poseban interes su neotektonski ili recentni rasjedi
► važni su i rasjedi s horizontalnim pomicanjem

► 3) inženjerskogeološke pojave
 aktivna klizišta
 siparišta
 površinska jaružanja
► 4) stabilnost terena

► a) prirodno stabilni tereni

► b) prirodno stabilni, djelatnošću čovjeka nestabilni tereni
 (npr. fliš)
► c) prirodno nestabilni tereni (glinoviti, moguća klizišta)
► d) močvarna područja
prevencija
► 5) seizmičnost terena

 iscrtati isoseiste
 izdvojiti kompaktne blokove kao manje podložne seizmičnosti

► kod izgradnje brana, vijadukata i sl. - detaljne karte u kojima se

izdvajaju pojedini blokovi stijena i analiziraju, npr. dinamika kretanja
na rasjedima
- najopasniji - noviji rasjedi, pukotine!
► 6) dubinu do podzemnih voda u nizinskim krajevima
(hidroizohipse) i podzemne vode u kršu

► 7) opsežnu (opširnu) legendu i tumač